2010
‘Oku Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí
Mē 2010


‘Oku Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí

Siʻi kāinga, ʻoku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou tuí mo hono mateakiʻi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Siʻoku kāinga ʻofeina, meʻa fakafiefia moʻoni ko ʻetau toe lava ʻo fakataha maí. ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he konifelenisi ko ʻení ʻa e lava e taʻu ʻe teau valungofulu mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí. ʻOku tau fakamālō loto houngaʻia ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi heʻene fekumi ki he moʻoní peá ne maʻu ia peá ne toe fakafoki mai ʻa e ongoongoleleí mo fokotuʻu ʻa e Siasí ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí.

Kuo tupulaki ʻa e Siasí talu mei he ʻaho ko iá ʻi he 1830. ʻOku kei hokohoko atu pē ʻene liliu e moʻui ʻa ha kakai tokolahi ange ʻi he taʻu kotoa pē pea mo ʻene mafola atu ki he māmaní ʻi he fekumi ʻetau kau faifekaú kiate kinautolu ʻoku feinga ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní. ʻOku mau toe kole atu ai ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ke mou ala atu ʻo tokoniʻi ʻetau kau ului foʻoú pe ko kinautolu ʻoku toe foki mai ki he Siasí, ʻo ʻākilotoa kinautolu ʻaki ʻa e ʻofa mo tokoni ke nau ongoʻi lata.

Siʻi kāinga, ʻoku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou tuí mo hono mateakiʻi ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku mau fakamālō atu ʻi he ngāue kotoa pē ʻoku mou fai ʻi homou uōtí mo e koló, pea pehē ki homou ngaahi siteikí mo e vahefonuá. ʻOku mou ngāue loto vēkeveke mo lelei pea ʻoku mou fakahoko ha ngaahi lelei lahi. ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi hoʻomou faifeinga ke muimui kiate Ia mo talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

Talu mei heʻetau fakataha fakamuimuitahá, mo e hokohoko atu hono fai ʻe he Siasí ha ngaahi tokoni ʻofa fakaetangata ki ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he māmaní. ʻI he māhina pē ko ʻeni ʻe tolu kuohilí, kuo fai ai ha tokoni ʻofa fakaetangata ki Tahiti, Mongokōlia, Polīvia, Pelū, ʻAlisona, Mekisikou, Potukali mo ʻIukanitā, pea mo ha ngaahi feituʻu kehe. Ko e tokoni fakamuimuitaha ne toki faí naʻe ʻave ia ki Haiti mo Silei hili ʻa e ngaahi mofuike mo e peaukula fakalilifu ko ia ne hoko aí. ʻOku ou fie fakahaaʻi atu homau ʻofa ki he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí ne hukitonu ai e ngaahi fakatamaki ko iá. ʻOku mau lotua kimoutolu. ʻOku mau fakamālō loto houngaʻia atu kiate kimoutolu kotoa pē ʻi hoʻomou loto fietokoni ki heʻetau ngāue ʻofa fakaetangatá, ʻaki hoʻomou vahevahe mai e ngaahi meʻa ʻoku mou maʻú pea ʻi he taimi lahi, ko homou taimí, homou ngaahi talēnití mo e ngaahi taukeí.

ʻOku fakaʻilongaʻi he taʻú ni ʻa e lava e taʻu ʻe 25 e kau atu ʻetau polokalama Tokoni ʻOfa Fakaetangatá ki heʻetau ngāue faka-Uelofeá. He ʻikai pē teitei lava ke ʻiloʻi pau e tokolahi ʻo e kakai kuo tokoniʻi ʻe he polokalama ko ʻení. Te tau feinga maʻu pē ke kau he niʻihi ʻe ʻuluaki aʻutaki ʻenau tokoní ki he ngaahi feituʻu ʻo e fakatamakí, ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻe hoko aí.

ʻOku kei hokohoko atu pē ʻa e tupulaki mo e fakalakalaka ʻa e Siasí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he langa temipalé ʻa e faʻahinga tupulaki ko iá. Ne mau toki fanongonongo kimuí ni ha temipale foʻou ke langa ʻi Peisoni ʻi ʻIutaá. Ne mau fanongonongo foki mo ha fakaleleiʻi lahi ke fai ki he Temipale ʻOkiteni ʻIutaá. ʻI he māhina ʻe tolu ka hokó, te mau fakatapui ai ha ngaahi temipale foʻou ʻi Venikuva ʻi he Kolomupia Pilitāniá; ʻi he Teleʻa Silá, ʻi ʻAlisona; pea mo Sepa Siti ʻi he ʻOtu Filipainí. ʻE fakatapui pe toe fakatapui ha ngaahi temipale kehe ʻi he konga ki mui ʻo e taʻú. Te tau kei hokohoko atu pē ʻa e langa temipalé ʻi he fakautuutu e tupulaki ko ia ʻa e Siasí. ʻOku laui miliona e ngaahi ouau ʻoku fakahoko he ngaahi temipalé he taʻu takitaha, maʻa hotau kāinga ʻofeina kuo pekiá. ʻOfa ke hokohoko atu ʻetau faivelenga ʻi hono fakahoko e ngaahi ouau ko iá maʻanautolu ʻoku ʻikai lava ke nau fai ia ʻiate kinautolu peé.

ʻOku meaʻi foki ʻe hamou niʻihi, naʻe hili pē ha taimi nounou mei he Konifelenisi ʻi ʻOkatopá, naʻe tō ʻa hoku uaifi ʻofaʻanga ko Falanisesí ʻo fasi hono alangá mo hono umá. Hili ha tafa lelei ʻe ua mo ha ngaahi uike ʻene tokoto falemahakí, naʻá ne toe foki mai ki ʻapi. ʻOkú ne lolotonga sai pē pea hokohoko atu pē ʻene fakalakalaka ke sai ʻaupitó. Naʻá ne lava mai ki he Fakataha Lahi ʻa e Kau Finemuí he Tokonaki kuo ʻosí pea ʻokú ne palani ke kau mai ki ha fakataha ʻe taha pe ua he fakaʻosinga ʻo e uike ní. Ko hono moʻoní, naʻe toki fakatuʻupakē pē ʻene talamai, “Te u ʻalu he ʻahó ni!” Pea ʻokú ne ʻi heni. ʻOku ou kau fakataha mo ia he fakahaaʻi atu ʻema fakamālō loto houngaʻia moʻoni ki heʻetau Tamai Hēvaní pea mo kimoutolu ʻi hoʻomou ngaahi lotú mo e talamonū ne fai mai kiate iá.

ʻE kāinga, kuo tau omi ki hení ke fakahinohinoʻi mo tataki fakalaumālie kitautolu. ʻOku mau talitali lelei ʻa kimoutolu ʻoku foʻou mai ki he Siasí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku fekuki mo ha ngaahi palopalema, ngaahi faingataʻa, ngaahi loto mamahi mo ha ngaahi mole kuo hoko. ʻOku mau ʻofa atu mo lotua ʻa kimoutolu. ʻOku lahi ha ngaahi pōpoaki he ʻaho ʻe ua ka hokó, ʻe ʻoatu ʻo kau ki ha ngaahi tefito kehekehe ʻo e ongoongoleleí. Ko e kau tangata mo fafine ko ia ʻe lea atú, kuo nau fekumi ki ha tokoni faka-langi ʻo fekauʻaki mo e ngaahi pōpoaki te nau ʻoatú.

ʻOku ou lotua ke nofoʻia kitautolu ʻe Hono Laumālié ʻi heʻetau fakafanongo mo akó. Ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻuí, ʻēmeni.

Paaki