2010
Kuó Ne Toe Tuʻu!
Mē 2010


Kuó Ne Toe Tuʻu!

Ko e ngeʻesi fonualoto ʻi he pongipongi Toetuʻu ko iá, ko e tali ia ki he fehuʻi ʻa Siopé, “Kapau ʻe mate [ha] tangata, ʻe toe moʻui ia?”

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Ko ha fakataha fakaofo ʻeni. ʻOku ou fie fakafofongaʻi atu ʻa kinautolu kotoa ne lea pe kau ʻi he hivá, pea ʻi heʻeku hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, kuó u fili ke u lea ʻaki atu pē ha ongo foʻi lea ʻe ua, ʻa ia ʻoku ʻiloa ko e ongo foʻi lea mahuʻinga taha ʻi he lea faka-Pilitāniá. Kia Sisitā Lani mo hono ongo tokoní, kuaeá, kau tāmeʻaleá, mo e kau leá, ko e ongo foʻi lea ko iá ko e “Mālō ‘aupito.”

ʻI he lolotonga haʻaku ʻi Lonitoni, ʻIngilani he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u ʻaʻahi ai ki he fale fakaʻaliʻali tā valivali ʻiloa ko ia ko Teití. Naʻe fakaʻaliʻali ʻi he meimei loki kotoa pē ha ngaahi tā valivali ʻa Keinipalafu (Gainsborough), Lemapeleni (Rembrandt), Konisitapele (Constable) mo ha kau tā valivali ʻiloa kehe. Ne u fakaʻofoʻofaʻia ai peá u ʻiloʻi e faʻahinga taukei ne fie maʻu ke fatu ʻaki e ngāue tuʻuloa ko ʻení. Ka ʻi ha kiʻi tuliki he fungavaka tolú, ne tuʻu ai ha fakatātā naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá mo hoku lotó. Ko e tokotaha tā valivalí ko Falangikē Pelemilei(Frank Bramley), naʻá ne tā ha kiʻi fale naʻe hanga atu ki ha tahi hou. Naʻe tuʻu ha faʻē mo ha uaifi ʻo ha tangata toutai ne pulia, ʻo mamata pē mo tatali ʻi he poó ke ne toe foki mai. Kuo matafi atu e poó pea hoko mai mo hono ʻilo kuo mole ʻi tahí pea he ʻikai toe foki mai. Ne tūʻulutui e faʻē kei talavoú ni he tafaʻaki ʻo ʻene faʻē ʻi he fonó, ʻo tangi ʻutuʻutufia pē ʻi hono fungá. Ne tala ʻe he foʻi teʻelango ne tamatemate hifo he veʻe matapaá, ʻa e feinga tōnoa ko ʻení.

Ne u ongoʻi e loto mamahi ʻa e fefine kei talavoú. Naʻe hanga ʻe he fakamatala ne ʻuluʻi tohi ʻaki ʻe he tangata tāvalivalí ʻa e fakatātaá ni, ʻo tala ʻa e talanoa fakamamahi ne hokó. Naʻe fakalea ʻo pehē, Ko ha Pongipongi Taumuʻa-valea.

Ne fakanonoa ʻa e fefiné ni ki he ongo fakafiemālie mo moʻoni ʻo e taʻanga ʻa Lōpeti Luisi Sitīvenisoni ʻi he taʻanga ko e “Likuimí (Requiem)”:

ʻI ʻapi ʻa e kaivaí, ʻi ʻapi mei tahí,

Mo e tangata tuli manú, kuo foki mo ia ki ʻapí.1

ʻI he kotoa ʻo e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻo e moʻui fakamatelié, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe pau ange ʻi hono ikuʻangá. ʻE hoko mai e maté ki he taha kotoa; ko hotau “tukufakaholo fakalūkufuá” ia; ʻe tō tau ai ha niʻihi ʻi heʻenau kei valevalé pe toʻu tupú; [ʻe ʻaʻahi mai ia] ʻi he tumutumu ʻo e moʻuí, pe ʻe fakatoloi ʻene aʻu maí kae ʻoua kuo aʻutaki mai e fakaʻilonga ʻo e toulekeleká; ʻe hoko ia ko ha ikuʻanga ʻo ha fakatuʻutāmaki pe mahaki, … pe … fakatamaki fakanatula; ka kuo pau ke hoko mai.”2 ʻOkú ne fakafofongaʻi e mamahi ʻi he mole atu ʻa e feohí, ko ha tā ʻoku ongo, tautautefito ki he toʻu tupú, ʻa e ngaahi fakaʻānaua mo e ngaahi fakatetuʻa taʻe hokó pea mo e ʻamanaki tōnoá.

He ko hai ha taha, kuó ne fehangahangai mo e mole ʻo ha ʻofaʻanga, pe tuʻu he matapā ʻo e maté, te ne taʻe fakalaulauloto atu ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ʻa ia okú ne vahevaheʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiló mei he taʻeʻiloá?

ʻI he ngaahi senituli kuohilí, ne nofo hifo ai ʻa Siope—ʻa e tangata ne tāpuekina ʻaki e koloa fakaemāmani kotoa pē, ka ne tō kiate ia e mamahi kotoa pē ʻe ala hoko ki ha tangatá—mo hono ngaahi kaungāmeʻá, ʻo ne fai e fehuʻi tuʻuloa mo maʻongoʻonga ko ʻení, “Kapau ʻe mate [ha] tangata, ʻe toe moʻui ia?”3 Ne leaʻaki ʻe Siope ʻa e fehuʻi kuo fakalaulauloto ki ai e tangata pe fefine moʻui kotoa pē.

ʻI he pongipongi Toetuʻu nāunauʻia ko ʻení, ʻoku ou fie fakakaukau ai ki he fehuʻi ʻa Siopé—“Kapau ʻe mate [ha] tangata, ʻe toe moʻui ia?”—mo ʻoatu e tali he ʻikai ngata pē ʻi hono fakakaukauʻi fakamātoató, ka kuo fakahā mai ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá. Te u kamata mei he tefitó.

Kapau ʻoku ʻi ai ha palani ʻi he māmani ʻoku tau moʻui aí, ta kuo pau pē ke ʻi ai mo ha Taha Tā-palani. Ko hai ia ʻe vakai ki he fakaofo ʻo e ʻunivēsí mo taʻe tui ʻoku ʻi ai ha palani ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá? Ko hai ʻe toe tālafili ʻoku ʻi ai ha Taha Tā-palani?

ʻOku tau ako mei he tohi ʻa Sēnesí ki he Tangata Tā-palani Fakaʻeiʻeiki naʻá Ne fakatupu ʻa e langí mo e māmaní. “Pea naʻe fuofuonoa ʻa māmani mo lala pea naʻe fakapoʻuli ʻa e funga ʻo e lolotó.”

Pea naʻe folofola ʻa e Tā-palani Maʻongoʻongá, “Ke maama, pea naʻe maama.” Naʻá Ne faʻu ʻa e ʻataá ʻi he vahaʻa ʻo e vaí. Naʻá Ne fakamavaheʻi ʻa e kelekelé mei he vaí peá Ne folofola, “Ke tupu ʻa e mohukú mei he kelekelé, … mo e ʻakau ʻoku fuá ke ʻi ai hono tenga, ʻo tatau mo hono faʻahingá.”

Naʻá Ne faʻu ha maama ʻe ua—ko e laʻaá mo e māhiná. Naʻá Ne faʻu ʻa e ngaahi fetuʻú. Naʻá Ne ui ke ʻi ai ʻa e fanga manu ʻi he vaí mo e manupuna ʻi he ʻataá. Pea naʻe hoko ia. Naʻá Ne faʻu ʻa e fanga pulú, monumanú mo e meʻatotolo kotoa pē. Naʻe meimei kakato e palaní.

Ka ko e fakaʻosí, naʻá Ne faʻu ai ʻa e Tangatá ʻi hono tataú—ʻa e tangata mo e fefine—ke na pule ki he meʻa moʻui kotoa pē. 4

Naʻe maʻu ʻe he tangatá ʻa e ʻatamai leleí—ha ʻuto, fakakaukau mo ha laumālie. ʻI hono maʻu ʻe he tangatá e ngaahi ʻulungāanga ko ʻení, naʻá ne malava ai ke tui mo ʻamanaki lelei, ueʻi fakalaumālie mo fakaʻānaua.

Ko hai ia te ne toe fakakikihiʻi ko e tangatá—ko e ngāue fakaʻeiʻeiki taha ia ʻa e Tā-palani Maʻongoʻongá, ʻi Heʻene pule ki he meʻa moʻui kotoa pē, ʻo ʻi ai hono ʻuto mo ha loto holi, mo ha fakakaukau mo ha laumālie, ʻatamai lelei mo fakalangi—ʻe ʻi ai hano ngataʻanga ʻi he taimi ʻe tukuange ai ʻe he laumālié hono temipale fakaemāmaní?

Kuo pau ke tau fakahoungaʻi e taumuʻa ʻo e moʻuí, kae mahino kiate kitautolu e ʻuhinga ʻo e maté. Kuo pau ke tukulolo ʻetau tuí ki he maama lahi ange ʻo e fakahaá, ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi ai ne tau moʻui ʻi he maama fakalaumālié kimuʻa pea toki fāʻeleʻi mai kitautolu ki he matelié. ʻI he maama fakalaumālié, ne tau kau moʻoni ai ʻi he ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ne kalanga fiefia ʻi heʻetau maʻu e faingamālie ke omi ki he moʻui matelie mohu faingataʻa mo mahuʻinga ko ʻení. 5 Ne tau ʻiloʻi ko ʻetau taumuʻá ke maʻu ha sino fakamatelie, ke ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahí mo fakamoʻoniʻi te tau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Naʻe ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamaí naʻe makatuʻunga he natula ʻo e moʻui matelié, ʻa hono ʻahiʻahiʻi kitautolu pea te tau faiangahala mo ʻikai haohaoá. Naʻá Ne tuku mai ha Fakamoʻui ke mamahi mo pekia maʻatautolu, kae lava ke tau maʻu e faingamālie ke ikuná. He ʻikai ngata pē Heʻene fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá, ka ʻe kau foki he Fakalelei ko iá, ʻa ʻEne ikunaʻi e mate fakaesinó, ʻa ia te tau moʻulaloa kotoa ki ai, tuʻunga ʻi he Hinga ʻa ʻĀtamá.

ʻI he taʻu ʻe 2,000 tupu kuohilí, naʻe ʻaloʻi mai ai hotau Fakamoʻui ko Kalaisí, ki he māmaní ʻi he fale tauhiʻanga ʻo e fanga manú ʻi Pētelihema. Kuo hoko mai e Mīsaia ne fuoloa hono talakí.

ʻOku siʻisiʻi ha fakamatala kuo tohi ʻo kau ki he kei talavou ʻa Sīsuú. ʻOku ou manako he potu folofola ko ʻeni meia Luké: “Pea naʻe tupulaki ʻa e potó ʻia Sīsū mo e lahi, pea naʻe ʻofeina ia ʻe he ʻOtuá mo e tangatá.”6 Pea mei he tohi ʻa Ngāué, ʻoku toʻo mei ai e kupuʻi lea nounou ko ʻeni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, ʻoku loloto hono ʻuhingá: “[Naʻá Ne] faʻa feʻaluʻaki ʻo fai lelei.”7

Naʻe papitaiso ia ʻe Sione ʻi he vaitafe Soataní. Naʻá Ne uiuiʻi ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá Ne tāpuakiʻi ʻa e mahakí. Naʻá Ne fakaʻaʻeva ʻa e heké, fakaʻā ʻa e kuí, mo fakaava e telinga naʻe tulí. Naʻá Ne fakamoʻui foki mo e maté. Naʻá Ne faiako, mo fakamoʻoni pea naʻá Ne tā ha sīpinga haohaoa ke tau muimui ki ai.

Pea aʻu mai ki he fakaʻosinga e misiona fakamatelie ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe fai e ʻohomohe fakaʻosi mo ʻEne kau ʻAposetoló, ʻi he loki ki ʻolungá. Ne tuʻunuku mai ʻa Ketisemani mo e ʻakau fakalava ʻo Kālevalé.

He ʻikai lava ke mahino ki ha tangata ʻa e mahuʻinga kakato ʻo e meʻa ne fai ʻe Kalaisi maʻatautolu ʻi Ketisemaní. Naʻá Ne fakamatalaʻi kimui ange ʻa e meʻa naʻá Ne fouá: “[Ko e] mamahi naʻe langaki ai ʻa ʻeku tetetete ʻaʻakú, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku mālohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi.”8

Hili ʻa e mamahi ʻo Ketisemaní, ne mole Siʻono iví pea puke ia ʻe ha kau tangata fakamālohi ʻo ʻave kia ʻĀnasi, Kaiafasi, Pailato mo Hēlota. Naʻe tukuakiʻi mo kapeʻi. Naʻe vaivai ange Hono sinó ʻi he ngaahi tā ne ʻai kiate Iá. Ne tafe hifo Hono taʻataʻá ʻi hono fakatui ai ʻa e pale talatalá, ʻo monuka ai Hono langí. Hili iá ne toe ʻave Ia kia Pailato, ʻa ia naʻá ne fakavaivai ki he kalanga ʻa e kau fakatanga loto ʻitá ke: “Tutuki ia, tutuki ia.”9

Naʻe haha ʻaki ha maea naʻe tui ai ha ukamea mo ha ngaahi foʻi hui. ʻI Heʻene tuʻu hake mei he mamahi ʻo hono kaumaeaʻí, naʻá Ne toutou tūʻulu ʻi Heʻene fua ʻa Hono kolosí ʻo ʻikai ke Ne kei lavá, pea fua ia ʻe ha taha Maʻana.

Faifai ʻi he moʻunga ko Kālevalé, ʻi he mamata ʻa hono kau muimuí, naʻe tutuki ai Hono sinó ki he kolosí. Naʻe taʻeufi hono taukaeʻi, kapeʻi mo manukia Iá. Ka naʻá Ne kei tangi pē, “ʻE Tamai, fakamolemoleʻi ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí.”10

Ne fakalau atu e ngaahi houa fakamamahí, pea fakaofi mai ke Ne pekia. Naʻe ongona mei Hono fofongá ʻa e kupuʻi lea, “ ʻE Tamai, ʻoku ou tuku hoku laumālié ki ho nimá: pea hili ʻene lea peheé pea pekia ia.”11

ʻI he hanga ko ia ʻe he nonga mo e fiemālie ʻo e maté ʻo fakaʻataʻatā Ia mei he mamahi ʻo e moʻui matelié, naʻá Ne toe foki ai ki he ʻao ʻo ʻEne Tamaí.

Ne mei fakafisi pē ʻa e ʻEikí ia ʻi he momeniti fakaʻosí. Ka naʻe ʻikai ke fai pehē. Naʻá Ne māʻulalo ange ʻi he meʻa kotoa pē ke Ne lava ʻo fakahaofi ʻa e meʻa kotoa. Naʻe fakatovaveʻi e ʻave ʻa Hono sinó ʻo fakatoka ʻi ha fonualoto kehe.

Kuo teʻeki ai ha fakalea he folofola faka-Kalisitiané ʻe ʻuhingamālie ange kiate au, ka ko ia ne lea ʻaki ʻe he ʻāngeló ki he tangi ʻa Mele Makitaline mo Mele ʻe tahá, ʻi heʻena fakaofi mai he ʻuluaki ʻaho ʻo e uiké ki he fonualotó ke tauhi ki he sino ʻo hona ʻEikí. Naʻe lea ʻa e ʻāngeló ʻo pehē:

“Ko e hā ʻoku mou kumi ai ʻa e moʻuí ʻi he potu ʻo e maté?

ʻOku ʻikai ʻi heni ia, ka kuo tuʻu hake.”12

Naʻe toe moʻui hotau Fakamoʻuí. Kuo fakahoko ʻa e meʻa nāunauʻia, fakafiemālie mo fakanonga taha ʻi he hisitōlia kotoa ʻo e tangatá—ʻa hono ikunaʻi ʻo e maté. Kuo matafi atu e langa mo e fakamamahi ʻo Ketisemani mo Kālevalé. Kuo fakapapauʻi mai e fakamoʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Kuo toe maʻu e Hinga ʻa ʻĀtamá.

Ko e ngeʻesi fonualoto ʻi he pongipongi Toetuʻu ko iá, ko e tali ia ki he fehuʻi ʻa Siopé, “Kapau ʻe mate [ha] tangata, ʻe toe moʻui ia?” ʻOku ou talaki atu ki he taha kotoa pē ʻokú ne ongona hoku leʻó, Kapau ʻe mate ha tangata, ʻe toe moʻui ia. ʻOku tau ʻilo ia, he kuo tau maʻu e maama ʻo e moʻoni kuo fakahā maí.

“He ko e meʻa ʻi he tangatá, naʻe hoko ai ʻa e maté, pea ʻe hoko ʻi he tangatá foki ʻa e toetuʻu ʻo e maté.

“He ʻoku hangē ʻoku mate kotoa pē ʻia ʻĀtamá, ʻe pehē foki ʻe moʻui kotoa pē ʻia Kalaisi.”13

Kuó u lau—pea ʻoku ou tui—ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa kinautolu kuo nau aʻusia e mamahi ʻo hono Tutuki ʻo Kalaisí pea mo e fiefia ʻo ʻEne Toetuʻú. Kuó u lau—pea ʻoku ou tui—ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa kinautolu ʻi he Maama Foʻoú, ne ʻaʻahi ki ai e ʻEiki toetuʻu tatau pē.

ʻOku ou tui ki he fakamoʻoni ʻa e tokotaha ʻi he kuonga fakakōsipeli ko ʻení, naʻe fefolofolai mo e Tamaí mo e ʻAló ʻi he vaoʻakau toputapú, ʻa ia naʻe foaki ʻEne moʻuí ke silaʻi ʻa e fakamoʻoni ko iá ʻaki hono totó. Naʻá ne pehē:

“Pea ko ʻeni, hili ʻa e ngaahi fakamoʻoni lahi kuo fai ʻo kau kiate iá, ko e fakamoʻoni fakamuimui tahá ʻeni, ʻa ia ʻokú ma fai ʻo kau kiate iá: ʻOkú ne moʻui!

“He naʻá ma mamata kiate ia, ʻio ʻi he toʻukupu toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá; peá ma fanongo ki he leʻo ʻoku fakamoʻoniʻi ko ia ʻa e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e Tamaí.”14

ʻE lava ke kapusi maʻu pē ʻa e fakapoʻuli ʻo e maté ʻe he maama ʻo e moʻoni kuo fakahā maí. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko au ko e toetuʻu mo e moʻui”15 pea “ ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú.”16

Kuo taʻe-faʻa-laua e ngaahi fakamoʻoni kuó u fanongoa mo lau he ngaahi taʻu lahi kuohilí, pea vahevahe mai ʻe ha niʻihi ʻenau fakamoʻoni ki he Toetuʻú pea pehē ki ha niʻihi ne nau maʻu ʻi he ngaahi houa fakamamahi tahá, ʻa e nonga mo e fiemālie ne talaʻofa ʻaki ʻe he Fakamoʻuí.

Te u lave atu pē ki ha konga ʻo ha talanoa pehē. ʻI he uike ʻe ua kuohilí, ne u maʻu ai ha tohi fakaʻofa mei ha tamai ʻa ha fānau ʻe toko fitu, naʻá ne faitohi mai ʻo fekauʻaki mo hono fāmilí, kae tautautefito ki hono foha ko Seisoní, ʻa ia naʻe puke lahi ʻi hono taʻu 11. ʻI he ngaahi taʻu siʻi ne hoko atu aí, naʻe toutou puke lahi ʻa Seisoni. Naʻe fakamatala e tamaí ni ʻo kau ki he loto lelei mo e natula fiefia ʻo Seisoní, neongo ʻene mahamahakí. Naʻe maʻu ʻe Seisoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻi hono taʻu 12 pea naʻá ne “fua totonu maʻu pē ʻa hono ngaahi fatongiá ki he lelei tahá, ʻo tatau ai pē pe naʻe ongoʻi puke pe ʻikai.” Naʻá ne maʻu hono Pale Fakalāngilangi ʻi he Sikautí ʻi hono taʻu 14.

ʻI he faʻahitaʻu māfana kuoʻosí, hili pē ia ha taimi nounou mei he hoko hono taʻu 15, naʻe toe fakatokoto ai ia ʻi falemahaki. Ne ʻaʻahi atu ʻe taha ʻene tamaí ʻo maʻu atu ʻoku kuikui pē ʻa Seisoni. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe he tamaí ni pe ʻoku māʻumohe pe ʻā ʻa Seisoni, ko ia naʻe kamata ke ne fanafana hifo pē ki ai. Naʻá ne pehē ange, “ ʻE Seisoni, ʻoku ou ʻilo kuó ke foua ha faingataʻa lahi ʻi hoʻo moʻui nounoú pea ʻokú ke lolotonga faingataʻaʻia. Neongo ʻoku tuʻunuku mai ha faingataʻa lahi, ka ʻoku ʻikai ke u teitei loto ke mole hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí.” Naʻe ofo e tamaí ni he ʻāʻā hake ʻa Seisoni ʻo pehē ange, “He ʻikai ʻaupito!” ʻi ha leʻo mahino mo fakapapau. Naʻe toe kuikui leva ʻa Seisoni ia ʻo fakalongolongo.

Naʻe tohi ʻe he tamaí ni ʻo pehē: “Naʻe fakahaaʻi ʻe Seisoni ʻi he kupuʻi lea mahino ko ʻení ha taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni mālohi mo haohaoa taha kuó u fanongoa ʻo kau kia Sīsū Kalaisí… . Hangē ko e tohi tongi ʻi hoku laumālié he ʻaho ko iá ʻene lea ‘He ʻikai ʻaupitó!’ ʻoku pehē pē ʻa e fonu hoku lotó ʻi he fiefia kuo tāpuekina au ʻe he Tamai Hēvaní ke u hoko ko ha tamai ki ha tamasiʻi fakaofo mo fakaʻeiʻeiki pehē … [Ko e] taimi fakamuimuitaha pē ia ne u fanongo ai ki haʻane leaʻaki ʻene fakamoʻoni kia Kalaisí.”

Neongo naʻe pehē ʻe he fāmilí ko ha tokoto falemahaki pē ʻeni ia ʻa Seisoni, ka naʻe mālōlō ʻa Seisoni ia ʻi ha uike pē ʻe ua mei ai. Naʻe ngāue fakafaifekau hano taʻokete mo hano tuofefine he taimi ko iá. Naʻe maʻu foki ʻe hono tokoua ko Kalí ʻa hono uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú. Naʻe maʻu ʻa e uiuiʻí ia ʻi ha uike ʻe taha ki muʻa pea ʻi he ʻaho 5 ʻo ʻAokosí, ʻi ha uike pē ʻe taha ki muʻa pea mālōlō ʻa Seisoní, ne fakataha atu ai e fāmilí ni ki hono veʻe mohengá ʻi falemahaki ke fakaava ʻa e uiuiʻi ʻo Kalí ke fanongo ki ai e fāmilí kotoa.

ʻI he tohi mai ʻa e tamaí ni kiate aú, naʻá ne ʻomi ai ha laʻitā ʻo Seisoni ʻi hono mohengá ʻi falemahaki, mo hono taʻokete ko Kalí, ʻokú ne toʻotoʻo pē hono uiuiʻi ngāue fakafaifekaú. Naʻe tohiʻi ʻi lalo he laʻitaá ʻo pehē: “Uiuiʻi ke na fakatou fakahoko fakataha ʻa hona misioná—ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.”

Naʻe ʻomi ʻe he taʻokete mo e tuofefine ʻo Seisoni ne ngāue fakafaifekaú, ha ongo tohi fakafiemālie ki ʻapi ke lau ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Seisoní. Naʻe tohi mai hono tuofefine ne ngāue ʻi he Misiona Puenosi ʻAealesi Hihifó ʻo pehē: “ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi, pea tuʻunga ʻi Heʻene moʻuí, ʻa ʻetau malava kotoa ʻa kitautolu mo Seisoni ke toe moʻui ʻi ha ʻaho… . Te mau lava ʻo maʻu ha fiemālie ʻi hono ʻiloʻi pau kuo silaʻi fakataha kimautolu ko ha fāmili taʻengata… . Kapau te tau fai hotau lelei tahá ke talangofua mo fai lelei ange ʻi he moʻuí ni, te mau toe mamata foki [kiate ia].” Naʻá ne hoko atu, “[ʻOku ʻi ai ha] potu folofola ʻoku ou manako maʻu pē ai, ka ʻoku toe ʻuhingamālie mo mahuʻinga ange ia he taimí ni … [Mei he] Fakahā vahe 21, veesi 4: ‘Pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá; pea ʻe ʻikai kei ʻi ai ha mate, pe ha ongosia pe ha tangi, pea ʻe ʻikai kei ʻi ai ha mamahi: he kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá.’ ”

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻe lava ke tau maʻu ha nonga ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, mei he fakalea ʻa e ʻāngeló ʻi he pongipongi Toetuʻu ko iá, “ ʻOku ʻikai ʻi heni ia: he kuo toe tuʻu.”17

Kuo toe tuʻu! Kuo toe tuʻu!

Fakahā ʻa e fiefia.

Naʻá ne ʻaho tolu he fale fakapōpulá;

[Tuku ke fiefia ʻa e māmaní kotoa].

Kuo ikunaʻi ʻa e maté, Fai hotau veteangé.

Kuo ikuna ʻa Kalaisi]!18

ʻI heʻeku hoko ko ha taha ʻo ʻEne kau fakamoʻoni makehe ʻi he māmaní he ʻaho ní, ʻoku ou fakahaaʻi ai ʻi he pongipongi Toetuʻu ko ʻení, ʻoku moʻoni ʻeni, ʻi Hono huafa toputapú—ʻa ia ko Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻuí—ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Robert Louis Stevenson, “Requiem,” ʻi he An Anthology of Modern Verse, ed. A. Methuen 1921, 208.

  2. James E.Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. (1916), 20.

  3. Siope 14:14.

  4. Vakai, Sēnesi 1:1–27.

  5. Vakai, Siope 38:7.

  6. Luke 2:52.

  7. Ngāue 10:38.

  8. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:18.

  9. Luke 23:21.

  10. Luke 23:34.

  11. Luke 23:46.

  12. Luke 24:5–6.

  13. 1 Kolinitō 15:21–22.

  14. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:22, 23.

  15. Sione 11:25.

  16. Sione 14:27.

  17. Mātiu 28:6.

  18. “Kuo Toe Tuʻu!” ʻi he Ngaahi Himí, fika 108.

Paaki