2010
Ko e Uiuiʻi Fakalangi ʻo ha Faifekaú
Mē 2010


Ko e Uiuiʻi Fakalangi ʻo ha Faifekaú

ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke māteuteu pea tukupā ʻa e talavou kotoa pē, ʻo kamata ʻi he poó ni, ke moʻui taau mo e ui mei he pālofita ʻa e ʻOtuá ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

ʻĪmisi
Elder Ronald A. Rasband

Mālō ʻetau lava ki he efiafí ni siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku ou fie lea ʻi he pooni ʻo kau ki he ngāue fakafaifekaú. ʻOku fakataumuʻa ʻeku leá ki he kau talavou tokolahi ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné ʻoku nau fakatahataha mai ʻi he tapa kehekehe ʻo e māmaní, mo ʻenau ngaahi tamaí, kui tangatá, mo e kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻoku nau tokangaʻi kinautolú.

Ko e ngāue fakafaifekaú ko ha meʻa ia ʻoku ou ʻofeina, ʻo hangē ko ia ʻoku ongoʻi ʻe he mēmipa takitaha ʻo e Kōlomu ʻe valu ʻo e Kau Fitungofulú ʻa ia kuo fili ʻe he ʻEikí ke nau ō “muʻomuʻa ʻiate ia ki he kolo mo e potu kotoa pe ʻe ʻalu ia ki aí.”1 Ko e toto moʻui ʻo e Siasí ko e ngāue fakafaifekaú pea ko e tāpuaki fakahaofi moʻui ia kiate kinautolu ʻoku nau tali ʻa e pōpōakí.

ʻI he ngāue ʻa e ʻEikí mo e kakaí, naʻá ne ui ai ha kau toutai ʻi Kāleli ke nau liʻaki ʻenau ngaahi kupengá ka nau muimui ʻiate Ia ʻo ne folofola, “Te u ngaohi ʻa [kimoutolu] ko e toutai tangata.”2 Ne fakalahi ʻe he ʻEikí ʻa e ui ko iá ki he kau tangata loto fakatōkilalo, koeʻuhí ke fanongo ha niʻihi kehe ʻi he moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí pea haʻu kiate Ia.

ʻI Sune ʻo e 1837, ne ui ʻe he Pālofita ko Siosefa Sāmitá ʻa Hiipa C. Kimipolo, ko ha ʻAposetolo, ke ne ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani. Ne maʻu ʻa e uiuiʻi ʻo ʻEletā Kimipoló ʻi heʻena tangutu ʻi he Temipale Ketilaní pea lea ʻa Siosefa ʻi ha mafai fakalangi: “ ʻE hoku tokoua ko Hiipa, kuo fanafana mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate au: ‘Tuku ke ʻalu ʻeku tamaioʻeiki ko Hiipá ki ʻIngilani ʻo malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí pea mo fakaava ai ʻa e matapā ʻo e fakamoʻuí ki he puleʻanga ko iá.’”3

Ko e fanafana ko ia ʻa e Laumālié ko ha sipinga ia ʻe taha ʻo e founga ʻoku maʻu ai e uiuiʻi ʻa e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ke fekau atu ʻa e kau faifekaú ke nau ō ai ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Ko e ʻahó ni ʻoku fononga tautau toko ua holo ʻa e kau faifekaú kuo fili ʻe he ʻEikí, ʻo nau malangaʻaki ʻa e pōpōaki tatau, ʻaki ʻa e uiuiʻi fakalangi tatau naʻe maʻu, mei he pālofita ʻa e ʻOtuá. Kuo lea ʻetau pālofitá, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo kau kiate kinautolu ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú: “Ko e faingamālie tuʻo taha ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻoku ʻaʻau ia. ʻOku tatali mai e ngaahi tāpuaki ʻo ʻitānití kiate koe. ʻOku ʻaʻau ʻa e faingamālie ke ke kau he ngāue ʻa e lakanga fakataulaʻeikí kae ʻikai ke mamata pē”4

ʻOku ʻamoutolu e faingamālié, kau talavou ʻofeina ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné. ʻOkú ke mateuteu mo loto nai ke fakahoko hoʻo tafa‘akí? ʻOku finangalo ʻa e ʻEikí ke māteuteu pea tukupā ʻa e talavou kotoa pē, ʻo kamata ʻi he pooni, ke moʻui taau mo e ui mei he pālofita ʻa e ʻOtuá ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau.

ʻOku ou manatu ʻofa ki he fiefia lahi homau fāmilí ʻi he maʻu mai ʻo e uiuiʻi ngāue fakafaifekau ʻa e toko ua ʻo ʻema fānaú. Ne fonu fiefia mo ʻamanaki lelei homau lotó ʻi heʻena fakaava ʻa e tohi mahuʻinga mei he pālofita ʻa e ʻOtuá. Ko ʻema taʻahiné, ʻa Senesa, naʻe ui ia ki he Misiona Mikisikeni Tituloití, ko ʻema tamasiʻi tangatá, ʻa Kalisitiane, naʻe ui ia ki he Misiona Lūsia Mosikou Sauté. Ko e ngaahi meʻa fakafiefia mo fakatupu loto fakatōkilalo, pea hoko kotoa he taimi pē ʻe taha!

Ne u maʻu mo Sisitā Lasipeni ha faingamālie ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí ke tokangaʻi ʻa e Misiona Niu ʻIoke Niu ʻIoke Noaté peá u ofo ʻi he taimi ne tuʻuta mai ai ʻa e kau faifekaú ki Niu ʻIoke Sití.

ʻI heʻeku ʻinitāviu kinautolu ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo ʻenau ʻi he misioná, ne u maʻu ha ongo māfana moʻoni ʻo e loto houngaʻia ki he faifekau takitaha. Naʻá ku ongoʻi ne teuteuʻi fakalangi honau uiuiʻi ki homau misioná pea pehē kiate au ʻi heʻeku hoko ko ʻenau palesiteni misioná.

Hili e fakakakato homa uiuiʻi ʻi he misioná, ne ui au ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ke u ngāue ko e Fitungofulu ʻi he Siasí. Ko e taha ʻo e ngaahi ako fakatakimuʻa ne fakahoko kiate au ʻi heʻeku hoko ko e Taki Māʻolungá, ko e faingamālie ke u tangutu fakataha mo e kau memipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻenau vahevahe ʻa e kau faifekau taimi kakató ke nau ngāue ʻi he taha ʻo e ngaahi misiona ʻe 300 tupu ʻo e Siasi māʻongoʻonga ko ʻení.

ʻI he fakalotolahi mo e fakangofua meia Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ʻoku ou loto ke fakamatala atu ha meʻa, ʻoku mahuʻinga makehe kiate au, ne u aʻusia mo ia ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻi heʻene kei hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku maʻu ʻe he ʻAposetolo kotoa pē ha ngaahi kī ʻo e puleʻangá pea ʻoku fakaʻaongaʻi ia ʻo fakatatau ki he fakahinohino mo e tuʻutuʻuni ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí. Ne vahevahe ʻe ʻEletā ʻAealingi ʻa e kau faifekau taimi kakató ki honau malaʻe ngāue fakafaifekaú, pea ko e konga ʻo ʻeku akó ne fakaafeʻi au ke u haʻu ʻo mamata.

Ne u kau atu mo ʻEletā ʻAealingi ʻi ha hengihengi ʻe taha ki ha loki ne ʻi ai ha ngaahi misini komipiuta lalahi ne teuteuʻi ki he fakatahaʻangá. Ne ʻi ai mo ha toko taha ngāue mei he Potungāue Ngāue Fakafaifekaú ne vahe ke tokoni kiate kimautolu ʻi he ʻaho ko iá.

ʻUluakí, ne mau tuʻulutui fakataha ʻo lotu. ʻOku ou manatuʻi ʻa e fakaʻaongaʻi ʻe ʻEletā ʻAealingi ha ngaahi lea ongo moʻoni, ʻo kole ki he ʻEikí ke tapuekina ia ke ne ʻilo “haohaoa” ʻa e feituʻu ʻoku totonu ke vahe ki ai ʻa e faifekau takitaha. Ko e foʻi lea “haohaoá” ʻokú ne fakahā ha ngaahi meʻa lahi fekauʻaki mo e tui ʻa ʻEletā ʻAealingi ne fakafotunga ʻi he ʻaho ko iá.

ʻI he kamata ʻa e ngāué, ne hā mai ʻi he komipiutá ha laʻitā ʻo e faifekau ke vahé. ʻI he ʻasi hake ʻa e laʻitā takitaha, ne hangē kiate au ne ʻi he lokí ʻa e faifekaú mo kimautolu. ʻE fakafeʻiloaki atu leva ʻa ʻEletā ʻAealingi ki he faifekau takitaka ʻi ha leʻo angalelei mo e angavaivai ʻo pehē: “Mālō ʻetau lava ki he pongipongi ni ʻEletā Laila mo Sisitā ʻIongi. ʻOkú mo fēfē hake he ʻahó ni?”

Naʻá ne fakamatala mai kiate au ʻokú ne fakakaukau ki he feituʻu ʻe ʻosi mei ai ʻa e faifekaú. ʻE tokoni ia ke ne ʻilo ʻa e feituʻu ke vahe kinautolu ki aí. ʻE vakaiʻi leva ʻe ʻEletā ʻAealingi ʻa e ngaahi tohi mei he pīsopé mo palesiteni siteikí, ngaahi fakamatala fakafalemahakí pea mo ha ngaahi meʻa makehe fekauʻaki mo e faifekaú.

Naʻá ne fakaʻaongaʻi leva ha komipiuta ʻe taha ʻokú ne fakaʻaliʻali mai ʻa e ngaahi ʻēlia mo e ngaahi misiona ʻi he funga ʻo e māmaní. Pea fakaʻosí, ʻi hono ueʻi ia ʻe he Laumālié, naʻá ne vahe ʻa e faifekaú ki he ʻēlia te ne ngāue fakafaifekau ki aí.

ʻOku ou ako mei he niʻihi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ko e founga angamāheni ko ʻení ʻoku fakahoko fakauike ia ʻe he kau ʻAposetolo ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau vahe ha kau faifekau tokolahi ke ngāue ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí naʻá ku hoko ko ha faifekau ʻi hoku fonua tupuʻangá ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Hahaké, ne ongo moʻoni kiate au ʻa e meʻa ko ia naʻá ku aʻusiá. Ne u hoko foki ko ha palesiteni fakamisiona, pea naʻá ku houngaʻia ʻi heʻeku fakamoʻoniʻi heni ko e kau faifekau ne vahe ange ki Niu ʻIoke Sití, ne fekauʻi ange kinautolu ʻi he maʻu fakahā.

Hili hano vahe ʻe ʻEletā ʻAealingi ha kau faifekaú ʻe niʻihi naʻá ne tafoki mai kiate au ʻi heʻene fakalaulauloto ki ha faifekau ʻe taha ʻo fehuʻi mai, “ ʻE Misa Lasipeni, ʻokú ke pehē ʻoku totonu ke ʻalu ʻa e faifekau ko ʻení ki fē?” Naʻá ku moʻutāfuʻua! Naʻá ku fakahoko ange kia ʻEletā ʻAealingi ʻi ha leʻo vaivai ʻoku ʻikai ke u ʻilo ia ʻe au, pea naʻe ʻikai ke u ʻilo pe te u lava ʻo ʻilo! Naʻá ne sio fakahangatonu mai kiate au mo ne pehē mai, “Misa Lasipeni, toe tokanga ange pea te ke lava ʻo ʻiloʻi foki!” Ko ia ne u toʻo atu hoku seá ke toe ofi ange kia ʻEletā ʻAealingi pea mo e komipiutá pea naʻá ku toe tokanga lahi ange!

ʻI he hokohoko atu hono vahe ʻo e kau faifekaú, ne faʻa tafoki mai ʻa ʻEletā ʻAealingi kiate au ʻo fehuʻi mai, “ʻE Misa Lasipeni ʻokú ke ongoʻí ʻoku totonu ke ʻalu e faifekau ko ʻení ki fē?” Ne u fili ha misiona pea sio fakamātoato mai ʻa ʻEletā ʻAealingi kiate au peá ne pehē, “ʻIkai, ʻoku ʻikai ko ia!” Ne hokohoko atu leva ʻene fili e kau faifekaú ki he ngaahi feituʻu ne ueʻi ʻe he laumālié ke ne filí.

ʻI he fakaofiofi ke ʻosi ʻa hono vahe e kau faifekaú, ne ʻasi hake ʻi he komipiutá ha laʻitā ʻo ha faifekau. Ne u maʻu ha ongo mālohi ʻaupito, ko e ongo mālohi taha ʻo e pongipongi ko iá, ke vahe ʻa e faifekau ko iá ki Siapani. Naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe fehuʻi mai ʻe ʻEletā ʻAealingi kiate au ʻa e foʻi toko taha ko ʻení, ka naʻe fakaʻohovale ʻa ʻene fehuʻi maí. Naʻá ku tali angavaivai mo mā kiate ia, ʻo pehē, “Siapani?” Ne tali mai leva ʻe ʻEletā ʻAealingi he taimi pe ko iá, “ ʻIo, ta ō leva ki ai.” Ne ʻasi hake ʻi he komipiutá ʻa e ngaahi misiona ʻo Siapaní. Naʻá ku ʻilo he taimi pe ko iá ko e faifekaú ʻoku totonu ke ʻalu ki he Misiona Sapolo Siapaní.

Naʻe ʻikai fehuʻi mai ʻe ʻEletā ʻAealingi kiate au ʻa e misioná, ka naʻá ne vahe ʻa e faifekaú ki he Misiona Sapolo Siapaní.

Ne ongo ʻaupito ki hoku lotó ʻa e houngaʻia moʻoni ki he ʻEikí ʻi heʻene fakangofua ke u aʻusia ʻa e ueʻi fakalaumālie ke ʻilo pe ʻe vahe ʻa e faifekaú ni ki fē.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakatahá ne fakamoʻoni mai ʻa ʻEletā ʻAealingi kiate au ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí, ʻa ia ʻokú Ne maʻu ki he faifekau takitaha ʻoku vahe ke ʻalu atu ki he māmaní ʻo malangaʻaki ʻene ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻá ne pehē ʻoku tuʻunga ʻi he ʻofa māʻongoʻonga ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku lava ke ʻilo ai ʻe he ʻEne kau tamaioʻeikí ʻa e feituʻu ke ui ki ai ʻa e kau talavoú mo e kau finemuí, kau faifekau mātuʻotuʻa angé mo e kau faifekau hoa malí. Naʻá ku maʻu mo ha toe fakamoʻoni ʻi he pongipongi ko iá, ko e faifekau kotoa pē ʻoku ui ʻi he Siasí ni, pea vaheʻi pe toe vaheʻi ki ha misiona, ʻoku ui ia ʻi he maʻu fakahā mei he ʻOtua Māfimafí ʻo fakafou ʻi ha taha ʻo ʻEne kau tamaioʻeiki ko ʻení.

Te u fakaʻosi ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ki he ongo tautehina Uitemaá ʻa ia ne ʻi ai hona fatongia mamafa ʻi he ngaahi ʻaho ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá na hoko ko ha ongo fakamoʻoni ki he ʻū lauʻi peleti koulá pea ko ʻena fakamoʻoni hingoá ʻoku ʻi muʻa ʻi he tatau kotoa pē ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻa nau kau ʻi he kau fuofua faifekau ne ui ʻe ha palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he 1829 ke malanga ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he talateu ʻo e vahe 14 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻoku pehē ai, “Naʻe ʻi ai ha toko tolu ʻo e ngaahi foha ʻo e fāmili Uitemaá, naʻa nau maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ngāué, pea naʻe fakaʻau ke nau hohaʻa ʻaupito ki honau fatongiá takitaha.”

Ne folofola ʻa e ʻEikí kia Sione mo Pita Uitemā ko e Siʻí ʻo pehē, “He kuo tuʻo lahi ʻa hoʻo fehuʻi kiate au ke ʻiloʻi e meʻa ʻe mahuʻinga taha kiate koé.”5

ʻOku ou tui ko e toko lahi ʻo kimoutolu kau talavou kuo mou fehuʻi loto pē ia. Ko e tali ʻeni ʻa e ʻEikí: “Pea ko ʻeni, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, ko e meʻa ʻe mahuʻinga taha kiate koé ko hoʻo malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí ni, koeʻuhí ke ke ʻomai ʻa e ngaahi laumālié kiate au, koeʻuhí ke mou mālōlō mo kinautolu ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí.”6

ʻI he taimi ko ʻeni hoʻo moʻuí, ko e ngāue mahuʻinga taha te ke lava ʻo fakahokó, ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ko ha uiuiʻi mei he ʻEikí ke ngāue fakafaifekau. Teuteu he taimí ni, moʻui angatonu, ako mei homou fāmilí mo e kau taki ʻo e Siasí pea haʻu ʻo kau fakataha mo kimautolu ʻi hono langa hake ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní—ʻo tali ho tufakanga fakalangi ʻi ha “ngāue mahuʻinga pehē.”7 Ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo moʻoni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Luke 10:1.

  2. Mātiu 4:19.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, (2007), 377.

  4. Thomas S. Monson, “That All May Hear,” Ensign, May, 1995, 49.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:4; 16:4.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:46; 16:6.

  7. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:22.

Paaki