Liahona
Tāpuekina ʻe he Ngaahi Pōpoaki ʻa e Kau ʻAposetolo ʻi Onopōní
Siulai 2024


Ngaahi peesi fakalotofonuá

Tāpuekina ʻe he Ngaahi Pōpoaki ʻa e Kau ʻAposetolo ʻi Onopōní

“ʻOku tau fuʻu fiemaʻu moʻoni e konifelenisi lahí!” ko e fakamoʻoni ia ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heilí ʻi he 2013. “ʻOku fakamālohia ʻetau tuí mo fakaloloto ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻi he konifelenisi lahí.” ʻI he lea tatau pē, naʻe palōmesi ai ʻe ʻEletā Heili:

“. . . kapau te ke fakafanongo, te ke ongoʻi moʻoni e Laumālié. ʻE fakahā atu ʻe he ʻEikí Hono finangalo ki hoʻo moʻuí.

“Te tau lava ke maʻu e folofola ʻa e [ʻEikí] ʻi he konifelenisi naʻe fakataumuʻa pē maʻatautolu.”

‘I he konga makehé ni, ʻoku fakamoʻoni ai haʻatau kau palesitenisī Fineʻofa tokosiʻi mei he Pasifikí ki he fakahinohino fakafoʻituitui naʻa nau maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi he lea ʻa hotau kau ʻAposetolo ʻi onopōní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he fefine takitaha ha pōpoaki Konifelenisi Lahi naʻe mātuʻaki fakangalongataʻa ki ai, mo e founga ʻene faitokonia ʻene moʻuí.

Sisitā Shireen A’Costa

Uooti Suva 1, Siteiki Suva Fisí

ʻI Sepitema ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻá ku folau ai ki muli ʻi ha meʻa ʻa e ngāué peá u fakakaukau ai ke u kiʻi mālōlō ʻi ha uike ʻe ua mei he ngāué ʻi heʻeku kei lavá. Ko e uike kotoa pē, lolotonga ʻeku mavahé, naʻá ku pehē loto pē, te u totongi ʻeku vahehongofulú ʻi he taimi te u foki aí. Ko e taimi naʻe fāifai peá u foki ai ʻi he ʻosi ha ngaahi uiké, naʻá ku toki fakatokangaʻi kuo ʻosi ha māhina ʻe tolu mei he taimi fakamuimui taha naʻá ku totongi ai ʻeku vahehongofulú. ʻI hoku ʻuluaki Sāpate ʻi he lotú, naʻá ku totongi ai ʻeku vahehongofulu ki he ʻuluaki māhina naʻá ku mavahe aí pea faingataʻaʻia leva ʻeku fakakaukaú. Kuo ofi mai ʻa e fahaʻitaʻu fakafiefiá. Naʻe fuʻu fiemaʻu nai ke u totongi ia?

Ke fakanonga ʻeku fakakaukaú, naʻá ku tohi ki heʻeku pīsopé ʻo fakamatalaʻi ʻa e palopalemá, mo fakaʻamu ʻe fakaʻofaʻia mai ʻiate au pea talamai ʻa e meʻa naʻá ku fie fanongo ki aí. Naʻá ne fehuʻi mai, “ʻOkú ke fie ʻalu ki he temipalé pe ʻikai?” Fakatatau mo ʻeku manatú, naʻe ʻuluaki fiemaʻu ʻa e fekau ko ʻení.

Naʻá ku ʻiloʻi ʻi hoku lotó naʻe siviʻi ʻeku tuí pea naʻá ku taʻofi au mei he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku totongi kakato ʻenau vahehongofulú: “Te [ne] fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí [pea] lilingi hifo kiate kimoutolu ha tāpuaki, ʻe ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai.”

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻi heʻene lea, Vahehongofulú: Ko Hono Fakaava e Ngaahi Matapā ʻo e Langí, ʻo pehē:

“ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ʻoku fakaava ai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí. ʻOku fakatuʻasino ha niʻihi, ka ko e lahi tahá ʻoku fakalaumālie. ʻOku faingofua ha niʻihi pea ʻikai ke faʻa fakatokangaʻi. Falala ki he taimi ʻa e ʻEikí; pea ʻe hoko maʻu pē ʻa e ngaahi tāpuakí.”

ʻI heʻeku hoko ko e uitou, faʻē ki ha finemui talavou, mātuʻa taautaha, pea mo tokoni ʻuluaki ʻi heʻemau Fineʻofa ʻi he uōtí, naʻá ku fakafalala lahi ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ko ʻení.

Ko e fiefia naʻá ku ongoʻí, ʻa e nonga naʻá ne ʻākilotoa aú, naʻe ʻikai ke mei malava ia kapau naʻe ʻikai ke u faitotonu mo faivelenga ʻi hono fakahoko ʻa e meʻa totonú. ʻOku ou ʻiloʻi fakapapau ʻoku pau ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení pea neongo ʻa e ngaahi faingataʻa kuó u kātekiná, kuo toutou tāpuekina tuʻo lahi ʻeku moʻuí.

Sisitā Marlène Aroita

Uooti Toahotu, Siteiki Tahiti Talavao

Ko hono moʻoní, ʻoku fafangaʻi hoku laumālié ʻe he ngaahi pōpoaki kotoa ʻo e konifelenisi lahí . . . ʻi he taimi kotoa pē.

ʻI he konifelenisi ʻo ʻOkatopa 2023, koeʻuhí naʻá ku tofanga ʻi ha taimi mātuʻaki faingataʻaʻia fakaeloto, naʻe ʻomai ai ʻe he pōpoaki ʻa ʻEletā ʻAlani T. Filipé, ʻOku ʻAfioʻi mo ʻOfaʻi Koe ʻe he ʻOtuá, ha fakanonga lahi. ʻOku tokoni ia ke u manatuʻi ko ha fānau mahuʻinga au ʻa ʻeku Tamai Taʻengatá mo hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Naʻá Ne totongi huhuʻi hoku laumālié. Tuʻunga ʻi Heʻene feilaulaú, ʻoku ou lava ai ʻo fakatomala ʻi ha taimi pē ʻoku ou faihala ai peá u vilitaki ke aʻusia hoku tuʻunga lelei tahá.

Neongo kapau ʻoku ʻikai lelei ʻeku mahuʻingaʻia ʻiate aú, ka ʻi he tuʻu tafaʻaki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou maʻu ʻa e ivi ke kātakiʻi ʻa e tūkunga kotoa. ʻOku sai pē ke tangi, ke taʻofi, ke tō . . . koeʻuhí ʻe ʻi ai ha ʻaho lelei ange ʻapongipongi mo ha fiefia, ʻofa, mo e tui. ʻOku ou fakafetaʻi ke u ʻilo ʻoku ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu takitaha kuó Ne teuteu ai ʻa e meʻa kotoa ke tau fiefia. Ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní pea mo e kotoa ʻo e kau taki ʻo e Siasí ko e ngaahi meʻangāue kinautolu ʻi he toʻukupu ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ke tataki kitautolu ʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá.

ʻOku hangē ʻa e ngaahi pōpoaki konifelenisi lahi ʻi he taʻu ʻe ua kuo maliu atú ha maea fakahaofí . . . ko ha tali ki heʻeku ngaahi lotú. Kuo nau tokoni ke u foua hoku ngaahi mamahí ʻi ha kātaki lahi ange ʻi heʻeku hoko atu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOku ou fai hoku lelei tahá ke muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoni ke angaʻofa lahi ange mo fakakaukau fakasilesitialé. ʻOku fakaʻau ke lelei ange ʻa e ngaahi meʻá, ʻoku faingofua ange ke fuesia ʻa e mafasiá. Ka ne taʻe-ʻoua ʻenau ʻofá, naʻe ʻikai ke u mei lava ke hoko atu ʻi he halá. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu, pea ko ha lolo faitoʻo ia ki hoku lotó mo hoku laumālié.

Sisitā Emma Alofipo Tanuvasa

Uooti Mesi Pāká, Siteiki ʻAokalani, Papatoetoé

Kuo hanga ‘e he lea konifelenisi lahi ‘a Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e Fiefia mo e Hao Fakalaumālié (ʻOkatopa 2016) ʻo faitokonia lahi ʻeku moʻuí. Naʻá ne akoʻi ko e tefitoʻi kī ki he hao fakalaumālié, ʻo tautautefito ʻi hotau ngaahi faingataʻá, ko e “ʻOku ʻi ai ʻa e tangatá, ke nau maʻu ʻa e fiefiá.”

ʻI ʻAokosi 2014, naʻe fakatou mālōlō ai ʻeku ongomātuʻa lelei ko Kalisi mo Faʻamanatu ʻAlofipoó ʻi he uike tatau ʻi ha fokoutua. Ko ha ongo papi ului fakatouʻosi ʻeku ongomātuʻá ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka ʻi heʻena uluí pē, naʻá na kātaki ki he ngataʻangá ko ha ongo ʻākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi. ʻE founga fēfē leva haʻaku maʻu ha fiefia ʻi he mole fakatouʻosi ʻeku ongomātuʻá neongo naʻe ʻi ai ha taimi naʻe lōmekina au ʻe heʻeku mamahí?

Naʻe fakamanatu mai ʻe Palesiteni Nalesoni:

“Te tau kamata ʻaki ʻetau “sio pē kia Sīsū ko e kamataʻanga mo e ngataʻanga ʻo [ʻetau] tuí,” pea, “i he fakakaukau kotoa pē.” Te tau malava ʻo fakamālō maʻu pē kiate Ia ʻi heʻetau lotú mo tauhi e ngaahi fuakava naʻa tau fakahoko mo Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻE tupulaki ʻetau fiefiá, ʻi he moʻoni lahi ange e Fakamoʻuí kiate kitautolú mo ʻetau kolea ʻEne fiefiá ke tau maʻú.”

ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻeni mo fakamoʻoniʻi ʻoku maʻu ʻa e fiefia moʻoní ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakalelei taʻe-fakangatangatá. ʻOku maʻu ia ʻi hono tauhi ʻeku ngaahi fuakavá, ʻa ia ʻokú ne haʻi au ki hoku Fakamoʻuí mo fakaʻatā au ki Hono Mālohi māʻolunga angé pea mo fepaki mo ha faingataʻa pē pe meʻa fakamamahi. ʻOku maʻu ʻa e fiefiá ʻi he silaʻi ko ha fāmili taʻengata ʻi he temipale māʻoniʻoní – ki heʻeku ongomātuʻá, ki hoku husepāniti ko Alofá pea mo ʻema ʻofefine ko Ané.

ʻOku toe maʻu foki ʻa e fiefiá ʻi he kau tangata mo e kau fafine ngāue fakaetauhi faivelenga ʻoku nau pouaki hake kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Palesiteni Nalesoni: “Ko e fiefiá ko ha [meʻaʻofa] ia maʻá e kau angatonú. Ko ha [meʻaʻofa] ia ʻoku maʻu mei he feinga moʻoni ke moʻui angatonú, ʻo hangē ko ia ne akoʻi ʻe Sīsū Kalaisí.”

Paaki