Liahona
Moʻui Manako ki he Temipalé
Sune 2024


Ngaahi peesi fakalotofonuá

Moʻui Manako ki he Temipalé

ʻOku kei manatuʻi pē ʻe Peti Makiliueini ʻa e fiefia naʻá ne ongoʻi ʻi he taimi naʻe akoʻi ai ia mo hono husepāniti ko Pilá, ʻa ia kuo pekiá, ʻe lava ke fakataʻengataʻi ʻa e ngaahi fāmilí ʻi he ngaahi ouau ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi temipale ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo laka ʻi ha taʻu ʻe onongofulu ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, mo ʻene kei fiefia ʻi he moihū fakauike mo e ngāue ʻi he Temipale Adelaide Australia.

Ko e uike kotoa pē, ʻoku hū ʻa Peti ki he polokalama FamilySearch ʻa e Siasí ke kumi ha kāinga kuo pekia te ne lava ʻo tokoniʻi ke maʻu honau ʻū tāpuaki fakatemipalé. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ongo makehe ke te ʻave ha kaati hingoa fakafāmili ki he temipalé, ke fakakaukau ki he taha ko iá ʻi heʻene moʻuí, pea lotu mo ʻamanaki te ne tali ʻa e ongoongoleleí mo e ngaahi ouaú.”

ʻOku pehē ʻe Peti, ʻi heʻene fakakaukau ki heʻene moʻuí, “Kuo fai lelei maʻu ai pē ʻa e Tamai Hēvaní kiate au mo hoku fāmilí.”

Naʻe fanauʻi ia ʻi he ʻaho 4 ʻo Sānuali 1932 ʻi Katina, ʻi he muitolotolo ʻIoké (Yorke Peninsula) ʻi ʻAositelēlia Tonga. Ko e lolotonga ʻeni ʻo e Tō Lalo Lahi Fakaʻekonōmiká pea ko ʻene tangataʻeikí, ko e taha ia ʻo e niʻihi tokolahi naʻe kumi ngāue, naʻá ne ʻave hono fāmilí ki Uaiala (Whyalla) ke ngāue ʻi ha foʻuʻanga vaka naʻe toki fokotuʻu.

Naʻa nau nofo ʻi ha tēniti ʻi he matātahí kae ʻoua kuo lava ʻe he tangataʻeiki ʻa Petí ʻo langa ha fale ʻakau moʻonautolu. ʻOkú ne manatuʻi, “Naʻe fakaʻotu ʻi he matātahí ʻa e ʻū tēniti naʻe nofo ai ʻa e ngaahi fāmilí, ʻo aʻu ki he mamaʻo taha ʻete lava ke sió.” Naʻe saiʻia ʻa e fānaú ʻi he nofo aí mo ō ʻo kaukau tahi ʻi ha faʻahinga taimi pē naʻa nau loto ki ai.

Naʻe fetaulaki ʻa Peti mo hono husepāniti ko Pilá ʻi he 1950, ʻa ia naʻe hiki mai mei Pelifasi , ʻAilani Tokelau ke kumi ngāue mo ia ʻi he foʻuʻanga vaká. Naʻá na mali hili ha taʻu ʻe taha mei ai pea ʻi ai mo ʻena fānau tangata ʻe toko tolu mo e taʻahine ʻe toko taha, ka ko e fakamamahí, he naʻe mālōlō ʻena tamasiʻi fika uá, ko Tōnolo, ʻi ha fakatuʻutāmaki he halá ʻi hono taʻu 21. ʻOku maʻu ʻe Peti ʻi he taimí ni ha makapuna ʻe toko 11 mo e makapuna ua ʻe toko 26 pea ʻokú ne pehē “ʻOku nau fakaʻofoʻofa kotoa.”

Naʻe fuofua fetaulaki ʻena tamasiʻi lahi ko Maikoló mo e kau faifekau mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha ako lautohi puleʻanga. Ko e taimi ko iá, naʻe fakahoko ʻe he ngaahi akoʻangá ha ako fakalotu mei ha ngaahi siasi kehekehe pea naʻe faʻa foki fiefia mai ʻa Maikolo ke talaange ki he fāmilí ʻa e lahi ʻo ʻene saiʻia ʻi he ngaahi kalasi ko ʻení.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻaʻahi ʻa e ongo faifekaú ki he fāmili Makiliueiní ʻo akoʻi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he fāmilí kotoa. ʻOku manatuʻi ʻe Peti ʻene ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻene fuofua feʻiloaki mo e Kolo Uaialá, tautautefito ki he taimi sākalamēnití.

Naʻe papitaiso ʻa e fāmili Makiliueiní ʻi he tahi Uaialá ʻi he ʻaho 29 ʻo Tīsema 1962. ʻI he ʻAho Kilisimasi ʻo e 1967, naʻe puna ai ʻa e fāmilí kotoa ki Nuʻusila ke sila ki he moʻuí ni pea mo ʻitāniti ʻi he Temipale Hamilton New Zealand. Hili pē ʻa e fuofua ʻaʻahi ko ia ʻa Peti mo Pilá naʻá na “saiʻia ʻaupito ʻi he temipalé” peá na toutou foki “ʻi he lahi taha naʻá na lavá.”

ʻI he taʻu 2000, ko e ʻosi ia ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe fakatapui ʻa e Temipale Adelaide Australia, pea ʻi he māhina kotoa pē, naʻe fononga ai ʻa Pila mo Peti ʻi ha houa ʻe fā mei Uaiala ke ngāue mo moihū ai. Pea ʻi he 2003, naʻá na “tā ai ha foʻi siakale takai ʻi he temipalé naʻe feʻunga hono leitiasí (radius) mo e miniti ʻe 30 ʻo e fononga ki he temipalé” pea naʻe faitāpuekina kinaua ʻo na maʻu ha ʻapi naʻe miniti pē ʻe hongofulu ʻa e fakaʻuli mei aí. Naʻá na kamata ngāue ʻi ha ʻaho ʻe ua ʻi he uike ʻi he temipalé peá na fai ia ʻi ha taʻu ʻe 10, kae tālunga mo e siʻi puke ʻa Pilá.

Naʻe foki ʻa Peti ke ngāue tuʻu maʻu ʻi he temipalé ʻi he hili siʻi mālōlō ʻa Pila ʻi he 2015, pea ʻi he taimi ní, ʻokú ne pehē ai ʻi hono taʻu 91, “ʻOku ou fakaʻamu ke u fakahoko ia ʻo aʻu ki haʻaku mate.”

ʻI Māʻasi ʻo e 2023, naʻe uiuiʻi ai hono foha ko Maikoló ke palesiteni ʻi he Temipale Adelaide Australia, mo hono uaifi ko Kalolainé, ko e metuloni ʻo e temipalé. Naʻe “fuʻu fiefia” ʻa Peti ʻi he taimi naʻá ne ʻilo aí pea naʻá ne tui, “ʻe malimali ʻa Pila ʻi langí”.

Naʻe hoko ʻa e siʻi mālōlō hono foha ko Tōnoló, pea mo e mālōlō kimuí ni mai hono husepāniti ko Pilá, ke houngaʻia lahi ange ʻa Peti mo ʻiloʻi ko ha tāpuaki ke ʻiloʻi ko e Palani ʻa e ʻOtuá ki he Fiefiá ʻokú ne toe fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá.

ʻOkú ne saiʻia ʻi he moʻoni ko ia ʻo e ongoongoleleí ʻe lava ke fakataha ʻa e ngaahi fāmilí ʻo taʻengatá. “Ko ha meʻa fakalotolahi maʻongoʻonga ia ke ne pukepuke kitautolu ʻi he hala lausiʻi mo fāsiʻí ke tau lava ʻo toe fakataha ai ʻi he moʻui ka hokó.”

Paaki