Liahona
ʻOku maluʻi kitautolu ʻi he toenga ʻo e moʻuí ʻi hono ʻiloʻi ko hai kitautolú
Siulai 2024


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

ʻOku maluʻi kitautolu ʻi he toenga ʻo e moʻuí ʻi hono ʻiloʻi ko hai kitautolú

ʻI heʻeku kei siʻi mo hoku tehina ko Luké, naʻá ma vēkeveke maʻu pē ke foki mai ʻema tangataʻeikí mei he ngāué. Te ma tatali pē mo homa vala mohé peá ma felovaʻi hifo ʻi he sitepú ke fakafeʻiloaki kiate ia ʻi he tauʻanga meʻalelé ʻi heʻene aʻu maí. Naʻe fakahā mai maʻu pē ʻe heʻema tamaí naʻá ne vēkeveke ke vakai mai kiate kimaua. Naʻá ne faʻa ui kimaua ko ʻene “ongo tangata mahuʻingá”. Naʻá ne faʻa ʻeke mai pe naʻe fēfē homa ʻahó pea naʻe fēfē siʻema fineʻeikí.

Ko e taimi ʻe niʻihi naʻe faʻa foki mai ʻema tangataʻeikí kuo ʻosi fakakafuʻi kimaua ʻe heʻema faʻē leleí, ʻi homa mohengá. ʻI he ngaahi taimi ko iá naʻá ne faʻa haʻu ki homa lokí. Te ma kole ange maʻu pē ke ne fai mai ha talanoa fakamohemohe. Naʻá ma saiʻia ʻi he ngaahi fananga ko ʻení. Naʻe fekauʻaki maʻu pē ia mo kimaua, “Sēleti mo Luke”. Ko e mahuʻinga tahá, naʻe fakaʻosi maʻu pē ʻa e talanoá ʻi he founga tatau. Naʻe tupu hake ʻa Sēleti mo Luke ʻo hoko ko ha “ongo tangata lelei” pea “ngāue fakafaifekau”.

Naʻe ʻi ai ha ivi lahi ʻo e ngaahi talanoa ko ʻení kiate kimaua ʻi heʻema kei tupu haké. Naʻe fakamamafaʻi mai ʻe heʻema tamaí, ʻi he ngaahi talanoa ko ʻení, ʻoku makatuʻunga homa tuʻungá ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ke ma hoko ko ha ongo tangata ʻulungaanga lelei, mo lava ke fai ha meʻa pē te ma fakakaukau ki ai. ʻI heʻemau fononga fakataha ko e fāmilí, naʻe faʻa fakamamafaʻi heʻemau ongomātuʻá ko e fānau kimaua ʻa e ʻOtuá pea te ma lava ʻo lavameʻa ʻi ha meʻa pē te ma tokanga ki ai ʻi he moʻuí.

ʻOku ou tui naʻe tokoni ʻa e ngaahi talanoa ko ʻení ʻi hono tanumaki ʻema loto-lahí mo e loto-vilitakí. ʻI hono akoʻi ko ia kimaua pe ko hai kimaua pea mo e meʻa te ma lava fakalangí, naʻe teuteuʻi ai kimaua heʻema ongomātuʻá ke ma lavameʻa mo ikunaʻi ʻa e filí mo e ngaahi faingataʻa ʻi he moʻuí.

Ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi ʻe mahino ai kiate kitautolu hotau tuʻunga fakalangí, ʻoku tokoni ia ke tau ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá mo fai ha ngaahi fili lelei ange. ʻOku tokoni ia ke tau “fakakaukau fakasilesitiale” he ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻene mahino pe ko hai kitautolú, ka ko e ʻuhinga foki ʻoku tau ʻi heni aí mo e taumuʻa ʻo e faingataʻá.

Kuo ʻosi akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku ʻi ai ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻoku nau tokoni ke tau teuteu ki he moʻui taʻengatá:

  1. ʻUluakí, ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo koé.

  2. Uá, ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e meʻa ʻoku foaki atu ʻe he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAló kiate koé.

  3. Pea ko e tolú, ʻiloʻi ʻa e moʻoni fekauʻaki mo hoʻo uluí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni “. . . ko e founga hoʻo fakakaukau pe ko hai moʻoni koé, ʻoku meimei ke ne tākiekina hoʻo fili kotoa te ke faí”. Naʻe fakamahinoʻi ʻe Palesiteni Nalesoni ha tefitoʻi meʻa ʻe tolu: ʻuluakí, ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá, uá, ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí, ʻoku tau hoko ai ko e fānau ʻo e fuakavá, pea ko e tolú, ko e kau ākonga kitautolu ʻa Kalaisi. ʻOku ʻai ʻe he ngaahi tuʻunga ko ʻení ke tau tupulaki fakalaumālie kae ʻikai “mate fakalaumālie”.

ʻI heʻeku kei hoko ko ha loea kei talavoú, naʻá ku faʻa fakahā ko ha “loea” au. Neongo ia, ko e laó ʻa e ngāue ʻoku ou faí, ka ʻoku ʻikai ko au ia. ʻOku ou ʻilo ʻi heʻeku fakahā ko e “ākonga [au] ʻa Kalaisí”, ʻoku ʻikai ke u toe vahevahe ʻeku moʻuí ki he siasí, ngāué, ʻapí, pe ngaahi ʻekitivitī fakasōsialé ka ʻoku ou fakahoko kotoa ʻeku ngaahi filí ʻo tuʻunga ʻi hoku ikuʻanga taʻengatá. ʻOku ou tui kuó u hoko ai ko ha husepāniti, tamai, kaungāmeʻa, mo e loea lelei ange.

ʻI heʻeku hoko ko ha Palesiteni Fakasiteiki kei talavou ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻe fakaʻauha ai ha ʻapi ʻo ha taha ʻo ʻemau kau pīsopé ʻi Christchurch ʻi ha ngoto hono falé hili ha mofuike pea pau ai ke ne fehikitaki holo tuʻo lahi ʻi ha ngaahi taimi. Naʻá ku fehuʻi ki he tangata lelei ko ʻení pe ʻokú ne matuʻuaki fēfē ʻa e faʻahinga mamahí ni. Naʻá ne fakamanatu mai ʻi he mōmeniti ko iá naʻá ne ʻilo mo siʻono fāmilí honau tuʻunga ko e fānau ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku nau falala ʻe tokonaki mo tauhi kinautolu ʻe he ʻOtuá.

ʻOku tokoni hono akoʻi ʻetau fānaú fekauʻaki mo honau tuʻungá ke teuteuʻi kinautolu ki ʻitānití. ʻOku pehē ʻe he Lea Fakatātā 22:6: “Akonakiʻi ʻa e tamasiʻí ʻi he hala ʻoku totonu ke ne ʻalu aí: pea ka hoko ia ʻo motuʻa, ʻe ʻikai te ne foki mei ai.”

Ko e taimi ʻoku tau akoʻi ai ki he fānaú ʻa e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, fakataha mo honau tuʻunga totonú mo e tuʻunga fakalangi te nau aʻusiá, ʻoku tau akoʻi ai ʻoku ʻofaʻi kinautolu, ʻoku ʻi ai honau mahuʻinga, pea ko honau tuʻunga fakalangi te nau aʻusiá, ke hoko ʻo tatau mo ʻenau Tamai ʻi he Langí. Ko e taimi ʻoku tau moʻui fakatatau ai mo e ngaahi moʻoni ko iá ʻoku tau fakahaaʻi ai ki heʻetau fānaú, toʻu tupú mo e kau taautaha kei talavoú, te nau lava ke ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí mo lavameʻa pea fiefia ʻi hono moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe Molomona, “Vakai, ko ha ākonga au ʻa Sīsū Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuó ne ui au ke u malanga ʻaki ʻene folofolá ʻi he lotolotonga ʻo hono kakaí, koeʻuhí ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.” ʻI he fakamatala ko ʻení ʻoku vahevahe mahino ai ʻe Molomona pe ko hai ia, ʻene fakamoʻoní, mo e taumuʻá. Ko e taimi ʻe pukenimā ai ʻe hotau toʻu tupú ʻa e ngaahi lea ʻa Molomoná ʻi he taʻu ní, he ʻikai ngata ʻi heʻenau kau mo ʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻi heʻena ngāue fakalangí ka te nau mateuteu lelei ange ki he ngaahi pole mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié.

Tatau ai pē pe ʻoku tau kei siʻi pe motuʻa, ʻofa ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e faleʻi maʻongoʻonga ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofá:

“. . . ʻoku ʻikai fakapapauʻi hotau ikuʻangá ʻe he tuʻo lahi ʻo ʻetau toó ka ko ʻetau toe tuʻu hake ʻo tafitafiʻi ʻa e efú pea laka atu ki muʻá.”

Paaki