2010
Laka Ki Muʻa e Kāingalotu ʻi Haití, Tuʻu-maʻu ʻi he Ongoongoleleí
Mē 2010


Laka Ki Muʻa e Kāingalotu ʻi Haití, Tuʻu-maʻu ʻi he Ongoongoleleí

ʻI he taimi ne tō ai ha mofuike ʻi Haiti ʻi Sānuali ʻo e 2010, ne lele fakavavevave ʻa Sione-ʻEli Lenei ki hono ʻapí ke fakapapauʻi ʻoku malu pē hono fāmilí. ʻI heʻene aʻu atú, naʻá ne sio atu ki he taha ʻo hono ngaahi fohá ʻoku tangi mai ʻi he loto halá peá ne fanongo atu ki ha kaikaila mai ha toe foha ʻe taha mei lalo he ʻotu veve he feituʻu ne tuʻu ai honau falé.

Ne muimui e tamai taʻu 32 ki he leʻo ne tangí peá ne keli hake he vevé kae ʻoua kuó ne maʻu ʻa hono foha taʻu nimá mo e sino ʻo hono mali ne lolotonga feitamá, ʻokú ne lolotonga ʻaofi ʻa ʻena pēpē kei māhina hivá mei he ʻato honau fale ne holó.

ʻOku hoko ʻa Misa Lenei ko ha kalake ʻi he Uooti Leonganí, ʻi he Siteiki Poata Pilinisi Haití. Neongo ne mālōlō ʻa hono uaifí, ʻene fānau ne teʻeki fāʻeleʻí pea holo mo hono ʻapí, ka ʻoku ʻikai ke ne hanu pe ʻita he tūkungaʻokú ne ʻi aí. ʻE lava ke maʻu atu ʻa Misa Lenei ki he falelotú ʻokú ne huki mai ʻa e pēpeé pea tangutu mai ʻa hono ongo foha koʻeé ʻi hono tafaʻakí pea ʻokú ne lolotonga tokoni ki he pīsopé ke fakafekauʻaki e ngaahi tokoni ki he kāingalotu ʻo e uōtí pea mo e niʻihi ne hoko e falelotú ko honau ʻapi fakataimí.

ʻOku ongo moʻoni e talanoa ʻo Misa Leneí, ka ʻoku ʻikai ke makehe ia. Ne faingataʻaʻia moʻoni e kāingalotu ʻo Haití koeʻuhí ko e fakaʻauha ʻa e mofuike ne aʻu hono mālohí ki he 7.0, ka naʻe hoko e fakatamakí ko ha meʻa ke hā ai e ivi ʻo e kāingalotu tupu tokolahi ʻo Haití. ʻOku ʻi ai ha kāingalotu tokolahi ʻoku hangē ko Misa Leneí—ʻo tatau pē ʻa e niʻihi ne fuoloa ʻenau kau ki he Siasí mo e niʻihi ko e toʻu tangata ʻuluaki ne kau maí—naʻa nau ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá pea nau maʻu ʻa e nonga mo e fiemālie ʻi heʻenau faivelengá mo e talangofuá.

Siviʻi ʻi he Ngaahi ʻAhiʻahí

Lolotonga ʻenau faingataʻaʻiá, ne tuʻu mālohi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Haití ʻi he ongoongoleleí ʻi he hokohoko atu ʻenau fetokangaʻiʻaki mo fefakamālohiaʻakí pea mo e niʻihi kehe ʻi honau koló.

Naʻe pehē ʻe ʻAivesi Piea-Lousa ko e pīsope ʻo e Uooti Leonganí, “Ko e moʻoni ne mole ʻa e meʻa kotoa ne mau maʻú, ʻa ʻemau ngaahi koloa fakamatelié mo homau fāmilí. Ka naʻe ʻikai ʻauha ʻa ʻemau tui kia Sīsū Kalaisí. Ko ha faingamālie lelei ia kiate kimautolu ke mau toe vakaiʻi kimautolu ko ha kau ākonga ʻo Kalaisi.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Falanisisikou J. Viniasi ʻo e Kau Fitungofulú pea ko e Palesiteni ʻo e ʻĒlia Kalipiané, ne hoko moʻoni ʻa e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ko ha sīpinga ʻo e tuí mo e fakamoʻoní ʻi heʻenau fehangahangai pea ikunaʻi e ngaahi faingataʻá pea ako ke fakahoko honau uiuiʻí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá.

Naʻá ne pehē, “Naʻa nau ngāue ʻaki e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke faitāpuekina e moʻui ʻa e kāingalotú mo e niʻihi teʻeki kau ki he Siasí. Naʻa nau ngāue ko ha fakataha alēleaʻanga pea maʻu ha tataki mei he Laumālié fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻo e ngāue fakaʻahó.”

Ne pehē ʻe Posinia Kōlini, ko e palesiteni ʻo e Siteiki Poata Pilinisi Haití, ne hanga ʻe he ngaahi meʻa ne hoko hili e mofuiké ʻo ʻomi ha ngaahi faingataʻa, tautautefito ʻeni ki he kau pīsope ʻi Haití. Ne fatongia ʻaki ʻe he kau pīsopé mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻa hono tokangaʻi mo tokoniʻi ʻa e kāingalotu ʻe laungeau ʻi honau uōtí pea pehē ki honau fāmili tonú.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōlini,“Ne hokohoko atu ʻe tokoni [ʻa e kau pīsopé]. Naʻe mahino kiate kinautolu ne mole ʻenau ngaahi meʻa lahi ka naʻa nau kei maʻu pē ʻa e ongoongoleleí. ʻOku nau fakalotolahiʻi [e kāingalotú] ke hokohoko atu ʻenau moʻui tāú.”

Ne hoko ʻa Pīsope Piea-Lousa ko ha taki ʻi he koló hili e mofuiké. Naʻá ne fakatukupaaʻi ʻene moʻuí ʻi he ngaahi uike mo e māhina hili e fakaʻauha ʻi Haití ke tokoni ki he kāingalotú mo e kakai ne ʻikai kau ki he Siasí ʻi Leonganí—ʻo tokangaʻi e ngaahi fie maʻu ʻa ha toko laungeau.

Naʻe pehē ʻe Seti Pitasoni ko ha toketā mei ʻAlesona ne ngāue mo Pīsope Piea-Lousa ko ha tokotaha ngāue tokoni hili e mofuiké, “Ko e tamaioʻeiki fakaofo mo loto fakatōkilalo taha ia te ke fetaulaki mo iá.”

Tui ʻi he Taimí ni pea ʻi he Kahaʻú

Kuo lahi ha ngaahi talanoa kuo vahevahe fekauʻaki mo e kāingalotu Haití ne hanga ʻe heʻenau fakaakeake ngofuá mo e tui ki he ʻEikí ʻo tokonia kinautolu lolotonga honau faingataʻaʻiá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Uilifooti E. ʻEnitasoni ʻo e Kau Fitungofulú ʻi heʻene lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2010, “Neongo ne uesia lahi e Kāingalotu Haiti tōnungá ni, ka ʻoku nau maʻu e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú. Hangē pē ko e kau paionia ʻi he 1846, naʻe lavea honau lotó, ka naʻe mālohi honau laumālié. ʻOku nau akoʻi mai foki kiate kitautolu ko e ʻamanaki leleí mo e fiefiá mo e nēkeneká ʻoku ʻikai ko e ngaahi fua ia ʻo e tūkunga ʻoku hokó, ka ko e tui ki he ʻEikí.”

Ne ʻilo e talangofua mo e tui peheé ʻi he ʻosi pē ʻa e mofuiké, ne hoko atu pē ʻa e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí ʻo ʻikai taʻofi.

Neongo e fakaʻauha honau fonuá, ne omi e kāingalotú ki he lotú kuo nau tui mai honau vala lelei ki he Sāpaté pea mo nau malimali. Ne hoko ʻa e ongoongoleleí ko e poupou ne fakafalala ki ai ha tokolahi ke ʻohake kinautolu mei heʻenau mamahí mo e siva e ʻamanakí.

Naʻe pehē ʻe Misa Pitasoni, “Neongo e mole honau ngaahi ʻapí, ngāué mo e mēmipa honau fāmilí, ʻoku kei angaʻofa, falala mo angalelei pē ʻa e kakaí ia. ʻOku fakaofo ʻa ʻenau tuí.”

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Kōlini ʻoku hokohoko atu pē ʻa e tupu ʻa e Siasí ʻi Haití he ngaahi ʻahó ni. Kuo tokolahi ʻa e maʻu houalotu sākalamēnití, pea hokohoko atu e ngāue ʻa e kakai ʻo Haití ke toe langa honau ngaahi koló.

Naʻá ne pehē, “ ʻOku sai pē ʻa e kāingalotú ʻi heʻenau tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku nau ʻaʻahi kiate kinautolu; ʻoku nau fekumi ki ha ngaahi faingamālie fakaengāue maʻanautolu mo e niʻihi kehé.”

ʻOku pehē ʻe Petoni Tiotoa, ko ha tokotaha mei Haiti pea ko e talēkita ʻo e polokalama uelofea ʻa e Siasí ʻi Haití, ʻokú ne maʻu mo e kau taki lolotongá pea mo e kau taki ʻi he kahaʻú ʻo e Siasí ʻi Haití ha meʻa mahuʻinga mei he fakatamakí.

Naʻá ne pehē, “ ʻOku mau maʻu ha faingamālie ke tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻo toe fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu ʻa e lahi ʻo ʻemau ʻofa ʻiate kinautolú. Kuo mau toe ʻilo ʻoku ʻikai ke mau tuēnoa ʻi he māmaní, ko e mēmipa kimautolu ʻo e kakai ʻa e ʻEikí.”

Naʻe pehē ʻe Misa Tiotoa, he ʻikai lava ʻe he mofuiké—pe ko ha toe fakatamaki—ʻo toʻo ʻa e nonga pe fiefia ʻa e kāingalotu ʻi Haití.

Naʻá ne pehē, “ ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻikai teitei ngalo ʻi he ʻEikí ʻa ʻEne fānaú. ʻOkú Ne ʻafioʻi au mo e tūkunga ʻoku ou ʻi aí. He ʻikai te Ne tuku ke u tuēnoa.”

Paaki