2010
Ngaahi Faʻeé mo e ʻOfefiné
Mē 2010


Ngaahi Faʻeé mo e ʻOfefiné

ʻOku fie maʻu—pea fuʻu mahuʻinga–ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni—ke fefakafanongoʻaki mo feakoʻaki ʻa e mātuʻá mo e fānaú.

ʻĪmisi
Elder M. Russell Ballard

ʻE kāinga ʻi he māhina ʻe ono kuo hilí, ne u lea ʻi he fakataha ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e konifelenisi lahí ki he ngaahi tamaí mo e ngaahi fohá. Hangē ko hoʻomou fakakaukaú, naʻe kole mai hoku ngaahi ʻofefine ʻe toko onó, makapuna fefine ʻe toko uofulu mā faá, mo e makapuna ua fefine kuo nau tupu tokolahí, ke ʻoange muʻa mo ha tokanga tatau kiate kinautolu. Ko ia ʻe fakatefito ʻeku lea he ʻaho ní ki he ngaahi faʻē mo e ngaahi ʻofefine ʻo e Siasí.

Kuo tākiekina lelei ʻe hoku uaifi ʻofeina ko Pāpulaá ʻema fānau fefiné mo e makapuna fefiné—pea nau hoko mo kinautolu ko e ivi tākiekina kiate ia. ʻOku fakahoko ʻe he ngaahi faʻeé mo e ngaahi ʻofefiné ha fatongia mahuʻinga ʻi heʻenau fetokoniʻaki ke fekumi ki he ngaahi meʻa taʻefakangatangata ʻe lava ke nau faí, neongo ʻa e ngaahi ivi tākiekina fakatupu maumau ʻo ha māmani ʻoku hōloa pea taki halaʻi ai e tuʻunga fakaefefiné mo e tuʻunga fakafaʻeé.

ʻI ha lea ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita ki he kakai fefine ʻo e Siasí ʻi he meimei senituli ʻe taha kuo hilí, naʻá ne pehē: “ ʻOku ʻikai ko kimoutolú ke taki kimoutolu ʻe he kakai fefine ʻo e māmaní, ka ʻoku ʻamoutolu ia ke taki ʻa … [e] kakai fefine ʻo e māmaní, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ongoongoleleí, ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku ngali-ʻOtuá, pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku langaki moʻuí pea … fakatupu maʻa ki he fānau ʻa e tangatá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita [1998], 215).

Ngaahi tuofāfine, he ʻikai lava ʻe kimautolu houʻeiki tangatá ʻo fai ʻa e meʻa naʻe fokotuʻutuʻu mei langi ke mou fakahoko ʻi he teʻeki ʻai e tuʻunga ʻo e māmaní. Te mau feinga pē, ka he ʻikai ha taimi te mau teitei ʻamanaki ai ke fakatataua hoʻomou ngaahi meʻafoaki taʻe-hano-tataú. ʻOku ʻikai ha meʻa fakatāutaha ʻi he māmaní, te ne lehilehiʻi, pe liliu e moʻuí ʻo hangē ko e ivi tākiekina ʻo ha fefine angatonu.

ʻOku mahino kiate au ʻoku ʻi ai ha kau finemui ʻe niʻihi ʻoku ʻikai te mou lava ʻo talanoa mo hoʻomou faʻeé ki he ngaahi meʻa ko ʻení. Pea ko e tokolahi ʻo kimoutolu houʻeiki fafiné ʻoku ʻikai ke ʻi ai haʻamou fānau fefine he taimí ni. Ka koeʻuhí ʻoku fakatou maʻu ʻe he houʻeiki fafine kotoa pē ʻi honau natula faka-ʻOtuá ʻa e talēniti mo e tufakanga tauhi ke hoko ko ha faʻeé, ko e konga lahi ia ʻo e meʻa te u lea ʻakí, ʻoku ʻuhinga ia ki he ngaahi kuifefiné, mehikitangá, tuofāfiné, mali ua ʻo e tamaí, ngaahi faʻē ʻi he fonó, kau taki mo e kau fafine kotoa pē ʻoku faʻa tokoni ʻi hono fakahoko ʻo e fatongia mahuʻinga ko ʻeni ʻi he vā ʻo e faʻeé mo e ʻofefiné.

Kau finemui, ʻoku ʻofa lahi hoʻomou faʻeé ʻiate kimoutolu. ʻOku nau ʻilo ʻa e talaʻofa ʻo ha ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú ʻiate kimoutolu. ʻOku nau maʻu ʻa e fiefia kakató mei he meʻa kotoa pē ʻoku mou lavaʻí, ʻa e faingataʻa kotoa pē ʻoku mou ikunaʻí. Pea ʻoku pehē pē, ko hoʻomou ngaahi loto-hohaʻá mo e loto-mamahí, ʻoku hoko pē ia ko ʻenau ngaahi hohaʻá mo e loto-mamahí.

ʻOku ou fie ʻoatu he ʻahó ni kiate kimoutolu kau finemuí ha ngaahi fokotuʻu fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi kakato ho vā fetuʻutaki mo hoʻo faʻeé. Hili ko iá te u vahevahe mo e ngaahi faʻeé ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke nau ʻohake ai ki he māʻolunga tahá ʻa honau ivi tākiekina ki he leleí mo ʻenau fānau fefiné pea pehē ki he kau mēmipa kehe ʻo honau ngaahi fāmilí.

Ko e meʻapango ʻoku fuʻu faingofua ke fakatātaaʻi ʻa e puputuʻú mo hono fakakeheʻi ʻo e tuʻunga fakaefefiné ʻi he nofo ʻa e sosaieti ʻi he lolotongá. ʻOku fakafonu ʻe he kakai fefine teunga taʻefeʻungá, angaʻulí, mo faʻa konaá ʻa e ngaahi fale fakamafola letiō mo e televīsoné, puleʻi tāfataha e ngaahi makasiní, pea hā ʻi he ngaahi lā heleʻuhilá—pea ʻoku tali fiefia ia ʻe māmani. Naʻe kikite ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻo kau ki he “ngaahi kuonga fakatuʻutāmaki” ʻe hoko mai ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, peá ne fakamahino pau mai ʻa e meʻa naʻe ngali fakatuʻutāmaki kiate iá: “ ʻa e kau fafine fakavalevale kuo ʻefi ʻe he hiá, kuo tākiekina ʻe he ngaahi holi kehekehe” (2 Tīmote 3:1, 6). ʻOku faʻa hanga ʻe he ngaahi tōʻonga fakamānako ʻo e ʻaho ní ʻo ʻai ke hā ngali fakavalevale ʻa e kakai fefiné, taʻemahuʻinga, taʻefakakaukau, pea ʻikai hanau mālohi. ʻOku nau ngaohi kinautolu ke nau hangē pē ha meʻa noaʻiá pea taʻefakaʻapaʻapaʻi kinautolu, hili iá pea fokotuʻu ange ko e meʻa pē ʻe fakatokangaʻi ai kinautolu ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá ko e fakatauelé—ʻa ia ko e pōpoaki fakatuʻutāmaki taha ʻeni ʻoku faingofua hono ʻave ʻe he filí ki he kakai fefiné ʻo fekauʻaki mo kinautolú.

Ko ia siʻi kau finemui ʻofeina, ʻoku ou tapou kiate kimoutolu ʻaki hoku lotó kotoa ke ʻoua naʻa mou ʻai ke hoko ʻa e ʻulungāanga ʻo e kuonga ní ko e sīpinga mo e fai fakahinohino kiate kimoutolu. Mou kātaki ʻo sio ki hoʻomou ngaahi faʻē faivelengá ki he sīpinga ke mou muimui ki aí. Mou muimui kiate kinautolu, kae ʻikai ki he kakai ʻiloa ʻoku ʻikai ko ʻenau tuʻunga moʻuí ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí, pea ʻe ʻikai hā mei he ngaahi meʻa ʻoku nau mahuʻingaʻia aí ha tūkufua ʻoku taʻengatá. Sio ki hoʻo faʻeé. Ako mei hono ngaahi mālohingá, ʻene lototoʻá, pea mo ʻene faivelengá. Fakafanongo kiate ia. Mahalo pē he ʻikai ke ne poto ʻi he faitohi holo he telefoni toʻotoʻó, pea mahalo he ʻikai ke ʻi ai haʻane peesi ʻi he Facebook. Ka ʻoku lahi ʻaupito ʻene ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻo e lotó mo e ngaahi meʻa ʻa e ʻEikí. ʻI he ofi ki he taimi ke ke mali aí mo aʻusia e tuʻunga fakafaʻeé, ko e tokotaha maʻongoʻonga taha ia te ke maʻu mei ai ʻa e potó. ʻOku ʻikai mo ha toe taha ange ʻi he māmaní te ne ʻofa ʻiate koe ʻi he founga tatau pe te ne fiemālie ke fai ha feilaulau lahi ke poupouʻi mo tokoniʻi koe ke ke maʻu ʻa e fiefiá—ʻi he moʻuí ni pea mo e taʻengatá.

ʻE ngaahi tuofāfine kei talavou, ʻofa ʻi hoʻo faʻeé. Fakaʻapaʻapaʻi ia. Fakafanongo kiate ia. Falala kiate ia. ʻOkú ne fie maʻu ʻa e lelei tahá maʻau. ʻOkú ne tokanga ki hoʻo malu mo e fiefia taʻengatá. Angaʻofa kiate ia. Kātakiʻi ʻene ngaahi tōnounoú he ʻoku ʻikai te ne haohaoa. ʻOku ʻikai ha taha ʻe haohaoa.

Tuku ke u vahevahe atu he taimí ni ha ngaahi fakakaukau mo kimoutolu ngaahi faʻeé ʻo kau ki homou fatongia makehe ʻi he moʻui ʻa hoʻomou fānau fefiné. ʻOku ʻi ai ha kaumeʻa homau fāmilí ʻoku faʻa folau holo mo e kau mēmipa ʻo hono kāinga ofí. Ko e meʻa naʻá ne fakatokangaʻi hili ʻa e folau kotoa pē ko e fuʻu ʻulungāanga tatau ʻa e kau finemuí mo ʻenau ngaahi faʻeé. Kapau ʻoku fakapotopoto ʻa e ngaahi faʻeé, ʻe pehē pē mo ʻenau fānau fefiné. Kapau ʻoku teunga taau ʻa e ngaahi faʻeé, ʻoku pehē pē mo e fānau fefiné. Kapau ʻoku tui silipa mo vala ngaholo pē ʻa e ngaahi faʻeé ki he houalotu sākalamēnití, ʻe pehē pē mo ʻenau fānau fefiné. Ngaahi faʻē, ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito hoʻomou faʻifaʻitakiʻangá ki hoʻomou fānau fefiné—neongo ʻoku ʻikai ke nau talaatu.

ʻI hono kotoa ʻo e hisitōlia ʻo māmaní, kuo hoko maʻu pē ʻa e kakai fefiné ko ha kau faiako ʻo e ngaahi ʻulungāanga leleí. ʻOku kamata ʻa e lēsoni ko iá ʻi he mohenga pēpeé pea hokohoko atu ʻi he moʻui ʻa ʻenau fānaú. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ʻohofi hotau sosaietí ʻaki ʻa e ngaahi pōpoaki fakatuʻutāmaki mo kovi ʻaupito kau ki he tuʻunga fakaefefiné mo e tuʻunga fakafaʻeé. Kapau ʻe muimui hoʻomou fānau fefiné ʻi he ngaahi pōpoaki ko ʻení, ʻe kamata leva ke nau ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e faiangahalá pea fakaʻauha ai pē kinautolu. He ʻikai mahino ia ki hoʻo fānau fēfiné kae ʻoua kuó ke fakahā ange kiate kinautolu—pe ko ʻene lelei angé, ko hono fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu— ʻa e founga hono fai ʻo e ngaahi fili ʻoku leleí. ʻI hoʻomou hoko ko e ngaahi faʻē ʻi ʻIsilelí, ko kimoutolu ʻa e ʻuluaki laine maluʻi ʻo hoʻomou fānau fefiné mei he ngaahi fakatauele ʻo e māmaní.

Ko ʻeni ʻe ngaahi faʻē, ʻoku mahino kiate au ʻoku ʻi ai e taimi ʻoku hā mai ʻa e ʻikai ke tokanga ʻa ʻetau fānaú ki he ngaahi lēsoni ʻoku tau feinga ke akoʻi kiate kinautolú. Tui mai kiate au, kuó u mamata ʻi he faʻahinga sio ʻoku hā mei he mata ʻo e fānau taʻu hongofulu tupú ʻi he taimi ʻokú ke pehē ai ko e konga lelei taha ʻeni hoʻo faiakó. Te u tala pau atu pē, naʻa mo e taimi ʻokú ke pehē ai ʻoku ʻikai fanongo hoʻo taʻahiné ki ha meʻa ʻokú ke lea ʻaki, ʻokú ne kei ako pē meiate koe ʻi heʻene siofi koe ke sio pe ʻoku tatau ho ngutú mo ho tuhú. Hangē ko e lea kuó u tui ne fakahoko ‘e Lolo Ualotō ʻEmasoní, “ ʻOku fuʻu leʻolahi ʻa e meʻa ʻokú ke faí ʻo ʻikai ai ke u fanongo ki hoʻo leá” (vakai, Ralph Keyes, The Quote Verifier [2006], 56).

Akoʻi hoʻomou fānau fefiné ke nau fiefia ʻi hono tauhi ʻo e fānaú. Ko e feituʻu ʻeni ʻe lava ke maʻu ai ʻe heʻenau ʻofá mo honau ngaahi talēnití ʻa honau mahuʻinga taʻengatá. Fakakaukau heni ki he lea ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī ʻo pehē “ko e ngāue mahuʻinga taha … te mou lava ke faí ʻoku fakahoko ia ʻi loto ʻi he ngaahi holisi ʻo homou ngaahi ʻapí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī [2000], 161). Ko e moʻoni, ʻoku moʻoni ʻeni kiate kitautolu hono kotoa, ka ʻoku mātuʻaki mālohi ia ʻi he vā fetuʻutaki ʻo e ngaahi faʻeé mo e ʻofefiné.

Ngaahi faʻē, akonakiʻi hoʻomou fānau fefiné ʻoku fakaʻehiʻehi ʻa e ʻofefine faivelenga ʻo e ʻOtuá mei he fakatauelé ʻi he ngutu laú pe fefakamāuʻakí. Naʻe faleʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻa e houʻeiki fafiné ʻi ha malanga ki he Fineʻofa ʻo Nāvuú ʻo pehē “he ko e ʻeleló ko e kupu ʻoku ʻikai fakalalata—taʻofi homou ʻeleló mei he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻingá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 527).

ʻI he ngaahi taʻu kimuí ni maí, naʻe lahi e ngaahi fakamatala, ngaahi tohi, mo e ngaahi filimi naʻe faʻu ʻo fekauʻaki mo e kakai fefine mo e tamaiki fefine ʻoku nau ngutu lau pea mo “angakoví.” ʻOku feinga maʻu pē ʻa Sētane ke tukuhifo ʻa e ʻelemēniti mahuʻinga taha ʻo e natula faka-ʻOtua ʻo ha fefine—ʻa e natula ke lehilehiʻí.

Ko e vā fetuʻutaki ʻo ha faʻē mo e ʻofefiné ʻoku ako ai ʻa e ʻofefiné ke fai ʻa e lehilehiʻí lolotonga hono lehilehiʻi iá. ʻOku ʻofaʻi ia. ʻOku akoʻi ia mo ne aʻusia tonu ʻa e ongo ʻoku maʻu ʻi he tokanga makehe ʻa ha taha ke fakatonutonu ia lolotonga ʻoku hokohoko atu hono fakalotolahiʻí mo e falala kiate iá ʻi he taimi tatau.

Ngaahi tuofāfine, manatu, ko e ʻOtuá ʻoku maʻu mei ai ʻa e angalelei mo e mālohi fakalaumālié kātoa. ʻOku tau maʻu ʻa e mālohi ko iá ʻaki ʻetau fai ha ngaahi fuakava mo Ia pe tauhi e ngaahi fuakava ko iá. Ngaahi faʻē, akoʻi ki hoʻo fānau fefiné ʻa hono mahuʻinga hono fai ʻo e ngaahi fuakava, hili iá pea fakaʻaliʻali kiate kinautolu ʻa e founga hono tauhi ʻo e ngaahi fuakava ko iá ʻi ha founga te nau maʻu ai ha holi ke moʻui taau ke ʻalu ki he temipalé.

ʻI māmani he ʻahó ni, ʻoku ʻuhinga ia ke mou talanoa ki hoʻomou fānau fefiné ʻo fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakasekisualé. Kuo fakaʻau ke lalahi hoʻomou fānau fefiné mo e fānau tangatá ʻi ha māmani ʻokú ne tali fakahāhā ʻa hono fakahoko kei siʻi mo taʻe toe fakakaukauʻi ʻa e tōʻonga fakasekisualé. ʻOku ʻai ʻe he kakai fefine teunga taʻetaau mo taʻeangamaʻá ke nau hā ngali fakaʻofoʻofa pea ʻoku faʻa fakalāngilangiʻi mo feinga ke faʻifaʻitakiʻi kinautolu. Neongo ʻoku ʻi ai ha ngaahi sitepu ʻe lava ke tau fakahoko ʻi hotau ngaahi ʻapí mo hotau ngaahi fāmilí ke fakasiʻisiʻi ʻaki ʻetau fetuʻutaki mo e ngaahi ʻelemēniti taʻemanakoa ʻo e moʻuí he taimí ni, ka he ʻikai lava ʻe ho‘omou fānau fefiné ʻo fakaʻehiʻehi kakato mei he ngaahi pōpoaki fakasekisualé mo e ngaahi fakatauele ʻokú ne takatakaiʻi kinautolú. ʻOku fie maʻu ke fai maʻu pē ha ngaahi fealēleaʻaki tauʻatāina ke mou akoʻi ai ki hoʻomou fānau fefiné ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ko ʻení.

Hangē ko ʻení, ʻoku fie maʻu ke mahino kiate kinautolu ko e taimi ʻoku nau tui ai ha vala manoʻonoʻo, fuʻu nounou, kia ‘āpanga ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻenau ʻoatu ʻa e pōpoaki hala ki he kau talavou ʻoku nau feohí, ka ʻoku nau toe puke maʻu ʻi honau ʻatamaí ʻa e fakakaukau hala ʻoku fakafalala ʻataʻatā pē ʻa e mahuʻinga ʻo ha fefine ʻi heʻene hā fakaʻofoʻofá. Kuo teʻeki ai hoko ʻeni pea he ʻikai teitei hoko ʻeni ko hano fakamatalaʻi totonu ʻo ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau fie maʻu ke nau fanongo lelei mo toutou fanongo ki heni mei ho ngutú, pea ʻoku fie maʻu ke nau sio ʻoku fakaʻaliʻali totonu ʻeni pea ʻi he taimi kotoa pē ʻi he ngaahi tuʻunga moʻui fakatāutaha ʻo ho valá, hoʻo teuteú, mo e moʻui tāú.

ʻOku meimei fai ʻe he toʻu tupu kotoa pē ha ngaahi fuakava mo tauhi kinautolu ʻo kapau te nau ako ke ʻiloʻi e founga hono ʻiloʻi e Laumālié mo hono leʻó. Akoʻi hoʻo fānau fefiné fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e Laumālié. Fakahinohinoʻi kiate kinautolu ʻa e folofolá. Tuku ke nau aʻusia ʻi heʻenau moʻuí ha ngaahi meʻa ʻe tokoni ke nau mahuʻingaʻia ai ʻi he tāpuaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻI heʻenau tauhi e ngaahi fuakavá, te nau ako ai ke ongoʻi e leʻo ʻo e ʻEikí pea maʻu ha fakahā fakatāutaha. Ko e moʻoni ʻe fanongo mai mo tali ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi lotú. ʻOku ʻaonga e kaveinga ʻo e Mutualé ki he 2010 ki hotau toʻu tupú pea kiate kitautolu hono kotoa: “Ke ke mālohi koe peá ke loto-toʻa; ʻoua naʻá ke manavahē, pea ʻoua naʻá ke puputuʻu; he ko [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻoku ʻiate koe ʻi he potu kotoa pē ʻokú ke ʻalu ki aí” (Sosiua 1:9). Te ne tataki kinautolu ke malu ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

Fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ko e founga malu taha ki he fiefia taʻengatá ko hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá. Pea ka fie maʻu pea akoʻi kiate kinautolu ʻa e founga ʻo e fakatomalá mo e founga ke nau moʻui maʻa ai mo tāú.

ʻE kāinga, kapau naʻa mou ʻosi fanongo heni, ko hono ʻuhingá he ko e konifelenisi lahi hokohoko ʻeni ʻe tolu kuó u lea ai ki he ngaahi mātuʻá mo ʻenau fānaú. ʻI ʻEpeleli ʻo e taʻu kuo ʻosí, naʻá ku fakalotolahiʻi e toʻu tupú ke nau “Ako ʻa e Ngaahi Lēsoni ʻo e Kuohilí.” Te u lau mei he lea naʻá ku faí: “ ʻI he taimi ʻokú ke loto fiemālie ai ke fanongo mo akó, ʻe ʻoatu ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki ʻaonga taha ʻi he moʻuí mei he kakai kuo muʻomuʻa ʻiate koé… . ʻE toe lelei ange hoʻo moʻuí kapau te ke muimui ki he sīpinga fakaʻeiʻeiki ʻo e kau muimui faitōnunga ʻo Kalaisí.” (“Ko e Ako mei he Ngaahi Lïsoni ‘o e Kuohilí,” Liahona Mï 2009 31, 33).

Ne u lea ʻi ʻOkatopa ʻo e taʻu kuo ʻosí ki he ngaahi tamaí mo e ngaahi fohá ʻi he fakataha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, pea ko e ʻaho ní ne lahi pē ʻeku leá ki he ngaahi faʻeé mo e ngaahi ʻofefiné. Naʻe kehekehe ʻeku pōpoaki ʻi he ongo leá takitaha, ka ʻoku fai tatau pē. ʻOku ou fakaʻamu ange ʻoku mou fanongo pea mamata ki ha sīpinga mo fanongo ki ha pōpoaki tatau ʻoku toutou ʻoatu ʻa ia ʻoku fie maʻu—pea fuʻu mahuʻinga–ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni—ke fefakafanongoʻaki mo feakoʻaki ʻa e mātuʻá mo e fānaú. Naʻe ʻikai ke u lea ʻo kau ki ha ngaahi fakakaukau ʻoku taʻemahuʻinga. Ko e tefitó ia, ko e uho ʻo e palani ʻa e ʻOtuá maʻa ʻetau fiefiá mo e melino taʻengatá.

ʻE tokoni e Siasí ʻi ha taimi pē te mau lava ʻo tokoni aí. ʻOku mau ʻi ai ke tokoniʻi mo poupouʻi kimoutolu ko e ngaahi mātuʻa mo e fānau. Ka ko ʻapi ʻa e feituʻu mahuʻinga taha ke teuteuʻi ai e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní ke tataki e ngaahi fāmilí mo e Siasi ʻo e ʻapongipongí. Ko e fatongia ia ʻo kitautolu takitaha ngaahi faʻeé mo e ngaahi tamaí ke fai ʻa ia kotoa te tau lavá ke teuteuʻi hotau toʻu tupú ke nau hoko ko ha kau tangata mo e kau fafine faivelenga, angatonu, mo angamāʻoniʻoni. Ko ʻapi kuo pau ke tau akoʻi ai e ongoongoleleí ʻi he akonaki mo e faʻifaʻitakiʻangá.

ʻOku fakaʻosi ʻaki ʻeku akonakí ʻa e lea ko ʻeni meia Palesiteni Siosefa F. Sāmitá: “Ko ʻetau ngaahi feohi [fakafāmilí] ʻoku ʻikai fakataumuʻa pē ia ki he moʻuí ni, pe ki he nofo he taimi ní, ʻo tau fakafaikehekeheʻi ia mei ʻitāniti. ʻOku tau moʻui ʻi he taimí ni pea ke aʻu ki ʻitāniti. ʻOku tau faʻufaʻu ha ngaahi feohi mo ha ngaahi fetuʻutaki ki he nofo taimí mo hono kotoa ʻo ʻitānití… . He ko hai, mavahe mei he Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku nau maʻu ʻa e fakakaukau ko ia ʻe kei hokohoko atu pē ʻa ʻetau nofo fakafāmilí hili ʻa e maté? ʻa e feʻilongaki ʻa e tamaí, faʻeé, pea mo e fānaú… . [ʻa e] hoko ʻa e fokotuʻutuʻu fakafāmili ko ʻení ko ha ʻiuniti ʻi hono faʻunga mahuʻinga mo haohaoa ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá pea mo e ikuʻanga ʻo e kakai kotoa pē ke nau kei hokohoko atu mei he taimi ní?” (Ngaahi Akonaki ʻa Siosefa Sāmitá, 452).

Fakatauange ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau akoʻi, lehilehiʻi pea teuteuʻi ʻa e tokotaha kotoa ʻi hotau ngaahi ʻapí ki he ngāue lahi kuo pau ke tau fakahoko kotoa he taimí ni pea ʻi he kahaʻú, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki