Liahona
Kuo Fakaava ʻa e Langí pea Te U Lava ke Maʻu “Fakaʻaho ha Ngaahi Fakahā Lahi”
Sune 2024


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

Kuo Fakaava ʻa e Langí pea Te U Lava ke Maʻu “Fakaʻaho ha Ngaahi Fakahā Lahi”

Te tau lava ʻa ʻilo ha meʻa lahi fau ki he taʻu 2024 ʻaki haʻatau lau ʻa e Hilamani vahe 5–12, ʻi he Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taʻu pē ʻe ono kimuʻa pea ʻaloʻi ʻa e Fakamoʻuí, naʻe tofanga ʻa Nīfai mo Līhai ʻi ha ngaahi tūkunga faingataʻa, ʻo ʻikai kehe mei he ʻahó ni. Naʻe lahi ʻa e ngaahi taú mo e māvahevahé, taʻefiemālie mo e fekeʻikeʻi fakapolitikalé, pea tokanga lahi ange ʻa e kakaí ki he ngaahi meʻa ʻo māmaní kae ʻikai ko e ʻOtuá. ʻI heʻetau “fakatatau ʻa e ngaahi folofolá”1 kiate kitautolú, te tau lava ʻo fakamoʻoniʻi kānokato ange leva ʻa e toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí mo fakatatau ʻetau moʻuí ki hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí.

Kuo ʻosi fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí. ʻOku tau maʻu ha Tamai Hēvani ʻofa ʻoku finangalo ke fetuʻutaki mo kitautolu. Kuó Ne ʻosi fokotuʻu ha sīpinga fetuʻutaki ʻe lava ke ongona fakaʻaho pea mo fakahoua ai Hono leʻó. Ko e taimi ʻoku tau fakatokangaʻi ai ʻa e leʻo ʻo e langí, ʻoku tau ʻilo ko ʻEne fānau kitautolu, ʻoku tau ʻilo ʻoku ʻi ai hatau Fakamoʻui, pea ʻoku tau ʻiloʻi ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí kuo ʻosi fakafoki mai ki māmani.

ʻOku mahuʻinga ʻa e ʻiloʻi ʻa e taimi ʻoku fanafana mai ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ki he tuʻunga fakaākongá; he ko hono moʻoní, naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe-kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo tatau maʻu pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”2 Naʻe tokolahi ha kakai tangata mo fafine naʻe ʻikai ke nau moʻui fakalaumālie ʻi he taimi ʻo Nīfai mo Līhaí,3 pea ko ha tokolahi ʻoku faingataʻa ke nau moʻui pehē ʻi he taimí ni.

ʻOku tau ʻilo fēfē ʻa e taimi ʻoku folofola ai ʻa e mēmipa hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, “ʻa ia ʻe fekau ʻe he Tamaí ʻi [he] huafa [ʻo Sīsuú] . . .”4 kiate kitautolú? Tau vakai ki he ngaahi fakahinohino kimui ní.

ʻI heʻene malanga konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 2023, “Ko Hotau Takaua Maʻu Pē,” naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻa e Hilamani 11:23, ʻoku pehē “. . . naʻe hoko ʻo pehē . . . ko ha tokolahi . . . naʻa nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tokāteliné, ʻa e ngaahi fakahā lahi ʻi he ʻaho takitaha, ko ia naʻa nau malanga ki he kakaí, pea naʻa nau taʻofi ai ʻa ʻenau fakakikihí ʻi he taʻu pē ko iá” (tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku tau taau ke maʻu e tokoni ʻa e langí ‘o fakafou ‘i he fakahaá, ʻo tā tuʻo lahi ʻi he ʻaho! ʻIkai nai ʻoku fakaofo ia?

ʻOku taki kitautolu ʻe he futinouti ʻo e Hilamani 11:23 ki he founga—ko e meʻa te tau lava ʻo fai ke taau ai ke maʻu ha ngaahi fakahā “lahi” ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku pehē ʻe he Seilomi 1:4, “Pea ʻoku ʻi ai ʻa e tokolahi ʻiate kimautolu kuo maʻu ha ngaahi fakahā lahi, he ʻoku ʻikai ke nau kia-kekeva kotoa pē. Pea ko kinautolu kotoa pē ʻoku ʻikai kia-kekeva ka ʻoku nau maʻu ʻa e tuí, ʻoku nau feohi vāofi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku fakahā mai ki he fānau ʻa e tangatá, ʻo fakatatau ki heʻenau tuí,” (tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku tau ʻilo mei he potufolofolá ni, ʻoku fiemaʻu ʻa e loto-fakatōkilaló mo e tui ki he ʻEikí ke maʻu ai ha fakahā mei langi.

Naʻe toe fakalahi ʻe he palōfita ko ʻĀmoní ʻi he ʻAlamā 26:22 ʻa e foungá ʻi heʻene pehē, “ʻIo, ʻilonga ia ʻokú ne fakatomala mo ngāue ʻaki ʻa e tuí, peá ne fai ʻa e ngaahi ngāue lelei, mo lotu maʻu ai pē taʻetukú—ʻOku tuku ki he faʻahinga peheé ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá; ʻio, ʻe tuku ki he faʻahinga peheé ke fakahā ʻa e ngaahi meʻa kuo teʻeki ai fakahā” (tānaki atu hono fakamamafaʻí). Makehe mei he loto-fakatōkilalo mo e tui ki he ʻEikí, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe ʻĀmoni ke tau fakatomala (pea ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke tau fakatomala fakaʻaho, mo fiefia),5 ke fai ha ngaahi meʻa lelei maʻa ha kakai kehe, mo ʻi ai ha lotu ʻi hotau lotó!

ʻOku ou kumi maʻu pē ha tali ki he ngaahi fehuʻi ʻoku ʻikai ke u ʻilo, “pea kuo teʻeki ai fakahaá.”6 ʻOku ou ʻilo te u lava ʻo maʻu ʻa e tali ki heʻeku ngaahi fehuʻí ʻaki haʻaku muimui ki he sīpinga fakalaumālie mo fakafolofola ko ʻení. Tui kia Sīsū ʻaki haʻo muimui ʻi Heʻene sīpingá, fili ke ke loto-fakatōkilalo, lotu maʻu ai pē mo fakahoko ha ngaahi ngāue lelei pea ʻoku tokoni ʻa e fakatomala fiefiá ke tau maʻu ha fakahā lahi ange, naʻa mo e “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena.”7 ʻE ala hoko ʻa e fakahaá tā tuʻo lahi ʻi ha ʻaho, ʻi ha ngaahi ʻaho lahi.

ʻOku fakamahino leva ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻoku lava ʻi he taimi ʻoku tau muimui ai ki Heʻene sīpingá ke maʻu “ha ngaahi fakahā lahi” mei he Langí: “Ke maʻu ʻa e faingamālie ʻo hono maʻu ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻanga ʻo e langí, pea ke fakaava mai kiate kinautolu ʻa e ngaahi langí, pea ke fefolofolai mo e fakatahaʻanga lahi mo e siasi ʻo e ʻUluaki Fānaú, pea ke maʻu ʻa e fiefia ʻo e feohi mo e lotolotonga ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, pea mo Sīsū ko e fakalaloa ʻo e fuakava foʻoú.”8

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu, kāinga, ke mou muimui ki he ngaahi sīpinga fakalaumālie mo fakafolofolá ke fakaava kakato ange ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí. ʻOku ou palōmesi atu, ʻi hoʻomou fai iá, te mou lava ke maʻu “fakaʻaho ha ngaahi fakahā lahi.”

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. 1 Nīfai 19:23.

  2. Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā maʻa ʻEtau Moʻuí”, Liahona, Mē 2018.

  3. Hilamani 5:2.

  4. Sione 14:26.

  5. Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko e Mālohi ʻo e Ivi Fakalaumālié”, Liahona, Mē 2022.

  6. ʻAlamā 26:22.

  7. 2 Nīfai 28:30.

  8. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:19.

Paaki