2023
Aʻusia ʻe he Kāingalotu ʻi Niueé ʻa e Fiefia ʻi he Moihū ʻi he Temipalé Hili ha Meimei Taʻu ʻe Tolungofulu
Sune 2023


Aʻusia ʻe he Kāingalotu ʻi Niueé ʻa e Fiefia ʻi he Moihū ʻi he Temipalé Hili ha Meimei Taʻu ʻe Tolungofulu

“Naʻá ku ongoʻi hangē kuo mole kotoa atu ʻeku puputuʻú mo e loto-hohaʻá.”

Ko e fuofua taimi ʻi he taʻu ʻe 27, naʻe folau ai e kāingalotu ʻo e Kolo Lakepa-Toi Niueé, ko ha kiʻi haʻofanga toko siʻi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi ha kilomita ʻe 2,484 mei honau motú ke moihū fakataha ʻi he Temipale Hemilitoni Nuʻusila ʻi Sānuali ʻo e 2023.

Naʻe hanga ʻe he niʻihi fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí ʻo fakahū mo tānaki ha paʻanga, fakahoko ha ngaahi lotu lahi mo ʻaukai ke malava ʻa e folaú.

Naʻa nau kau foki ʻi he fekumi ʻi he hisitōlia fakafāmilí, ʻo tānaki e fakamatala ki ha ngaahi ʻofaʻanga kuo pekia ʻe toko 120.

Naʻe ngāue fakafofonga ʻa e kāingalotu Niueé ʻi he temipalé, maʻá e niʻihi ʻoku nau ʻofa aí ke maʻu e papitaisó mo e ngaahi ouau fakatemipale toputapu kehé.

ʻOku hā ʻi he uepisaiti ʻa e Siasí ki he temipalé: “Kuo hoko maʻu pē ʻa e tokāteline ʻo e ngaahi ouau fakafofongá (ngāue maʻa ha tahá) ko ha konga ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko hono moʻoní, ko ʻEne Fakaleleí ʻa e ngāue fakafofonga maʻongoʻonga taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. Naʻá Ne fakahoko maʻá e kakai kotoa pē ʻa e meʻa he ʻikai ke tau lava ʻo fakahoko maʻatautolú, ʻo fakafou ʻi Heʻene feilaulaú. Koeʻuhí ko Ia, ʻe toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē. ʻE fanongo ʻa e kakai kotoa pē ki he ongoongoleleí, pea te nau maʻu e faingamālie ke toe foki ki heʻetau Ongomātuʻa Fakalangí.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tīmote Uilisoni, ko e taki ʻo e Kolo Lakepa-Toi Niueé, “Naʻe fakafiefia ke mamata ki he tokolahi e kāingalotu homau Koló… ʻoku nau fakahoko e ngāue toputapu maʻanautolu kuo pekiá…”

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Naʻa mau ongoʻi ofi ʻaupito ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻi he temipalé. Naʻe langaki fakalaumālie ia kiate au, ki he kāingalotu ʻo e Koló kuo fuoloa ʻenau mamaʻo mei he temipalé, pea ki homau toʻu tupu ne nau fuofua aʻusia ʻa e temipalé.”

Naʻe kau ki ai ʻa Meleoni taʻu 13 mo hono tokoua ko Kālisí, mo ʻene kui fefiné ko Tapu Pihingia.

Naʻe pehē ʻe Meleoni, “ʻI heʻeku lue atu ki muʻa ʻi he temipalé, naʻá ku ongoʻi hangē kuo mole kotoa atu ʻeku puputuʻú mo e loto-hohaʻá. Ne u ongoʻi nonga.”

Naʻe pehē ʻe heʻene kui fefiné, “Kuo talanoa taʻetuku hoku ongo mokopuna fefiné kau ki he folaú talu ʻena foki ki ʻapí. He ʻikai teitei ngalo ʻiate kimautolu ʻa e folau ko ʻeni ki he temipalé.”

ʻOku lau ʻe he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻaho kimui ní ʻa e ngaahi temipalé ko e feituʻu toputapu taha ia ʻi he māmaní ʻoku nau feinga ai ke nau ofi ange ki he Fakamoʻuí pea fakataʻengataʻi ai e ngaahi vā fetuʻutaki fakafāmili mahuʻingá.

Naʻe fakataha ʻa Palesiteni ʻAlani Leuluai, ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻo e Misiona New Zealand Auckland pea mo e toʻu tupú kimuʻa pea nau foki ki Niueé.

Naʻá ne tapou kiate kinautolu ke nau “manatuʻi e ngaahi ongo [naʻa nau] ongoʻi ʻi he temipalé.”

Naʻe fakatatau ʻe Palesiteni Leuluai e temipalé ki he Fetuʻu ʻa Tēvitá ʻa ia naʻe tataki ai e kau tangata potó ki he pēpē ko Kalaisí peá ne poupouʻi e toʻu tupú ke nau fakapotopoto pea “tuku ke hoko ʻa e temipalé ko honau fetuʻu, ke tataki honau halá ki he moʻui taʻengatá.”

Naʻe kau foki e kakai kei talavou ʻe toko 11 ne kau ʻi he kulupú ki he KFT, Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ko ha konifelenisi ʻa e toʻu tupú ʻoku fakalele ʻe he Siasí ne fakahoko ʻi ʻAokalani Nuʻusila ʻi he konga kimuʻa ʻo Sānualí.

Paaki