Liahona
ʻOku Tākiekina ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí
Siulai 2024


Ngaahi peesi fakalotofonuá

ʻOku Tākiekina ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí

ʻOku tafoki ʻa e kāingalotu Melipoane ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he Fakamoʻuí ʻi heʻenau ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he 2024

ʻI he konga ʻo e meʻa ʻoku tokanga taha ki ai ʻa e Kau Palesitenisī Fakaʻēlia ʻo e Pasifikí ʻi he 2024, kuo ō ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ki he lotú ʻi he Sāpate kotoa, hoko ai mo ʻenau kalasi Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia ʻoku nau aleaʻi ai ʻa e meʻa kuo nau ako ʻi he uike kimuʻá mei he Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko e tohi folofola ko ʻení, ʻoku ngāue fakataha ia mo e Tohi Tapú, ʻi hono liliu ʻa e ngaahi loto, taki taha, ki he Fakamoʻui ʻo māmaní, ʻaki hono fakamālohia ʻa e tui kiate Iá, mo tokoniʻi ʻa e kau ako ʻo e folofola ko ʻení ke nau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻI he fuofua fanongo ʻa ʻIsileli Lutalo, ko ha mēmipa toki papitaiso foʻou ʻo e Siasí, ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻá ne lau ʻa e 2 Nīfai 31:17-18 fekauʻaki mo e hū ki he puleʻanga ʻo e langí ʻo fou ʻi he fakatomalá mo e papitaisó.

Naʻá ne pehē “Ko e taimi naʻá ku fuofua lau ai ʻení, naʻe lea moʻoni ia ki hoku lotó. Naʻá ku fie ʻilo pe ʻe founga fēfē haʻaku tupulaki ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ke fai ʻEne ngāué. Naʻá ku ʻilo ko e ongo ʻuluaki sitepú ko e fakatomala mo e papitaiso. ʻOku mahuʻinga moʻoni ʻa e ongo vēsí ni ki hoku lotó.”

ʻOku pehē ʻe Linikoni Pāpesi, naʻe hoko ko ha taki lotu ʻi ha haʻofanga lotu ʻi Melipoane, “ʻOku ou houngaʻia ʻi he Laumālie kuo ʻomai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki heʻeku moʻuí. ʻI ha taimi ʻe taha, lolotonga haʻaku fakalaulauloto ki he taumuʻa ʻo e moʻuí mo e founga ke u moʻui ai ʻi ha tuʻunga leleí, naʻá ku lolotonga lau ʻa e ʻAlamā vahe 5 fekauʻaki mo e moʻuí pea mo e toetuʻú. Naʻe ongo māfana moʻoni ki hoku lotó peá u ongoʻi ʻa e Laumālié ʻokú ne talamai ke u nofo ʻi he hala hangatonu mo fāsiʻí (ʻo hono tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá) pea ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa.”

Naʻe lea ʻa ʻEletā Kunihua Lī, ko ha faifekau kei talavou mei Taiuani, ʻi ha Sāpate kimuí ni mai ʻi he lotú ʻo fekauʻaki mo e tuí mei he Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne pehē, “ʻI he ʻAlamā vahe 32, “ʻoku tau ako ai ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau tui ki he ʻOtuá ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua. Hangē ko e tupu ʻa ha tengaʻi ʻakau ʻo hoko ko ha fuʻu ʻakaú, ʻoku fakaiku ʻa e ngāueʻi ʻo e tuí ki ha tui lahi ange.”

Naʻe pehē ʻe Sisitā Tīpolo, ko ha faifekau ia ʻe taha, “Ko e taimi ʻoku tau ōmai ai ki he lotú ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomalá, ʻe tokoni mai leva ʻa e Fakamoʻuí ke liliu hotau natulá mo tau ongoʻi ʻEne ʻofá. Ko e lahi ange ʻetau foaki kiate Iá, ko e lahi ange ia ʻEne foaki fakafoki maí. ʻOku kehekehe kotoa ʻa e ngaahi loto mamahí mo e mamahi ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe fuʻu lahi ki hotau Fakamoʻuí. Kuo ʻomai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ha fakafiemālie lahi kiate au mo fakamālohia ʻeku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.”

ʻOku saiʻia ʻa Soti Makelani, ko ha faifekau mali ʻoku ngāue mo hono husepānití ʻi Melipoane, ʻi he fakaʻofoʻofa ʻo “ʻetau lava ʻo lau mo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he moʻuí pea tau ako mo tupulaki ʻi he laukonga takitaha.”

ʻOku mamata ʻa e palōfita ko Līhaí ʻi he 1 Nīfai, vahe 8, ʻi ha misi ki he fuʻu ʻakau ʻo e moʻuí ʻoku fua hinehina fakaʻofoʻofa, ʻoku nau fakafofongaʻi ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Naʻe fakaʻamu ke pikimaʻu hono fāmilí ki he vaʻa ukamea ʻi ha hala hangatonu ki he fuʻu ʻakaú koeʻuhí ke nau lava ʻo kai fakataha mo ia ʻi hono fua mahuʻingá.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Makelani ʻi heʻene fakakaukau ki he fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “ʻOku fakamanatu mai ai kiate au hono mahuʻinga ʻo e piki ki he vaʻa ukameá pea nofo maʻu ʻi he fuʻu ʻakaú ʻi he lolotonga hono kai ʻa e fua ʻo e fuʻu ʻakaú—ko hono ʻai ʻe tahá, kau ʻi he ngaahi fuakava ʻoku tau fai ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Mei he papitaisó ki he kātaki ki he ngataʻangá, ʻoku tau kai ʻa e fuá, hangē ko e fakamatala ʻa Līhaí, ʻokú ne ‘fakafonu [hotau] laumālié ʻaki ha fuʻu fiefia lahi’.

ʻI heʻeku ngāue, kau, pea mo vakai ki he vahevahe ʻe he kau faifekaú ʻa e fiefia ʻo e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai ke u lava ʻo taʻofi ʻeku fakakaukau ki he “lelei angeʼ ʻa e ngaahi fua ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ou fakafetaʻi ʻi he māhina ʻe 18 kuo fakamafaiʻi ai au ʻe Sīsū Kalaisi ke u fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke nau kai ʻi he fuá mo maʻu ʻa e fiefia moʻoni mo taʻengatá.”

Paaki