2010
ʻOua, ʻOua, ʻOua ‘Aupito Naʻá ke Foʻi!
Mē 2010


ʻOua, ʻOua, ʻOua ‘Aupito Naʻá ke Foʻi!

Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke ke faí? ʻOkú Ne fie maʻu koe ke ke hoko ko ha ʻofefine loto-toʻa mo angamaʻa ʻo e ʻOtuá, fakatapui hoʻo moʻuí he ʻaho takitaha koeʻuhí ke ke taau ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé pea foki kiate Ia.

ʻĪmisi
Mary N. Cook

‘I ‘Aokosi ʻo e taʻu kuo ‘osí, ne ma ʻave ha niʻihi homa makapuná ki he ʻAna Fakamanatu Fakafonua Timipanōkesí (Timpanogos Cave National Monument), ko e taha ia ʻo e ngaahi feituʻu ʻiloa taha ʻo ʻIutaá. Ne pau ke mau lue lalo ‘i ha kilomita ʻe 2.4 he hala ne faingataʻa ke aʻu ki he ʻaná ka naʻe feʻunga pē ʻemau helá ke fakamoʻoniʻi e fakaʻofoʻofa e faʻunga ʻo e ʻaná. Ne u fakapapauʻi ʻe kiʻi faingataʻaʻia ʻeku kiʻi taʻu hiva ko Lutí, ka ne u fifili pe ʻe maʻu ʻe Kalolaine, taʻu onó, ha mālohi mo ha kātaki fuoloa ke aʻu.

Ne mau vēkeveke ke kamata e lué pea ʻi he kamatá ne mau lue vave he hala valitaá. Ne mau lue vave ʻo ʻosi atu e vahe fā ʻe taha ʻo e halá, ka naʻe toe fuoloa ange ke mau aʻu ki he vaeua ʻanga mālié. Ne kamata ke loto-foʻi ʻa Kalolaine. Naʻe sai ʻa Luti peá ne fakalotolahiʻi ʻa Kalolaine ke hoko atu. Ne mau kiʻi māmālie ke mau ʻalu fakataha mo Kalolaine. Ka ne hangē ne fehālaaki e meʻa kotoa pē. Ne mālohi mai e matangí ʻo haʻu fakataha mo e efú ʻo faingataʻa ke mau sio. Ne kiʻi fakailifia pea hangē ne ʻikai feʻunga iá, ne mau toe sio ki ha pou fakaʻilonga ʻoku tohi ai “Nofoʻanga Ngata. Nofo he Halá. Malu Ai.”

Ne māmālie ʻemau lué kuo mau ongosia, toe vahe fā ʻe tolu ʻo e halá pea mau aʻu, ka ne teʻeki ke mau aʻu ki he feituʻu tahake taha ʻo e moʻungá ke mau kaka ai. Ne tangutu ki lalo ʻa Kalolaine kuo helaʻia, ilifia, pea veiveiua pea loʻimataʻia ʻo pehē mai, “Kuo ú foʻi! He ʻikai ke u toe lava ʻo ʻalu!”

Ne mau tangutu hifo ʻo aleaʻi e meʻa ke mau faí. Ne mau faʻu ha palani. Ne mau fakakaukau ke mau lau ʻemau ngaahi foʻi laká mo vakaiʻi e ongo te mau maʻú hili e foʻi laka ʻe 100. Ne u fakapapauʻi ange mo Luti kia Kalolaine te ma tokoniʻi ia. Ne mau fekumi ki ha meʻa te ne fakafiefiaʻi kimautolu he halá mo fevahevaheʻaki e ngaahi meʻa ne mau ʻiló. Ne mau hivaʻi ha ngaahi hiva ʻa e Palaimelí.

Ne liliu e ngaahi meʻa kotoa pē. Ne fili ʻa Kalolaine ke muimui he palaní. Ne ʻai ʻe he foʻi laka ʻe teau ke malava ʻa e taʻemalavá. Ne ʻiloʻi ʻe Kalolaine te ma tokoniʻi ia, pea ʻi heʻemau fevakavakaiʻaki ki he lelei ʻoku ʻiate kimautolú mo ʻemau hivá, ne mau fiefia ai.

Kuó ke ilifia mo loto-foʻi nai, ʻi hoʻo fehangahangai mo ha faingataʻa ne hangē ʻoku taumamaʻo ia mei he meʻa ʻokú ke malavá? Ne ke loto foʻi nai?

Fakakaukau loto angé pe naʻe fēfē e ongoʻi ʻa Sosiuá, ʻa e fetongi ʻo e palōfita maʻongoʻonga ko Mōsesé, ʻi heʻene ʻiloʻi te ne taki e fānau ʻa ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá. ʻOku ou tui ne ʻi ai e ngaahi taimi ne foʻi ai. Ka naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe he ʻEikí ʻaki hono fakamanatu tuʻo tolu kiate ia ke mālohi pea loto-toʻa (vakai, Sosiua 1:6–9). ʻI he tui ʻe ʻiate kinautolu ʻa e ʻOtuá, naʻe fakapapau ai ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí: “Ko ia fulipē ʻokú ke fekaú … te mau fai ia” (Sosiua 1:16).

ʻOku fonu ʻa e folofolá ʻi he ngaahi talanoa ʻo e kau tangata mo e kau fafine ne nau fakahaaʻi ha loto-toʻa lahi ke fai ha meʻa pē kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí, naʻa mo e taimi naʻe ngali taʻemalava ai ʻa e ngāué, pea mo e taimi naʻa nau mei loto foʻi aí.

Ko e hā ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke faí? ʻOkú Ne finangalo ke ke hoko ko ha ʻofefine loto-toʻa mo angamaʻa ʻo e ʻOtuá, fakatapui hoʻo moʻuí he ʻaho takitaha koeʻuhí ke ke taau ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé pea foki kiate Ia. ʻOku fie maʻu ha loto-toʻa ʻi māmani ʻo e ʻaho ní. ʻOkú ke maʻu ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí ʻa ia te ne malava ke fai ʻeni. Ko e tauʻatāina ke fili ki he totonú, ʻa e malava ke filí, ko e konga mahuʻinga ia ʻo e palani ko ʻení. Kuó ke ʻosi fakahoko ha ngaahi fili lelei. Kimuʻa pea fāʻeleʻi koé, ne ke fai e fili ke haʻu ki he māmaní ke maʻu ha sino mo fakamoʻoniʻi koe. Kuó ke fai e fili ke papitaisó, ʻa ia ko e ʻuluaki ouau ia ʻoku fie maʻu ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá. ʻOkú ke aʻusia he taimí ni ʻa e moʻui fakamatelié ʻa ē ʻoku hoko atu ai hoʻo ngaahi filí, akó, pea mo e tupulakí. Ko hono fakahoko e ngaahi fuakava toputapú mo e maʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé ko ha sitepu mahuʻinga ia ʻi he palaní.

ʻE kau finemui, ʻi hoʻomou tupu haké, ʻe toe tahake maʻolunga ange ʻa e halá, pea te ke loto-foʻi. ʻOku mohu faingataʻa e moʻuí, fonu he ngaahi fili ke faí mo e ngaahi ʻahiʻahí ʻi he tapa kotoa pē. ʻE tuku mai ʻe Sētane e ngaahi matangi ʻo e puputuʻú ke ne fakatupunga haʻo fehuʻia pe ko e hala koā ʻeni ʻokú ke fie ʻalu aí. Mahalo ʻe ʻahiʻahiʻi koe ke ke toe feinga ʻalu ʻi ha hala kehe, neongo ʻe fokotuʻu mai ai e ngaahi fakaʻilonga ʻo e fakatuʻutāmakí. Mahalo pē te ke veiveiua ʻi he ngaahi meʻa ʻokú ke malavá pea te ke fifili ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ha finemui ʻe taha, “ ʻOku malava nai ke te nofo angamaʻa ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní? ʻE hoku kaungāmeʻa kei siʻi, ko e talí ko e “ ʻIo! Pea ʻoku tatau ʻeku faleʻi kiate koé mo e faleʻi ne fai ʻe Uinisitoni Sēsili lolotonga e Tau Lahi Hono Ua ʻa Māmaní: ʻoua, ʻoua, ʻoua ʻaupito naʻá ke foʻi! (Vakai, “Never Give In” [lea, Harrow School, London, England, Oct. 29,1941])

ʻE fie maʻu ki ai ha loto-toʻa lahi, ka ʻokú ke maʻu ʻEne palaní! Ko e hā ʻe tokoni kiate koe ke ke muimui he palaní pea hoko ko ha ʻofefine loto-toʻa mo angamaʻa ʻo e ʻOtuá? ʻUluakí, maʻu fakakongokonga ha fakamoʻoni mālohi. Uá, fekumi ki he tokoni ʻa e Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, ho fāmilí mo e niʻihi kehe ʻoku nau poupouʻi koe ʻi hoʻo ngaahi fili ke muimui ʻi he palaní. Pea ko e fakaʻosí, moʻui taau mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Kuo talaʻofa ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki he kau finemuí, ʻi he mahuʻinga ʻo e maʻu ha fakamoʻoni mālohí, “Ko e taimi ia ʻe maluʻi ai koe ʻe hoʻo fakamoʻoní, ʻo kapau te ke toutou tanumaki ia (“Ke ke Maʻu ha Lototoʻa, Liahona, Mē 2009, 123).

ʻE tupulaki “māmālie hoʻo fakamoʻoní ʻi he ngaahi meʻa te ke fouá. ʻOku maʻu ʻe ha taha ia ha fakamoʻoni kakato fakaʻangataha” (Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí: Ko ha Huluhulu ki he Ongoongoleleí [2004], 42). Te ke manatu ko e founga kaka he tahake māʻolunga taha ʻo e moʻungá, ko e foʻi laka ʻe taha he taimi ʻe taha. “ ʻE fakatupulaki [hoʻo fakamoʻoní] ʻi hoʻo fili ke ke tauhi e ngaahi fekaú. ʻI hoʻo tokoniʻi mo fakamālohia e niʻihi kehé, te ke fakatokangaʻi ʻe hokohoko atu ʻa e fakalakalaka hoʻo fakamoʻoní.” Ko e taimi te ke fokotuʻu ai ho ngaahi ʻulungāanga fakataautaha ʻo e lotú, ako e folofolá, talangofua ki he ngaahi fekaú mo e tokoniʻi e niʻihi kehé, “ ʻe tāpuekina ai koe ʻaki ha ngaahi mōmeniti ʻo e ueʻi fakalaumālie ʻa ia te ne [fakamālohia] hoʻo fakamoʻoní” (vakai, Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, 42-43).

ʻOku ʻomi ʻe he Fakalakalaka Fakatāutahá ha founga fakaofo maʻau ke fakatupulaki fakakongokonga ai hoʻo fakamoʻoní. Ko hoʻo aʻusia ko ia e ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá mo e ngaahi ngāué, ko e fanga kiʻi meʻa iiki ia te nau fakatupulaki hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo ako ʻEne ngaahi akonakí mo fakaʻaongaʻi maʻu pē kinautolu ʻi hoʻo moʻuí. ʻE hanga ʻe hono tanumaki maʻu pē ko ʻení ʻo maluʻi koe he halá.

Uá, fekumi ki he tokoni ʻa e niʻihi kehé ke maʻu ha mālohi mo ha poupou lahi angé. Fuofua kumi ki hoʻo Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Ko Hono ʻofefine koe. ʻOkú Ne ʻafioʻi mo ʻofeina koe. ʻOkú Ne fanongo mo tali hoʻo ngaahi lotú. Kuo akoʻi tā tuʻo lahi kitautolu ʻi he folofolá ke “lotu maʻu pē” (hangē ko ʻení, vakai,T&F 90:24). ʻI hoʻo lotú, ʻe ʻiate koe maʻu pē ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko ʻEne ʻia Siosiuá .

ʻOku tau takitaha fie maʻu e tokoni ʻa e Fakamoʻuí ke muimui he palaní ʻo foki ki heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Mahalo pē kuó ke ʻosi fakahoko ha ngaahi fehālaaki pe kamata ʻi ha hala kehe. “Te ke lava ʻo fakatomala he ʻoku ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻiate koe pea kuó Ne foaki ʻEne moʻuí koeʻuhí ko koe… . ʻE lava ke fakamolemoleʻi hoʻo ngaahi angahalá, tuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻi ʻa e Fakamoʻuí.” (Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí, [tohi, 2009], 71). “Ko e vave ange ko ia hoʻo fakatomalá, ko e vave ange ia hoʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fakamolemolé” (Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú [tohi tufa, 2001], 30).

Fakapapauʻi he taimí ni ke ke fai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ki he fakatomalá. Moʻui taau ʻi hoʻo maʻu e sākalamēnití ʻi he uike takitaha pea fakafonu hoʻo moʻuí ʻaki e ngaahi ngāue anga-māʻoniʻoni te ne ʻomi e mālohi fakalaumālié. ʻI hoʻo fai ʻení, te ke tupulaki ʻo mālohi ange ai ʻi hoʻo feinga ke matuʻuaki e filí, tauhi e ngaahi fekaú, pea hoko ʻo tatau ange ai mo Sīsū Kalaisi.” (Fakalakalaka Fakatāutaha ʻa e Kau Finemuí, 71).

ʻOku ʻi he māmaní e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ke tokoni atu. ʻOku lea ʻa e kau palōfitá ʻo kau ki he ʻahó ni. Tokanga ki heʻenau ngaahi leá. Te nau ʻoatu ha ngaahi pou fakaʻilonga ke fakatokanga atu ki he fakatuʻutāmakí mo maluʻi koe ʻi he halá. ʻOku ʻoatu maʻau ʻa e ngaahi pou fakaʻilongá ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. “Muimui he palōfitá; ʻilo e halá” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, “Muimui he Palōfitá,” 58–59).

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e palaní ko hono fokotuʻutuʻu kitautolu ki he ngaahi fāmilí. ʻOku ʻi ai hoʻo mātuʻa ʻokú na poto pea lahi e ngaahi meʻa kuó na aʻusiá ke tokoniʻi koe ke ke aʻusia ho tuʻunga fakalangí. Falala kiate kinaua. ʻOkú na fie maʻu ʻa e lelei tahá maʻau.

Ako mei hoʻo faʻeé, hoʻo kui fefiné mo e kau fafine angatonu kehe ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fakamoʻoni mālohí. Ko e fatongia ʻo e faʻeé ʻi he palaní ko e tokotaha tauhí ia. Ngaahi faʻē, ʻoku ʻikai ha taha ʻe ʻofa hoʻo tama fefiné ʻo hangē ko koé. Ko koe ʻa e taki fai fakahinohino mo e faʻifaʻitakiʻanga lelei taha kiate iá. ʻOku mau ʻamanaki te ke tali e fakaafe ke ngāue mo hoʻo tama fefiné ʻi he Fakalakalaka Fakatāutahá. Hangē ko ʻeku ako mei hono ngāueʻi e ʻulungāanga mahuʻinga ko e angamaʻá mo ʻeku faʻeé, ʻe fakamālohia homo vā fetuʻutakí pea ʻe faitāpuekina kimoua ʻe hoʻomo ʻofá, poupoú mo e fakalotolahí.

Kau finemui, fili ha ngaahi kaungāmeʻa lelei te nau poupouʻi koe ʻi hoʻo fili māʻoniʻoni ke muimui ki he palaní. Hangē ko Lutí, naʻá ne fai ha fakalotolahi kia Kalolaine, ʻoku tau ʻilo ʻe lava ʻe he tokolahi ʻo kimoutolu ʻo fai ha meʻa ke mou fefakamālohiaʻaki ai. Hili hoʻo maʻu ho Fakalāngilangi ʻo e Tuʻunga Fakafinemuí, ko e taimi ʻeni ke ke hoko ai ko e “taʻoketé.” ʻI he maʻu hoʻo Hone Fakalāngilangí te ne ʻoatu kiate koe ha ngaahi faingamālie ke ke fakamālohia ha finemui ʻe taha ʻaki hoʻo faʻifaʻitakiʻanga māʻoniʻoní mo hoʻo fakamoʻoní ʻi hoʻo fakahinohinoʻi ia ʻi heʻene Fakalakalaka Fakatāutahá.

Fakaʻosí, moʻui taau mo e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Vakai ki he lelei ʻene hoko heʻemau tokoniʻi ʻa Kalolainé, pea naʻa mo e hiva ʻaki e ngaahi hiva ʻa e Palaimelí, ne mau fakaafeʻi foki ai e Laumālié. Ne mau ongoʻi e ʻofá, fiefiá mo e melinó, ʻa ia ko e ngaahi fua ʻo e Laumālié (vakai, Kalētia 5:22). Te ke fie maʻu ʻa e melino mo e fakapapau ko iá ʻi he taimi ʻe feinga ai ʻa Sētane ke ke puputuʻú ʻo fakafou he ngaahi matangi ʻo e veiveiuá, ʻi hono ʻahiʻahiʻi koe ke ʻalu ha hala kehe, pe ko e taimi ʻoku taʻeʻofa mo manukiʻi ai ʻe ha niʻihi ko hoʻo tuí.

Tuku ke u vahevahe atu ‘a e meʻa ne aʻusia ‘e Sulí, ko ha finemui naʻe lava ke fehangahangai mo ha faingataʻa ʻi heʻene muimui ki he ngaahi ueʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne ako ʻa e Fuakava Motuʻá he ʻaho ʻe taha pea haʻu ha fakakaukau ki hono ʻatamaí, “Lau e Mātiu vahe 5. Lau e Mātiu vahe 5.” Naʻá ne fakakaukau, “Ko e hā ne haʻu ai e fakakaukau kiate au ke u lau ʻa e Fuakava Foʻoú?” Naʻá ne ngaue leva ki he ueʻi ko iá ʻo lau ʻa Mātiu, “ ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolú” (Mātiu 5:44).

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne faingataʻaʻia ʻi he taʻeʻofa mo e kākaaʻi ia ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá. ʻI he kamatá, naʻá ne fuʻu loto mamahi, peá ne toki fakakaukau, “Kuó u ʻosi mateuteu ki heni. Naʻe ueʻi au ʻe he Laumālié ke lau ʻa Mātiu, pea kuo pau ke u ʻofa mo lotua hoku ngaahi kaungāmeʻá.” Ne hanga ʻe he kiʻi foʻi laka siʻisiʻi ʻo e lau folofolá ʻo teuteuʻi ia ke ne tali ʻi ha founga faka-Kalaisi. Mei he meʻa ko iá, naʻá ne fakapapauʻi ai naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻEikí pea ʻi he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e meʻa ke ne faí.

Siʻeku kau finemui ʻofeina, kuó u feʻiloaki mo ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku hangē pē ko Sulí, ʻo ʻikai foʻi he fehangahangai mo e ngaahi tūkunga faingataʻá, ka kuo mou fili ke muimui he palaní. ʻOku ou lotua te mou hokohoko atu hono fakamālohia hoʻomou fakamoʻoní ʻi he foʻi laka kotoa pē. Fekumi ki he tokoni ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, kau palōfitá mo e niʻihi kehe te nau poupouʻi koe ʻi hoʻo fili ke muimui ʻi he palaní. Moʻui angamaʻa ke ke maʻu ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne maluʻi koe. ʻOku ou fakamoʻoni kapau te ke fai ʻa e ngaahi meʻá ni, ʻe ʻiate koe ʻa e ʻEikí pea ʻe lava ke ke nofo ʻi he hala ʻoku fakatau ki he temipalé mo e moʻui taʻengatá. “Ke ke mālohi pea mo loto-toʻa” (Sosiua 1:9) pea ʻoua, ʻoua, ʻoua ʻaupito naʻá ke foʻi! ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki