2010
Ke Lava ʻEtau Fānaú ʻo Mamata ki he Fofonga ʻo e Fakamoʻuí
Mē 2010


Ke Lava ʻEtau Fānaú ʻo Mamata ki he Fofonga ʻo e Fakamoʻuí

Ko hotau fatongia toputapu ia ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi mātuʻa mo e kau taki ʻo e fānau toʻu tangata kei tupu haké ke ʻomai kinautolu ki he Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Cheryl C. Lant

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí ne u akoʻi ha kulupu ʻo e kau taki ʻa e nesilií ki he anga hono fai ha kiʻi lēsoni nounou ʻo e ongoongoleleí ki he longaʻi fānau īkí. Ne huki ʻe ha taha ʻo e kau takí haʻane kiʻi tamasiʻi. Ne u pukepuke ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí ʻi hoku nimá, pea ne u fakatātaaʻi ʻa e anga ʻo e lea ki he fānau īkí, ʻo u kamata talanoa ʻo kau kia Sīsū. Ne heheke hifo e kiʻi tamasiʻí mei he funga ʻo ʻene faʻeé, lue mai kiate au, sio fakamamaʻu ki he fakatātaá mo ala ki Hono fofongá. ʻI he taimi ko iá, ne u fehuʻi ange leva, “Ko hai ʻeni?” Ne malimali e kiʻi tamasiʻí mo ne tali mai, “Sīsū.”

Ne kei fuʻu siʻisiʻi fau e kiʻi tamasiʻí ke ne lea ʻaki hono hingoa ʻoʻoná, ka naʻá ne fakatokangaʻi mo ʻiloʻi ʻa e ʻīmisi mo e hingoa ʻo e Fakamoʻuí. ʻI heʻeku vakai ki he tali fakaʻofoʻofá ni, ne u fakakaukau ai ki he folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Fekumi maʻu ai pē ki he fofonga ʻo e ʻEikí, koeʻuhí ke mou maʻu ʻi he faʻa kātaki ʻa homou laumālié, pea te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (T&F 101:38).

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fekumi ki he fofonga ʻo e Fakamoʻuí? Ko hono moʻoní ʻoku mahulu hake hono ʻuhingá ʻi he fakatokangaʻi pē Hono taá. Ko e fakaafe ʻa Kalaisi ke fekumi kiate Iá, ko ha fakaafe ia ke ʻiloʻi ko hai Ia, meʻa kuó Ne fai maʻatautolú pea mo ia kuó Ne kole mai ke tau faí. Ko e haʻu kia Kalaisi pea mamata ki Hono fofongá, ʻoku toki hoko pē ia ʻi heʻetau ofi kiate Ia ʻo fakafou ʻi heʻetau tuí mo ʻetau ngāué. ʻOku hoko ia ʻi heʻetau moʻuí kotoa. Ko ia, ʻe founga fēfē haʻatau fekumi kiate Ia ʻi he moʻuí ni kae lava ke tau mamata ki Hono fofongá ʻi he moʻui kahaʻú?

ʻOku tau maʻu ha fakamatala ʻi he 3 Nīfaí ʻo kau ki ha kakai ne nau mamata tonu ki he fofonga ʻo e Fakamoʻuí ʻi he moʻuí ni. Pea neongo he ʻikai ke tau mamata kiate Ia he taimí ni, mahalo te tau lava ʻo ako mei he meʻa ne nau aʻusiá. Hili e pekia ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne hā ki he kakai ko ʻení, akoʻi kinautolu, mo faitāpuekina kinautolu. Pea naʻe “hoko ʻo pehē naʻá ne fekau ke ʻomi ʻenau fānau īkí” (3 Nīfai 17: 11).

Ko hotau fatongia toputapu ia ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi mātuʻa mo e kau taki ʻo e fānau toʻu tangata kei tupu haké, ke ʻomai kinautolu ki he Fakamoʻuí ke nau lava ‘o mātā ʻa Hono fofongá pea mo e fofonga ʻo e Tamai Hēvaní foki. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau ʻomi ai foki mo kitautolu.

Ka u toe fehuʻi atu, ʻe anga fēfē haʻatau fakahoko ʻeni, tautefito ʻi ha māmani ʻoku fonu he ngaahi fakatauvelé? ʻI he 3 Nīfaí, naʻe ʻofa e ngaahi mātuʻá ki he ʻEikí. Ko e kakai tui kinautolu. Naʻa nau tui ki he ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe Sīsuú. Naʻa nau ʻofa ʻi heʻenau fānaú. Naʻa nau ʻomi kinautolu ke fanongo ki he folofola ʻa e ʻEikí mo talangofua ki Heʻene fekau ke ʻomi ʻa e fānaú kiate Iá.

Hili hono ʻomi e fānaú, ne fekau ʻe Kalaisi e ngaahi mātuʻá ke nau tūʻulutui. Peá Ne fai kiate kinautolu ʻa ia kuó Ne fai maʻatautolu hono kotoá. Naʻá Ne hūfia kinautolu ki he Tamaí pea ʻi Heʻene fai iá, naʻe pehē naʻe “maʻongoʻonga mo fakaofo lahi” ʻa ʻEne lotú ʻo ʻikai mafakamatalaʻi (3 Nīfai 17:16). ʻI he haʻu ki he Fakamoʻuí, mo tali ʻEne Fakaleleí, ne fakamālohia ai e ngaahi mātuʻa ko ʻení ke nau fai ʻa ia kotoa ne fie maʻu ke faí ke “ ʻomi” ʻenau fānaú.

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ne kole ʻe Kalaisi ki he ngaahi mātuʻa ko ʻení ke faí, ʻoku hā ia ʻi he 3 Nīfai 22:13: “ ʻE akonekina hoʻo fānaú kotoa pē ʻe he ʻEikí; pea ʻe lahi ʻa e melino ʻe maʻu ʻe hoʻo fānaú.”

Pea ko ia, hili e ngaahi meʻa ne nau aʻusia mo e Fakamoʻuí, ne akoʻi ai ʻe he ngaahi mātuʻa Nīfaí ʻenau fānaú ʻo kau kiate Ia. Ne nau akoʻi kinautolu ke ʻofa ki he ʻEikí. Ne nau akoʻi kiate kinautolu ʻa ʻEne ongoongoleleí. Ne nau akoʻi kiate kinautolu ʻa e founga ke moʻui ʻaki iá. Ne nau akoʻi lelei kinautolu pea naʻe anga māʻoniʻoni mo melino ʻa e fonuá ʻi ha taʻu ʻe 200 (vakai, 4 Nīfai 1:1–22).

Te u kole ke mou vakai atu kiate kinautolu ʻoku mou ʻofa aí. Ko e meʻa ʻeni ʻoku mahuʻinga tahá—ʻa hotau ngaahi fāmilí. ʻOku ou fakapapauʻi ʻo laka hake ʻi ha toe meʻa, ʻokú ke fie maʻu ke taʻengata ho fāmilí. Ko e fakamatala ko ia ʻi he 3 Nīfaí, te ne lava ‘o tokoni ke ‘omi ‘etau fānaú kiate Ia koeʻuhí he ʻokú Ne ʻomi ha founga ke tau muimui ki ai. ʻUluakí, kuo pau ke tau ʻofa ki he ʻEikí ʻaki ʻa e kotoa hotau lotó pea kuo pau ke tau ʻofa ʻi heʻetau fānaú. Uá, kuo pau ke tau hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga moʻui taau kiate kinautolu ʻaki ʻetau fekumi maʻu pē ki he ʻEikí mo fāifeinga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí. Tolú, kuo pau ke tau akoʻi ki heʻetau fānaú ʻa e ongoongoleleí mo e anga hono moʻui ʻaki ʻa hono ngaahi akonakí.

Ko e muimui ko ia ki he sīpinga koʻeni ke ʻomi ʻetau fānaú ki he Fakamoʻuí, ko ha founga ngāue ia. Tau toe vakai angé ki he foungá. ʻUluakí kuo pau ke tau ako ke ʻofa ki he ʻEikí mo hotau ngaahi fāmilí. ʻOku fie maʻu ki ai ha taimi, taukei mo e tui. ʻOku fie maʻu ki ai mo e ngāue tokoni taʻesiokitá. Pea ʻi heʻetau fonu ʻi he ʻofa ʻa e ʻEikí, te tau lava ai ʻo ʻofa. Mahalo pē te Ne tutulu he meʻa ʻoku tau faí, ka ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu. Ko e founga ia kuo pau ke tau ako ke ʻofa ʻaki ki heʻetau fānaú.

Uá, kuo pau ke tau hoko ko e kau faʻifaʻitakiʻanga moʻui taau. Ko ha founga ngāue foki mo ʻeni. Kapau ʻoku tau fie maʻu ke omi ʻetau fānaú kia Kalaisi ʻo mātā Hono fofongá, ʻoku mahuʻinga ke tau feinga foki ke tau mamata mo kitautolu ki ai. ʻOku totonu ke tau ʻilo ʻa e halá ke tau fakahinohinoʻi ange kiate kinautolu. Kuo pau ke tau fokotuʻutuʻu ke maau ʻetau moʻuí ke mamata ki ai ʻetau fānaú pea nau muimui ai. Mahalo te tau fehuʻi: “Ko e hā e meʻa ʻoku vakai ki ai e fānaú ʻi he taimi ʻoku nau vakai mai ai ki hoku matá? ʻOku nau mamata nai ki he tatau ʻo e Fakamoʻuí ʻi hoku matá, ʻi heʻeku tōʻongá?”

Manatuʻi, he ʻikai ha taha ia ʻiate kitautolu ko ha faʻifaʻitakiʻanga haohaoa ki heʻetau fānaú, ka te tau lava ʻo hoko ko e mātuʻa mo ha kau taki moʻui taau. Ko ʻetau fāifeinga ko ia ki he moʻui tāú, ko ha faʻifaʻitakiʻanga pē ia ʻiate ia pē. Mahalo pē te tau ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau lavameʻa he taimi ʻe niʻihi, ka te tau lava pē ʻo hoko atu e feingá. ʻE lava ʻo fakamālohia kitautolu ke tau hangē ko Iá ʻi heʻetau ngāue fakataha mo fakafou ʻi he ʻEikí. Te tau lava ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke tau faí.

Ko hono tolú, ʻoku tau hokohoko atu hono ʻomi ʻetau fānaú ki he Fakamoʻuí ʻi hono akoʻi kinautolu ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mei he folofolá mo e kau palōfitá, pea ʻi hono tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi mo fakatokangaʻi ʻa e Laumālié. Naʻa mo e fānau kei īkí ʻoku mahino kiate kinautolu pea nau tali ʻa e ngaahi meʻa ʻoku natula taʻengatá. ʻOku nau ʻofa ʻi he folofolá mo e palōfitá. ʻOku fakanatula pē ʻenau fie maʻu ke nau leleí. ʻOku ʻatautolu leva ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakaʻataʻatā honau fehokotakiʻanga mo e langí. ʻOku ʻatautolu ke maluʻi kinautolu mei he ngaahi tākiekina te ne tohoakiʻi kinautolu mei he Laumālié. ʻOku tau lava ʻo maʻu ha tokoni mo ha fakahinohino ʻi he folofolá. ʻE lava ke tau akoʻi ʻetau fānaú ke nau fekumi ai ki heʻenau ngaahi talí. ʻOku tau lava ke akoʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni totonú ki heʻetau fānaú mo tokoni ke nau fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku tau lava ʻo tataki kinautolu ki he Laumālié ke nau lava ʻo maʻu ʻenau fakamoʻoni pē ʻanautolu ki he ngaahi moʻoni ʻoku nau ako ki aí. ʻE lava ke tau tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi e fiefia ʻo hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻE langa ai heni ha fakavaʻe mālohi ʻo e tuí mo e talangofuá ʻi heʻenau moʻuí ʻa ia te ne fakamālohia kinautolú.

Sai, ʻoku ʻikai ke faingofua ʻeni. ʻOku pehē ʻe he fakamatala ʻa e kau Nīfaí, naʻe nofo melino e ngaahi fāmili ko iá he taʻu ʻe 200. Ka ko e moʻoni ne fie maʻu ki ai ha ngāue lahi. ʻOku fie maʻu ki ai ha ngāue mālohi mo e kātaki mo e tui ka ʻoku ʻikai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange pe ko ha lavameʻa ʻe ongo ange. Pea ʻe tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, he ʻokú Ne ʻofa ʻi he fānaú ni ʻo laka ange ia ʻi heʻetau ʻofá. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kinautolu pea te Ne tāpuakiʻi ʻa kinautolu.

Te ke manatuʻi naʻá Ne tāpuakiʻi fakatāutaha ʻa e fānau Nīfaí, mo lotua kinautolu (vakai, 3 Nīfai 17:14–17, 21). Pea “ folofola ia ki he kakaí ʻo pehē ange kiate kinautolu: Vakai ki hoʻomou fānau īkí.”

“Pea ʻi heʻenau hanga atu ke vakaí naʻa nau tangaki hake honau matá ki he langí, ʻo nau mamata ki he matangaki ʻa e langí, pea naʻa nau vakai ki he kau ʻāngeló ʻoku nau ʻalu hifo mei he langí ʻo hangē ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e afi; pea nau ʻalu hifo ʻo takatakai ʻa e fānau iiki ko iá, pea naʻe takatakai ʻa kinautolu ʻaki ʻa e afi; pea naʻe tauhi ʻa kinautolu ʻe he kau ʻāngeló” (3 Nīfai l7:23–24).

ʻE aʻusia fēfē ʻe heʻetau fānaú ha ngaahi tāpuaki pehē ʻi he ngaahi ʻahó ni? Naʻe pehē ʻe ʻEletā M. Lāsolo Palati: “ ʻOku mahino ko kitautolu kotoa pē kuo tuku mai ki ai ha fānau mahuʻingá, kuo foaki mai kiate kitautolu ha lakanga tauhi toputapu mo fakaʻeiʻeiki, he ko kitautolu kuo fili ʻe he ʻOtuá ke tau ʻākilotoa ʻa e fānau ʻo e ʻaho ní ʻaki ʻa e ʻofa mo e afi ʻo e tuí, pea ke nau ʻiloʻi honau tuʻunga totonú” (ʻBehold Your Little Ones,” Tambuli, Oct. 1994, 40).

ʻE kāinga, ko e kau ʻāngelo kitautolu ne fekauʻi mai ʻe he Tamai Hēvaní he ʻahó ni ke tāpuakiʻi ʻa e fānaú, pea te tau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke ʻi ai ha ʻaho kuo nau mamata ai ki he fofonga ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau akoʻi ange ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea fakafonu hotau ngaahi ʻapí ʻaki ʻa e fiefia ʻi hono moʻui ʻaki kinautolú. Te tau lava ʻo omi fakataha ke ʻiloʻi Ia. ʻOku tau lava ʻo ongoʻi ʻEne ʻofá mo ʻEne ngaahi tāpuakí. Pea te tau lava ʻo foki ki he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻiate Ia. ʻOku tau fai ʻení he ʻoku tau loto ke talangofua, angatonu, mo faivelenga ʻi he muimui ki Heʻene ngaahi akonakí.

“Ko e moʻoni ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEikí: ʻE hoko ʻo pehē ko e tangata kotoa pē ʻe liʻaki ʻene ngaahi angahalá pea haʻu kiate au, ʻo ui ki hoku hingoá, pea talangofua ki hoku leʻó, mo tauhi ʻeku ngaahi fekaú, te ne mamata ki hoku matá pea ʻiloʻi ʻoku ou ʻi ai” (T&F 93:1).

ʻE kāinga, ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko Sīsū Kalaisi ʻa Hono ʻAló, ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. Kuó Ne fakaafeʻi kitautolu ke tau omi kiate Ia pea fekauʻi mai ke tau ʻomi ʻetau fānaú, ke tau lava ʻo mamata fakataha ki Hono fofongá pea nofo mo Ia mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻo taʻengata. Ko ʻeku lotú ia ke tau ngāue kotoa ke maʻu ʻa e tāpuaki maʻongoʻongá ni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki