2010
ʻOku ʻOmi ʻe he Teuteú ʻa e Ngaahi Tāpuakí
Mē 2010


ʻOku ʻOmi ʻe he Teuteú ʻa e Ngaahi Tāpuakí

Tau fakakaukau ki hotau ngaahi uiuiʻí, tau toe vakai ki hotau ngaahi fatongiá pea muimui ʻia Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Ngaahi tokoua, ʻoku ʻomi ʻe kimoutolu ʻoku ʻi heni ʻi he Senitā Konifelenisi ʻi Sōleki Sití ha ongo fakalaumālie. ʻOku fakaofo ke ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻe hamou niʻihi kehe ʻa e fakamafola ko ʻení ʻi he satelaité ʻi ha ngaahi falelotu ʻe lauiafe ʻi māmani kātoa—ko ha niʻihi ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Ko e ngaahi fonua kehekehe ʻoku mou kau ki aí, ngaahi lea fakafonua lahi ʻoku mou lea ʻakí, ka ʻoku haʻi fakataha kitautolu ʻe he meʻa ʻoku tau faitatau ai. Kuo fakafalala mai ke tau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí pea ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. Ko e falala toputapu ʻoku tuku mai kiate kitautolú. ʻOku lahi e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ke tau fakahokó.

Ko e taha e ngaahi meʻa ʻoku ou manatuʻi lelei tahá ko ʻeku ʻalu ki ha fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻi hono toki fakanofo foʻou au ko ha tīkoní mo hiva ʻi he fua himí, “Mou Haʻu Kātoa Mai.” ʻOku ou toe fakaongo atu he pooni ʻa e laumālie ʻo e himi makehe ko iá, [Mou haʻu kātoa ʻa e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá kuo maʻu e lakanga fakataulaʻeikí].1 Tau fakakaukau ki hotau ngaahi uiuiʻí, tau toe vakai ki hotau ngaahi fatongiá pea muimui ʻia Sīsū Kalaisi, ko hotau ʻEikí.

Ne u ʻalu ki ha houalotu sākalamēniti ʻi he taʻu ʻe uofulu kuo hilí pea naʻe lea ai e fānau Palaimelí ʻi he kaveinga, “ʻOku ou Kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí.” Ne fakahaaʻi ʻe he fānau tangata mo fefine ko ʻení ʻa ʻenau ako ke ngāue maʻá e ʻEikí mo e niʻihi kehé. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito e hivá, nau poto hono fai ʻenau leá, pea ko e laumālié ne ʻomi ia mei langi. Naʻe lau ʻe ha taha hoku makapuná, naʻe taʻu 11 he taimi ko iá, ʻa ʻene konga he polokalamá, ko e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. Ne u pehē ange ki ai heʻene ʻosi pea haʻu ki heʻene mātuʻá mo e ngaahi kuí, “Kuó ke mei mateuteu koe Tomi ke ke ngāue fakafaifekau.”

Naʻá ne talimai, “Teʻeki ai, ʻoku kei toe lahi e meʻa ke u akó.”

ʻOku ou fakamālō ki he ongomātuʻá mo e kau faiakó mo e kau ʻetivaisa mateaki mo loto-tōnunga ʻi he lotú, he naʻe ako ai ʻa Tomi ʻi he ngaahi taʻu hokohoko aí. Naʻe ui ia ke ngāue fakafaifekau ʻi heʻene matuʻotuʻa feʻungá. Naʻá ne fakahoko ia ʻi he founga lāngilangiʻia moʻoni.

Kau talavou, ʻoku ou naʻinaʻi atu ke mou teuteu ke ngāue fakafaifekau. ʻOku lahi e ngaahi meʻangāue ke tokoni atu ʻi hono ako ʻo e ngaahi lēsoni ʻe ʻaonga kiate kimoutolú pea tokoni ke mou moʻui ʻaki e tōʻonga moʻui te mou taau aí. Ko e meʻangāue ʻe taha ko e kiʻi tohi ko ia ko e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, naʻe pulusi ʻi he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻi ai e ngaahi tuʻunga moʻui mei he ngaahi meʻa naʻe hiki mo e ngaahi akonaki ʻa e kau taki ʻo e Siasí pea mei he folofolá, pea ʻe ʻomi ʻe he talangofua ki aí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo e tataki ʻa Hono ʻAló. ʻOku ʻi ai foki mo e ngaahi tohi lēsoni kuo teuteuʻi fakalelei hili hano fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu. ʻOku fakahoko ʻe he ngaahi fāmilí ha ngaahi efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻoku akoʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻOku mou meimei maʻu kotoa ʻa e faingamālie ke ʻalu ki he ngaahi kalasi seminelí, ʻa ia ʻoku akoʻi ʻe ha kau faiako moʻui mateaki ʻoku lahi e ngaahi meʻa ke nau vahevahe mo kimoutolú.

Kamata teuteu ki ha mali temipale, mo e ngāue fakafaifekaú foki. Ko e konga ʻo e teuteu ko iá ʻa e teiti he founga totonú. ʻI he ngaahi anga fakafonua ʻoku taau ai ʻa e teití, toki teiti pē ʻi ho taʻu 16. “ ʻOku ʻikai fie maʻu ke teiti pe ke fie teiti ʻa e fānau taʻu hongofulu tupu kotoa pē… . Mou ō fakatokolahi pe tautau toko fā ʻi he kamataʻanga hoʻomou teití… . Fakapapauʻi ʻoku feʻiloaki [pea maheni hoʻomou mātuʻá mo] kinautolu ʻoku mou teití.” “Teiti pē mo kinautolu ʻoku māʻolunga ʻenau tuʻunga moʻuí”2 he ko e teití ko ha teuteu ia ki he malí.

Tokanga ke ō ki he ngaahi feituʻu ʻoku lelei hono ʻātakaí, pea ʻe ʻikai te ke fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí.

Naʻe pehē ʻe ha tangata anga fakapotopoto ki hano foha, “Ka ʻi ai ha taimi te ke ʻi ha feituʻu ai ʻoku ʻikai totonu ke ke ʻi ai, mavahe mei ai!” Ko ha faleʻi lelei ia maʻatautolu kotoa.

ʻOku akonekina maʻu pē ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ke teunga lelei ke fakahā ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa ki heʻetau Tamai Hēvaní mo kitautolu foki. ʻOku ʻoatu ʻe hoʻo tōʻonga teuteú ha ngaahi pōpoaki ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo koe peá ne faʻa takiekina ho ʻulungāangá mo ia ʻo e niʻihi kehé. Teuteu ʻi ha founga te ne fakahā mai ho ʻulungāanga lelei tahá mo kinautolu ʻoku mou feohí. Fakaʻehiʻehi mei he vala mo e fotu ʻoku tōtuʻá, kau ai ʻa e tātataú mo e fakaavaava ʻo e sinó.

ʻOku fie maʻu ʻe he taha kotoa pē ha ngaahi kaungāmeʻa lelei. ʻE takiekina lahi ʻe ho ngaahi kaungāmeʻá hoʻo fakakaukaú mo e ʻulungāangá, ʻo hangē pē ko haʻo takiekina kinautolú. ʻI he taimi ʻoku tatau ai hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí mo ho ngaahi kaungāmeʻá, ʻe lava ke mou fefakamālohiaʻaki mo fepoupouaki. Angalelei mo anga molumalu ki he taha kotoa pē. ʻOku tokolahi e kakai naʻe ʻikai Siasi ʻoku nau haʻu ki he Siasí koeʻuhí ko ha ngaahi kaungāmeʻa ne nau fakakau kinautolu ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí.

ʻOku kei moʻoni pē ʻa e lea ʻoku taká: “Ko e founga lelei tahá pē ʻa e faitotonú.”3 ʻOku moʻui ʻaki ʻe he talavou Siasí ʻa e meʻa ʻokú ne akoʻí mo ia ʻokú ne tui ki aí. ʻOkú ne faitotonu ki he niʻihi kehé. ʻOkú ne faitotonu kiate ia. ʻOkú ne faitotonu ki he ʻOtuá. ʻOkú ne ʻulungāanga ʻaki ʻa e faitotonú ʻo ʻikai fakakounaʻi. ʻI he taimi ʻoku pau ke fai ai ha fili ʻoku faingataʻá, ʻoku ʻikai te ne teitei fehuʻi, “Ko e hā ha fakakaukau ʻa e niʻihi kehé?” ka te ne pehē, “Ko e hā haʻaku fakakaukau kiate au pē?”

ʻE ʻahiʻahiʻi ha niʻihi ke ʻoua te nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e tuʻunga moʻui fakatāutaha ko e faitotonú. ʻOku ou manatu ki haku kaungā kalasi ʻi ha kalasi ako lao ʻi he ʻunivēsiti ne u ako aí, ʻa ia ne ʻikai pē teuteu ia ki he ngaahi fealēleaʻaki fakakalasí. Ne u pehē loto pē, “ʻE lava fēfē ke ne paasi he sivi fakaʻosí?”

ʻI he ʻaho momoko ʻe taha, ne u ʻiloʻi e talí ʻi heʻene haʻu ki he lokiakó ki he sivi fakaʻosí, ʻoku senitolo mai pē. Ne u ʻohovale peá u siofi ia ʻi he kamata ʻa e kalasí. Kuo ʻosi tuku kotoa ʻemau ʻū tohí he falikí, ʻo hangē ko e fakahinohino ne fai maí. Naʻá ne toʻo e senitoló mei hono vaʻé; peá ne toki huke ʻaki leva e peesi ʻo e taha ʻo e ʻū tohí ʻaki hono loulouhiʻi vaʻé ʻa ia kuo ʻosi vali ʻaki e faʻahinga meʻa ke pipiki ai, pea kuó ne ʻosi ako hono fai ʻení, ʻo ne sio ai ki he ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻo e siví.

Naʻá ne maʻu e taha ʻo e ngaahi maaka māʻolunga taha ʻi he kalasi lao fakapisinisi ko iá. Ka ne iku pē ʻo aʻu ki he taimi ʻo e fakamaau totonú. ʻI heʻene teuteu kimui ai ki heʻene sivi fakaʻosi fakakātoá, naʻe pehē ange ʻe heʻene faiakó, ʻKo e taʻu ní te u tuku e meʻa naʻa tau anga ki aí pea te u fai ha sivi fehuʻi mo e tali ngutu, kae ʻikai ko ha sivi tohi. ” Naʻe mā ʻetau tangata potó he naʻe ʻikai te ne lava ʻo tali e ngaahi fehuʻí pea naʻe tō he siví.

ʻOku fakahaaʻi ʻe hoʻo founga leá mo e ngaahi lea ʻokú ke fakaʻaongaʻí ʻa e konga lahi ʻo e fōtunga ʻokú ke fili ke fakahaaʻi atú. Ngāue ʻaki e leá ke ne langaki hake mo fakafiefiaʻi ʻa kinautolu ʻoku mou feohí. ʻOku taʻefeʻunga ʻa e lea kapekapé, fākatuʻa mo koví pe ngaahi hua pangó ki he ʻEikí. ʻOua naʻa mou teitei ngāue hala ʻaki e huafa ʻo e ʻOtuá pe Sīsū Kalaisi. Naʻe folofola e ʻEikí, “ʻOua naʻá ke takuanoa ʻa e huafa ʻo [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá.”4

Kuo naʻinaʻi mai ʻetau Tamai Hēvaní ke tau fekumi ki “ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa pe ongoongolelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí.”5 Ko e hā pē ha meʻa te ke lau, fanongo ki ai, pe sio ai, te ne uesia koe.

ʻOku mātuʻaki fakatuʻutāmaki mo lava ke pukenimā kita ʻe he ponokalafí. ʻE lava ke hoko ʻa e fieʻilo ki he ponokalafí ko ha ʻulungāanga ke ne puleʻi koe, pea hoko atu ai ki ha meʻa ʻoku toe kovi ange pea ki he maumaufono fakasekisualé. Fakamamaʻo ʻaupito mei he ponokalafí.

ʻOua naʻá ke manavasiʻi ke hū ki tuʻa mei ha heleʻuhila, tāmateʻi e televīsoné, fetongi e letioó kapau ʻoku ʻikai feʻunga e meʻa ʻoku ʻomi aí mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa hoʻo Tamai Hēvaní. Ko hono fakanounoú, kapau ʻokú ke fehuʻia pe ʻoku taau ha foʻi faiva, tohi, pe ha toe faʻahinga fakafiefia pē, ʻoua te ke sio aí, ʻoua te ke laú, ʻoua te ke kau ai.

Naʻe pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá: “ ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e faletapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá? … Ko e faletapu ʻo e ʻOtuá ʻoku māʻoniʻoni, pea ko e faletapu ko iá ʻa kimoutolu.”6 Ko hotau fatongia ia ngaahi tokoua ke tauhi hotau ngaahi temipalé ke maʻa mo haohaoa.

ʻOku fakaʻauha ʻe he ngaahi faitoʻo kona tapú, fakaʻaongaʻi hala ʻo e ngaahi faitoʻo mei he toketaá, kava mālohí, kofí, tií, mo e tapaká ʻa hoʻo moʻui lelei fakatuʻasinó, fakaʻatamaí, mo fakalaumālié. ʻOku fakatuʻutāmaki ki ho laumālié mo ho sinó ha faʻahinga ʻolokaholo pē. ʻE lava ke ke pōpula ki he tapaká, te ne fakavaivaiʻi ho maʻamaʻá, pea fakanounou mo hoʻo moʻuí.

ʻE tokoni e mūsiká ke mou ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní. ʻE lava ʻo fakaʻaongaʻi ke ne akoʻi, fakamaama, ueʻi fakalaumālie, mo fakatahaʻi kimoutolu. Ka ʻe lava ʻe hono vavé, taimí, leʻolahí, mo hono fakaleá ʻo taʻofi ke ʻoua te mou toe ongoʻi ʻa e laumālié. ʻE takiekina lahi homou ʻatamaí ki he koví ʻe he mūsika taʻefeʻungá.

Koeʻuhí ʻoku fuʻu toputapu ʻa e feohi fafale fakasekisualé, ʻoku fie maʻu ai ʻe he ʻEikí ʻa e mapuleʻi kitá mo e angamaʻá kimuʻa ʻi he malí, pea mo e anganofo kakato hili ʻa e malí. Fakaʻapaʻapaʻi ia ʻokú mo teití ʻi hoʻomo teití, pea ʻamanaki ʻe fakahā atu ʻe hoʻo teití ʻa e fakaʻapaʻapa tatau. ʻOku faʻa hoko ʻa e mamahí hili ʻa e maumaufonó.

Naʻe fai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei, Palesiteni hono hiva ʻo e Siasí, ʻa e faleʻi ko ʻení: “ ʻOku ou kōlenga atu ke mou fakakaukau maʻa.” Naʻá ne fakahā ange leva ʻa e foʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení: “ʻOku muʻomuʻa ʻa e fakakaukaú ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí. Kapau ʻoku tau fie mapuleʻi e ngaahi meʻa ʻoku tau faí, kuo pau ke tau mapuleʻi ʻetau fakakaukaú.” Ngaahi tokoua, fakafonu ʻaki homou ʻatamaí ʻa e ngaahi fakakaukau ʻoku leleí, pea ʻe taau e ngaahi meʻa ʻoku mou faí. Fakatauange ʻe lava ke mou fakaongo atu ʻa e moʻoni ko ʻeni naʻe tohi ʻe Tenisoni pea lea ʻaki ʻe Sē Kalahatí: ʻ ʻOku tatau hoku mālohí mo e mālohi ʻo e toko hongofulu, he ʻoku maʻa ʻa hoku lotó.”7

ʻI he kuohili siʻi atú, naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe ha taha faʻu tohi kau ki he anga fakasekisuale ʻo e toʻu tupú ʻo ne pehē ʻoku ʻikai pau e pōpoaki ʻoku ʻomi ʻe he sosaietí ki he toʻu tupú: ʻoku pehē ʻe he ngaahi tuʻuakí mo e mītiá “ ʻoku tali lelei ʻa e ngaahi pōpoaki mamafa ʻoku pehē ai ʻoku lelei pē ʻa e tōʻonga fakasekisualé pea ko e meʻa pē ia ʻe hoko,” ʻa ia ko e ngaahi poupou ʻoku faʻa faingataʻa ai ke ongoʻi ʻe he tou tupú ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa e kakai taukeí mo e kole ʻa e ngaahi mātuʻá. ʻOku taʻofi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi pōpoaki kotoa ʻa e mītiá ʻaki ha leʻo ongo mahino mo tonu, “Ke maʻa ʻa kimoutolu.”8

Manatuʻi e faleʻi fakapotopoto ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻi he hoko mai ʻa e ʻahiʻahí, ʻa ia naʻá ne pehē, “ ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe tō kiate kimoutolu ka ko ia ʻoku faʻa hoko ki he tangatá: ka ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke lahi hono ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolú ʻi he meʻa te mou faʻa faí; ka ʻi he ʻahiʻahí ʻe tofa foki ʻe ia ʻa e hala ke hao ai, koeʻuhí ke mou faʻa kātakiʻi ia.”9

ʻI he taimi naʻe hilifakinima ai koe ko e mēmipa ʻo e Siasí, naʻá ke maʻu ʻa e totonu ki he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Te Ne lava ʻo tokoni atu ke ke fai ha ngaahi fili ʻoku lelei. ʻI he taimi ʻe ʻahiʻahiʻi pe fakataueleʻi ai koé, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ke ongoʻi tuēnoa. Manatu ko e lotú ʻa e paasipooti ki he mālohi fakalaumālié.

Ka kuo humu ha taha ʻi heʻene fonongá, ʻoku ʻi ai pē hala ke foki ai. ʻOku ui ia ko e fakatomalá. Naʻe pekia hotau Fakamoʻuí ke foaki kiate kitaua ʻa e meʻafoaki mahuʻinga ko iá. Neongo ʻa e faingataʻa ʻa e halá, ʻoku moʻoni pē ʻa e talaʻofá: “Neongo ʻa e tatau ʻa hoʻomou angahalá mo e kula-ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ko e ʻuha hinaekiakí.”10

ʻOua naʻá ke ʻai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa hoʻo moʻui taʻengatá. Tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Kapau kuó ke faiangahala, ko e vave ange ko ia hoʻo fakatomalá, ko e vave ange ia hoʻo maʻu ʻa e melino mo e fiefia ʻoku ʻomi ʻe he mana ʻo e fakamolemolé. ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei he moʻui ʻaki e founga ʻoku finangalo ki ai e ʻEikí pea mei he tauhi ki he ʻOtuá mo e niʻihi kehé.

ʻOku faʻa maʻu ʻa e mālohinga fakalaumālié ʻi he tokoni taʻesiokitá. ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u ʻaʻahi ai ki he Misiona Kalefōniá, hangē ko hono ui he taimi ko iá, ʻo u ʻinitaviu ha faifekau kei talavou mei Sōsiá. ʻOku ou manatu ki haʻaku pehē ange, “ ʻOkú ke tohi ki ʻapi ki hoʻo mātuʻá ʻi he uike kotoa pē?”

Naʻá ne tali mai, ʻIo, Misa Monisoni.”

Peá u fehuʻi ange leva, “ ʻOkú ke fiefia he maʻu e ngaahi tohi mei ʻapí?”

Naʻe ʻikai te ne tali mai. Faifai ne u fehuʻi ange, “Ko e fē taimi fakamuimuitaha ne maʻu ai haʻo tohi mei ʻapi?”

Naʻe tete hono leʻó mo ne pehē mai, “Kuo teʻeki ai ke u maʻu ʻe au ha tohi mei ʻapi. Ko e tīkoni pē ʻeku Tamaí, pea ʻikai ke Siasi ʻeku Faʻeé. Naʻá na kole mai ke ʻoua te u haʻu. Naʻá na talamai ka u ka ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, he ʻikai ke na tohi mai. Ko e hā te u faí ʻe Misa Monisoni?”

Ne u kiʻi lotu fakalongolongo pē ki heʻeku Tamai Hēvaní: “Ko e hā te u fakahā ki hoʻo tamaioʻeiki kei talavoú ni, ʻa ia kuó ne feilaulauʻi e meʻa kotoa pē ke ngāue Maʻaú?” Ne ueʻi au ʻe he Laumālié. “ ʻE ʻEletā, faitohi ki ʻapi he uike kotoa pē ki hoʻo faʻeé mo hoʻo tamaí lolotonga hoʻo ngāue fakafaifekaú. Talaange ʻa e meʻa ʻokú ke faí. Talaange ʻokú ke ʻofa lahi ʻiate kinaua, pea fai hoʻo fakamoʻoní kiate kinaua.”

Naʻá ne fehuʻi mai, “Te na tohi mai leva kiate au?”

Ne u tali ange, “Te na tohi mai leva kiate koe.”

Ne ma māvae peá u foki au. Hili ha ngaahi māhina mei ai ʻi haʻaku ʻi he konifelenisi fakasiteiki ʻi Kalefōnia Tongá, ne ʻalu ange ha faifekau kei talavou kiate au ʻo pehēange, “ ʻE Misa Monisoni, ʻokú ke manatuʻi au? Ko e faifekau au naʻe ʻikai ke u maʻu ha tohi mei heʻeku faʻeé pe tamaí lolotonga e ʻuluaki māhina ʻe hiva ne u ʻi he ngāue fakafaifekaú aí. Naʻá ke talamai, “Faitohi ki ʻapi ʻi he uike kotoa pē, pea ʻe tohi mai hoʻo ongomātuʻá.” Naʻá ne fehuʻi mai leva, “ ʻOkú ke manatuʻi ʻa e talaʻofa ko iá, ʻEletā Monisoni?”

Ne u manatuʻi. Naʻá ku fehuʻi ange, “Kuo tohi mai hoʻo ongomātuʻá?”

Naʻá ne ala hifo ki hono kató ʻo toʻo hake ha ʻū tohi naʻe haʻiʻaki ha lapapeni, toʻo hake mei he tafaʻaki ki ʻolungá ha tohi peá ne pehē mai, “Kuó u maʻu nai ha tohi mei heʻeku ongo mātuʻá! Fanongo ki he tohi ko ʻeni mei heʻeku faʻeé: “ ʻE hoku foha, ʻokú ma fiefia ʻaupito ʻi hoʻo ʻū tohí. ʻOkú ma laukau ʻaki koe, ʻa ʻema faifekaú. Mateʻi mai angé? Kuo fakanofo ʻa e tangataʻeikí ko e taulaʻeiki. ʻOkú ne teuteu ʻeni ke papitaiso au. ʻOku mau talanoa mo e ongo faifekaú; pea ʻi he ʻosi ʻa e taʻu ʻe taha mei he taimí ni, ʻokú ma fie haʻu ki Kalefōnia ʻi he ʻosi hoʻo ngāué, he ʻokú ma tatau pē mo koe, ʻema fie maʻu ke tau hoko ko ha fāmili ʻo taʻengata ʻi haʻatau hū he temipale ʻo e ʻEikí.” Ne fehuʻi ange ʻe he faifekau kei talavoú ni, “Misa Monisoni, ʻoku tali maʻu pē ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ngaahi lotú pea fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa e kau ʻAposetoló?”

Ne u tali ange, “ ʻI hono maʻu ʻe ha taha ha tui ʻo hangē ko ia kuo hā meiate koé, ʻoku ongoʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní e ngaahi lotu peheé pea tali mai ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana.”

Kuo fai ha fetuʻutaki mo e langí koeʻuhí ko ha nima maʻa, loto maʻa, mo ha ʻatamai vilitaki. Kuo foaki mei he langí ha tāpuaki, ko e tali ki he lotu fakamātoato ʻa ha faifekau ʻi he loto fakatōkilalo.

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ou lotua ke tau moʻui mo kitautolu ʻi he founga peheni ke tau fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea pehē hano faitāpuekina kitautolu kotoa, ʻi he huafa ʻo Ia ʻokú Ne foaki e ngaahi tāpuakí kotoa, ʻa Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “Mou Haʻu Kātoa Mai,” Ngaahi Himí, fika 204.

  2. Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú (kiʻi tohi tufa, 2001), 24, 25.

  3. Miguel de Cervantes, ʻi he John Bartlett, comp., Familiar Quotations, 14th ed. (1968), 197.

  4. ʻEkesōtosi 20:7.

  5. Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:13.

  6. 1 Kolinitō 3:16–17.

  7. Alfred Lord Tennyson, ʻi he Familiar Quotations, p. 647.

  8. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:42.

  9. 1 Kolinitō 10:13.

  10. ʻĪsaia 1:18.

Paaki