2010
Ke ke Loto-toʻa
Mē 2010


Ke ke Loto-toʻa

ʻE fakatahaʻi [ʻe he ngaahi fakahinohino mei he tohi ʻa Sosiuá] ke nau ʻomi ʻa e tupuʻanga mālohi taha ʻo e loto-toʻá mo e mālohí ʻoku ʻi aí: ʻa ia ko e tui ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻĪmisi
Ann M. Dibb

Kuo tuʻo lahi ha lea ʻa e kau Taki Māʻolungá ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻi he konifelenisi lahí, te nau kamata ʻaki haʻanau pehē ʻoku nau ongoʻi ʻo hangē ʻoku nau lea ki ha “kau tau māʻongoʻonga” ʻo ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki mālohi. ʻI he pōní, ʻoku ou ongoʻi ʻo hangē ʻoku ou tuʻu ʻi muʻa ʻi ha “kau tau mālohi” ʻo e ngaahi ʻofefine fili ʻo e ʻOtuá. Kuo fili kimoutolu ke ʻunuaki atu ki muʻa pea, ngāue fakataha mo e kau maʻu lakanga taulaʻeiki loto-toʻa ko iá, ʻi he angatonu,ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni. ʻOku mou fakaofo mo hoihoifua.

ʻOku ou fie kamata ʻaki he efiafí ni hano fakamanatu nounou ʻa e potutohi fakahisitōlia ʻo ʻetau kaveingá ʻi he Sosiua 1:9: “Ke ke mālohi koe peá ke loto-toʻa; ʻoua naʻá ke manavahē, pea ʻoua naʻá ke puputuʻu: he ko e [ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻokú ke ʻalu ki aí.”

Ko e palōfita māʻongoʻonga ʻa Mōsese naʻá ne tataki e fānau ʻa ʻIsilelí mei ʻIsipité, ʻa ia ne nau nofo pōpula ai pea tohoakiʻi ai kinautolu ke nau lotu ki he ngaahi ʻotua loí. Hili e taʻu ʻe 40 ʻo ʻenau faingataʻaʻia ʻi he toafá, ne nau fuʻu ofi ʻaupito ki honau ʻapi foʻoú, ʻa ia te nau tauʻatāina ai mo lotu ki he ʻOtua moʻoni mo moʻuí. Hili e mālōlō ʻa Mōsesé, ne ui ʻe he ʻOtuá ʻa Sosiua ke ne hoko ko e palōfita ke fakaaʻu ʻa e fononga fakaofo ko ʻení.

Ko Sosiuá ko ha taki ne ʻi ai hono fuʻu ivi tākiekina. ʻOku ui ia ʻe he Bible Dictionary “ko e faʻahinga tangata tau mateaki māʻolunga tahá ʻeni” pea ʻokú ne fakahaaʻi ko e ʻuhinga hono hingoá ko e “Tokoni ʻa e ʻOtuá” (Bible Dictionary, “Joshua”). Naʻe fuʻu fie maʻua ʻaupito hono tuʻunga fakatakimuʻa fakalaumālié, koeʻuhí he ne kei ʻi ai ha ngaahi vaitafe lahi ke nau kolosi ai mo ha ngaahi tau ke ikunaʻi kimuʻa pea toki fakatokangaʻi mo maʻu ʻe he fānau ʻa ʻIsilelí ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuo talaʻofa ʻaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolú.

Ne ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ne fie maʻu ʻe Sosiua mo e fānau ʻa ʻIsilelí ha loto-toʻa lahi lolotonga e taimi ko ʻení. ʻI he vahe ʻuluaki ʻo e tohi ʻa Sosiuá, ne tā-tuʻo lahi hono fakahā ʻe he ʻEikí kia Sosiua “ke ke mālohi koe peá ke loto-toʻa.” ʻOku fakamatalaʻi ʻa e foʻi lea ko e loto-toʻá (courage) “ko ha mālohi fakaʻatamai pe fakaeangamaʻa ke ne makātakiʻi mo matuʻuaki ʻa e fakatuʻutāmakí, ilifiá pe faingataʻá” (Merriam-Websterʻs Collegiate, 11 th ed. [2003], “loto-toʻa”; tānaki atu e fakamamafá). 15 March 2010, http://www.merriam-webster.com/ dictionary/courage). Makatuʻunga ʻi heʻenau loto-toʻá mo e talangofuá, ne lava ke aʻu ai ʻa Sosiua mo e fānau ʻa ʻIsilelí ki he fonua ʻo e talaʻofá ʻo fiefia ai ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí.

Ne moʻui ʻa Sosiua mo e fānau ʻa ʻIsilelí ʻi onoʻaho. Ka ʻoku tau fāifeingaʻi he ʻahó ni, ke tau aʻu ki he “fonua ʻo e talaʻofá.” Ko ʻetau taumuʻa maʻongoʻonga tahá ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻI he vahe ʻuluaki ʻo e tohi ʻa Sosiuá, ʻoku tau maʻu ai ʻa e tākitala pau ʻe fā ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi e ngaahi faingataʻá, fakaaʻu ʻetau fonongá mo fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻi hotau “fonua ʻo e talaʻofá.”

ʻUluakí, ʻi he veesi 5, ʻoku talaʻofa ʻa e ʻEikí kia Sosiua, “ ʻE ʻikai te u fakatukutukuʻi koe, pe siʻaki koe.” ʻOku tau maʻu ʻa e loto-toʻa mo e mālohi ʻi he talaʻofa ko ʻení ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu pea ʻe ʻikai ʻaupito te Ne liʻaki kitautolu. Kuo akoʻi kitautolu ʻoku afioʻi mo ʻofaʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne fānaú kotoa. ʻI hoʻo hoko ko e taha ʻo Hono ngaahi ʻofefine pelepelengesí, ʻoku lava ke ke maʻu ai ʻEne loto-fakapapaú, tatakí mo e tokoní ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e lotú. ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú” (T&F 112:10).

ʻOku ou tui ki he ngaahi leá ni pea ʻoku ou palōmesi atu ʻoku fanongo mo tali mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau ngaahi lotú. Ka ʻoku faʻa fie maʻu ʻa e [faʻa] kātakí ʻi he taimi ʻoku tau “tatali [ai] ki he ʻEikí” (ʻIsaia 40:31). ʻI heʻetau tatalí, te tau kamata tui kuo liʻekina kitautolu, pe ne ʻikai ke ongona ʻetau ngaahi lotú, pea mahalo ʻoku ʻikai ke tau taau ke maʻu mai hano tali. ʻOku ʻikai ke moʻoni ʻeni. ʻOku ou saiʻia he ngaahi lea fakafiemālie ʻa e Tuʻi ko Tēvitá: “Naʻá ku tatali faʻa kātaki pē ki he [ʻEikí]; peá ne tokanga kiate au, ʻo ne ongoʻi ʻeku tangí” (Saame 40:1).

Neongo pe ko e hā te ke fehangahangai mo ia ʻi hoʻo fononga fakafoʻituituí, ʻoku fakamanatu mai ʻe he ʻuluaki fakahinohino ʻoku hā ʻia Sosiuá ke lotu, faʻa kātaki, pea manatuʻi ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá: “ ʻE ʻikai te u fakatukutukuʻi koe, pe siʻaki koe” (Sosiua 1:5).

Ko e tākitala hono uá ʻoku maʻu ia he veesi 7, he taimi ne tala ai ʻe he ʻEikí kia Sosiua: “Tokanga ʻo fai ʻo fakatatau ki he fono kotoa pē … : ʻoua naʻá ke tafoki mei ai ki he nima toʻomataʻú pe ki he toʻohemá, koeʻuhí ke ke monūʻia koe ʻi he potu kotoa pē ʻokú ke ʻalu ki aí.” ʻOku fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa Sosiua ke mātuʻaki talangofua ki he ngaahi fekaú, pea ʻoua naʻa hē mei he hala ʻo e ʻEikí. Ne akonaki ʻa Palesiteni Hauati W. Hanitā ʻo pehē, “Naʻe ʻiloʻi ʻe Sosiua ʻe ʻomi ʻe heʻene talangofuá ʻa e ikuná, pea neongo ne teʻeki ke ne ʻiloʻi fakapapau pe ʻe founga fēfē ʻene ikuná, ka naʻá ne maʻu ha loto falala ki he olá… . Ko e moʻoni kuo lekooti [pea fakatolonga] e ngaahi meʻa ne aʻusia ʻe he kau palōfita maʻongoʻonga [ʻoku ʻi he folofolá] ke tokoni ʻi hono fakamahino kiate kitautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e fili ʻa e hala ʻo e talangofua matemateé” “Commitment to God,” Ensign, Nov. 1982, 57, 58).

Ne u ʻaʻahi ki ha kulupu ʻo ha kau finemui ʻi he māhina kuo ʻosí. Ne u fehuʻi ange ki he fānau fefine lalahí pe ko e hā ha akonaki te nau fai ki ha Punungahone foʻou ke tokoniʻi ia ke ne tuʻu maʻu ʻi he faitotonú mo e angamaʻá ʻi ha faʻahinga tūkunga pē te ne fetaulaki mo iá. Ne pehē ʻe ha finemui ʻe taha, “ ʻI hoʻo lue he holo ʻi ʻapiakó, mahalo pē te ke maʻu tepu atu ha faʻahinga meʻa te ne puke hoʻo tokangá, ko ha meʻa ʻoku ngalingali taʻetotonu. Mahalo pē te ke fie ʻilo pea fie maʻu ke vakaiʻi ia. Ko ʻeku akonakí ʻeni: ʻOua te ke vakaiʻí. ʻOku ou palōmesi atu te ke fakatomala kapau te ke fai ia. Tui mai kiate au, sio hangatonu pē ki muʻa.”

ʻI heʻeku fanongo ki he finemui ko ʻení, ne u ʻiloʻi ne u fanongo ki he akonaki ʻa e ʻEikí kia Sosiuá, “ ʻOua naʻá ke tafoki mei ai ki he nima toʻomataʻú pe ki he toʻohemá” (Sosiua 1:7), ʻi hono fakaʻaongaʻi ia ʻi he tūkunga fakaʻaho ʻo e moʻuí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Kau finemui, fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku nau ʻākilotoa kimoutolú ʻaki hoʻomou mātuʻaki muimui ki he ngaahi fekaú. Sio hangatonu ki muʻa ki hoʻomou taumuʻa taʻengatá. ʻOku fakamanatu mai ʻe he fakahinohino hono uá ʻi hono fai ʻení, ʻe maluʻi kimoutolu pea te mou “monūʻia [kimoutolu] ʻi he potu kotoa pē ʻoku [mou] ʻalu ki aí” (Sosiua 1:7)

ʻOku tau maʻu hotau tākitala hono tolú ʻi he veesi 8. ʻOku folofola heni ʻa e ʻEikí ki he “tohi ʻo e fonó” pea ʻokú ne fakahā kia Sosiua ke “fakalaulauloto ki ai ʻi he ʻaho mo e pō, koeʻuhí ke ke tokanga ʻo fai ʻo fakatatau ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo tohi ʻi aí: … peá ke toki fai fakapotopoto ai.” ʻOku fakahinohino mai ʻe he ʻEikí kia Sosiua, mo kitautolu kotoa, ke tau lau e folofolá. ʻOku fokotuʻu ʻe he ako fakaʻaho ʻo e folofolá—tautautefito ki hono lau ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ha makatuʻunga mālohi ki hono fakatupulaki hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo ʻEne ongoongoleleí. ʻOkú ne fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki hoʻo moʻuí. Ne faleʻi mai ʻa Palesiteni Hāloti B. Lī ʻo pehē, “Kapau he ʻikai ke tau lau fakaʻaho ʻa e folofolá, ʻe fakaʻau ke vaivai ange ʻetau fakamoʻoní, pea ʻikai toe fakaloloto ange hotau tuʻunga fakalaumālié” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Hāloti B. Lī [2000], 79).

ʻOku ʻi he folofolá ha ngaahi fakahinohino lahi, talaʻofa, founga veteki palopalema, mo e ngaahi fakamanatu ke tokoniʻi kitautolu ʻi heʻetau fononga ki he “fonua ʻo e talaʻofá.” ʻOku tataki kitautolu ʻe he tākitala hono tolú ke lau mo fakalaulauloto fakaʻaho ki he folofolá ke tau tupulaki mo lavameʻa ai.

Hili e folofola ʻa e ʻEikí kia Sosiuá, ne lea ʻa Sosiua ki he fānau ʻa ʻIsilelí. ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene leá ʻi he veesi 16, ne tali e fānau ʻa ʻIsilelí ki heʻene ngaahi leá pea ʻomi ai kiate kitautolu ʻa e tākitala hono faá. Naʻa nau tali, “Ko ia fulipē ʻokú ke fekau kiate kimautolú te mau fai ia, pea ko e potu kotoa pē ʻokú ke fekauʻi ʻa kimautolu ki aí te mau ʻalu.”

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke fakahoko e tukupā tatau ke muimui ki hotau palōfitá, ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻa ia ʻokú ne ʻi heni mo kitautolu he pooni. ʻE lava ke tau maʻu ʻetau fakamoʻoni fakatāutaha ki he palōfita moʻuí ʻo fakafou ʻi he lotú mo e fakamoʻoni ʻa e Laumālié. ʻOku fakatupulekina ʻa e fakamoʻoni ko ʻení ʻi heʻetau fakafanongó, vakaiʻí, pea maʻu e loto-toʻa ke fakaʻaongaʻi ʻEne ngaahi akonakí ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó.

Te tau lava ʻo maʻu ha ngaahi tāpuaki makehe ʻi heʻetau fakafanongo mo talangofua ki he faleʻi ʻa hotau palōfitá. Fanongo ki he ngaahi talaʻofa fakapalōfita ne ʻomi ʻe Palesiteni Monisoni kiate kitautoluʻi heʻetau konifelenisi lahi kuo ʻosí: “ ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻOfa ke ʻiate kimoutolu ʻEne melinó ʻi he taimí ni pea fai ai pē ʻo lauikuonga” (“Lea Tukú,” Liahona, Nōvema 2009, 110). “ ʻOku fakatatali mai kiate kitautolu ha ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga ʻo kapau te tau tuʻu maʻu mo faivelenga” (“ʻE Hoku Tokoua, Mapuleʻi ho Lotó,” Liahona, Nōvema 2009, 62). “ ʻOku ou kolea ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ke nofoʻia kimoutolu” (Liahona, Nōvema 2009, 109).

ʻOku ou fakaafeʻi atu kimoutolu ki he konifelenisi lahí ʻi he uike kahaʻú, ke mou fanongo ki he ngaahi fakahinohino mo e ngaahi talaʻofa ʻe ʻomi ʻe hotau palōfitá mo e kau ʻaposetoló. Peá ke fakaʻaongaʻi ʻa e tākitala hono faá ʻaki hoʻo tukupā ke muimui ki he faleʻi ʻa e palōfitá mo toe fakapapauʻi “ko ia fulipē ʻokú [ne] fekau kiate kimautolú te mau fai ia, pea ko e potu kotoa pē ʻokú [ne] fekauʻi ʻa kimautolu ki aí, te mau ʻalu” (Sosiua 1:16).

ʻI he taimi ní, mahalo ʻe hangē ha fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi tākitala ko ʻeni ʻe faá—lotu, talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ako fakaʻaho e folofolá, pea tukupā ke muimui ki he palōfita moʻuí. Tuku ke u fakamanatu atu kiate kimoutolu ʻa e folofola ʻia ʻAlamaá: “Vakai ʻoku ou pehē kiate koe, ʻoku fakahoko ʻe he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (ʻAlamā 37:6). Ko e taimi ʻoku fakaʻaongaʻi ai ʻa e fanga kiʻi tākitala “iiki mo faingofua” ko ʻeni ʻe fā mei he tohi ʻa Sosiuá ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, ʻe fakatahaʻi kinautolu ke nau ʻomi ʻa e tupuʻanga mālohi taha ʻo e loto-toʻá mo e mālohí ʻoku ʻi aí: ʻa ia ko e tui ki heʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻoku ʻikai faingofua ʻetau fononga fakafoʻituituí. ʻOku tau fehangahangai he ʻaho kotoa pē mo ha ngaahi tūkunga ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e loto-toʻá mo e mālohí. Ne fakapapauʻi mai e moʻoni ko ʻení ʻe ha talanoa ne toki hā he Church News:

“ ʻI he ʻaho ʻe taha ʻi he ngaahi māhina siʻi kuo hilí ne kamata ʻaki e faiako ʻa ha faiako ʻi he akoʻanga māʻolungá haʻane fakafehuʻi e fānaú ke tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e loki akó ʻa kinautolu naʻa nau poupouʻi e ngaahi meʻa fakapolitikalé, kae tuʻu leva ʻa kinautolu naʻa nau fakafepakiʻí ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.

Hili e mavaeua ʻa e fānaú, ne tuʻu e faiakó ki he tafaʻaki fakafepakí. Ne filiʻi ʻe he faiakó ha finemui ʻe taha mei he faʻahi naʻe poupoú, ʻo ne kamata ke fakafehuʻi ia pea fakaʻatā mo e kalasí ke ʻomi ʻenau ngaahi fakakaukaú.

“Naʻe kātakiʻi pē ʻe he kiʻi finemui Maeameiti ko ʻeni ʻi he uooti naʻe kau ki aí, ʻa hono ngaohikovia ia mo e fakaangaʻi ʻo ʻene tuí.

[Naʻá ne ] nonga pē lolotonga hono fakafepakiʻi fakatokolahi ia naʻe taki ʻe ha tokotaha maʻu mafai” (“What Youth Need,” Church News, March 6, 2010, 16).

Ne fakahaaʻi ʻe he finemui ko ʻení ha loto-toʻa fakaofo ʻi hono malaʻe-taú, ʻa ia ne hoko ia he ʻahó ni ko hono loki akó. Ko e fē pē e feituʻu ʻokú ke ʻi aí, mo e hā pē ha meʻa te ke fehangahangai mo iá, ʻoku ou ʻamanaki te ke fakaʻaongaʻi e ngaahi fakahinohino ʻi he tohi ʻa Sosiuá ke ke lava ai ʻo falala ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí: “Ke ke mālohi koe peá ke loto-toʻa; ʻoua naʻá ke manavahē, pea ʻoua naʻá ke puputuʻu: he ko e [ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻoku ʻiate koe ia ʻi he potu kotoa pē ʻokú ke ʻalu ki aí”(Sosiua 1:9).

ʻOku ou fie tuku ʻeku fakamoʻoní kiate kimoutolu ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi kimoutolu ʻe he Tamai Hēvaní. Kapau te mou tafoki kiate Ia, he ʻikai ke Ne liʻaki kimoutolu! Te Ne tāpuakiʻi kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi mo e loto-toʻa ʻoku mou fie maʻu ke fakaaʻuʻaki hoʻomou fononga ke foki kiate Iá. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko e folofolá, mo e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga, hangē ko e palōfita ko Sosiuá. ʻOku ou fakamālō koeʻuhí ko Palesiteni Monisoni, ʻokú ne fāifeinga ke tataki kitautolu ke tau hao ʻo foki atu ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou lotua, ke tau hangē ko e fānau ʻa ʻIsilelí, ʻo hū kotoa ki hotau “fonua ʻo e talaʻofá” ʻo maʻu ʻa e fiemālié ʻi he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki