2010
Tuku ke hoko ʻa e Konifelenisí ko e Konga ʻo ʻEtau Moʻuí
Mē 2010


Naʻa nau Lea Kiate Kitautolu

Tuku ke hoko ʻa e Konifelenisí ko e Konga ʻo ʻEtau Moʻuí

Fakakaukau ke ke ngāue ʻaki ha niʻihi ʻo e ngaahi lea, ʻekitivitī, mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke kamata ʻaki hoʻomou ngaahi alēlea fakafāmilí pe fakakaukauloto fakatāutahá.

Te ke lava ʻo maʻu e ngaahi lea ʻi he konifelenisi lahí mei he conference.lds.org. Te ke lava ʻo mamata mo vahevahe e ngaahi lea ʻo e konifelenisi ne toki ʻosí mei he mormonmessages.org1.

Fakatokangaʻi ange: Ko e ngaahi fika ʻo e peesi ʻoku hā atu ʻi lalo ʻokú ne fakahaaʻi e ʻuluaki peesi ʻo e lea takitaha.

Maʻá e Fānaú

  • ʻE lava ke kau ha taha pē ki he Hisitōlia Fakafāmilí! Ne fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Russell M. Nelson ʻe lava ke tā fakatātāʻi ʻe he fānaú ha fuʻu ʻakau ʻo hā ai honau fāmilí (peesi 91). ʻE lava ke tokoni atu e mātuʻá ki hono fakafonu ki ai e ngaahi hingoa ʻenau ngaahi kuí.

  • Lau pe toe fakahoko e talanoa ʻa ʻEletā Quentin L. Cook fekauʻaki mo e longaʻi fānau Haʻamoa ne feholaki mei he peau kulá (peesi 83). ʻAi e fāmilí ke nau fakakaukau ʻo hangē pē ʻoku tafe mai ha vai lahi ki he loto falé pea fakalotolahiʻi kinautolu ke nau kumi ha “feituʻu māʻolunga” hangē ko ha mohenga pe sea. Talanoa ki ha ngaahi feituʻu te tau maʻu ai ha feituʻu māʻolunga fakalaumālie ʻi he ngaahi tāfea ʻo e angahalá ʻoku tau feʻao mo ia he ʻaho ní.

  • Ne vahevahe ʻe ʻEletā D. Todd Christofferson fekauʻaki mo Viliami Tinitale, ʻa ia naʻá ne liliu e Tohi Tapú ki he Lea Faka-Pilitāniá (peesi 32). Kole ki he fānau ʻoku lalahi angé ke nau lau ha potu folofola mei ha lea muli ʻoku ʻikai ke nau lea ʻaki. ʻI he taimi te nau pehē ai ʻe ʻikai ke nau lavá, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ia ʻi homou lea fakafonuá. Talanoa ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ke maʻu e folofolá ʻi homou lea fakafonuá.

  • Fakataha mai homou fāmilí ʻo fakamanatu ha lea mei he konifelenisi lahí ʻoku fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi. Hivaʻi “Talamai e Talanoa ʻo Sīsuú” (Tohi Hiva ‘a e Fānaú, 36). Tufa ha pepa mo ha ʻū peni vahevahe pe kala. Fakaafeʻi hoʻo fānaú ke nau tā fakatātāʻi ha talanoa ʻoku nau manako ai fekauʻaki mo Sīsū. Mou lau fakataha ʻa e talanoá mei he folofolá.

Maʻá e Toʻu tupú

  • Toe fakamanatu e lea ʻa Palesiteni Dieter F. Uchtdorf fekauʻaki mo e faʻa kātakí (peesi 56). Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo ha ngaahi tōʻonga ʻe lava ke nau akoʻi mai ʻa e faʻa kātakí? Hangē ko ʻení, fakakaukau ke ke ʻaukai pe ʻoua e teiti kae ʻoua kuó ke taʻu 16. Ko e hā ha ngaahi lelei ʻokú ke maʻu mo ho fāmilí mei hono fakahaaʻi ʻo e kātakí ʻi hoʻomou muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení pe ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe?

  • Ne akonaki mai ʻa ʻEletā M. Russell Ballard, ʻEletā Bradley D. Foster, Sisitā Julie B. Beck, mo Sisitā Elaine S. Dalton ʻo fekauʻaki mo e natula fakaʻotua ʻo e houʻeiki fafiné (peesi 18, 10, 98, mo e 120). Kapau ko e fefine koe, ko e hā ha founga ʻoku tokoni ai ʻenau ngaahi leá ki he ongo ʻokú ke maʻu ʻo fekauʻaki mo koé? Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo hoʻo ngaahi taumuʻá mo e ngaahi meʻafoakí? Kapau ko e tangata koe, ko e hā e faʻahinga ongo ne ʻoatu ʻe he ngaahi lea ko ʻení kiate koe ʻo kau ki hoʻo faʻeé, tuofāfiné, kaungāmeʻá, mo e kakai fefine kehé pea mo e kau finemui ʻi hoʻo moʻuí?

  • Ne akonaki ʻa ʻEletā Jeffrey R. Holland: “Kapau ʻoku taʻefeʻunga ha polokalama he TV, tāmateʻi ia. Kapau ʻoku kovi ha foʻi faiva, hū ki tuʻa mei ai. Kapau ʻoku kamata ha fetuʻutaki ʻoku taʻetotonu, tuʻusi leva ia. Mahalo he ʻikai hā kovi, ka te nau lava ʻo uesia ʻetau fakakaukau leleí, fakavaivaiʻi hotau tuʻunga fakalaumālié, pea fakatupu ha faʻahinga meʻa ʻe ala iku ki he koví” (peesi 44). Fevahevahe ʻaki homou fāmilí ʻa e meʻa te mou lava ʻo fai ka ngaohiʻaki homou ʻapí ke hoko ko ha feituʻu ʻe lava ke nofoʻia ʻe he Laumālié. Toe vakavakaiʻi e ngaahi fakatātā, hiva, ʻū tohi, keimi vitiō, mo e ngaahi nāunau fakafiefia ʻokú ke maʻu pea liʻaki e ngaahi meʻa ʻoku taʻefeʻungá.

Maʻá e Kakai Lalahí

  • Toe vakai mo ho fāmilí ki he talanoa ʻa Palesiteni Thomas S. Monson ʻo kau ki ha talavou ko Seisoni mo hono fāmilí (peesi 87). Mou talanoa ʻo fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke faitāpuekina ai kitautolu ʻe heʻetau ʻilo ki he palani ʻo e fakamoʻuí.

  • Ne vahevahe ʻe ʻEletā L. Tom Perry ʻo fekauʻaki mo e akonekina ʻe heʻene faʻeé ʻene fānaú ʻaki e nāunau tatau naʻá ne akoʻi ʻaki e Fineʻofá (peesi 29). Ko e hā ha ngaahi founga te ke fakafekauʻaki ai ho ngaahi fatongia he Siasí pea mo ho ngaahi fatongia fakafāmilí?

  • Ne fakamamafaʻi ʻe ʻEletā Robert D. Hales ʻa e mahuʻinga ʻo e talanoa pea fakafanongo ki he fānaú mo e toʻu tupú (peesi 95). Ko e hā ha ngaahi faingamālie te ke lava ai ʻo fokotuʻu ke ke talanoa ai mo hoʻo fānau? Ko ha ʻokú ke ako ʻi hoʻo fanongo kiate kinautolu? Te ke fakahaaʻi fēfē hoʻo fie fanongó? Ko e hā ha ngaahi founga te ke lava ke fakaʻaongaʻi ai e faingamālie ʻokú ke maʻú ke vahevahe ai hoʻo fakamoʻoni fakafoʻituituí ki hoʻo fānaú? Hangē ko ʻení, vakai ki he lea ʻa ʻEletā David A. Bednar (peesi 40).

  • Ne ʻi ai ha niʻihi ne nau lea ki he mahuʻinga ʻo e Fatongia ki he ʻOtuá mo e Fakalakalaka Fakatāutahá (vakai, peesi 22, 54, 60, 95, mo e 117). Ko e hā te ke fai ke tokoni ki he toʻu tupu ʻoku mou feohí ke nau ʻinasi ʻi he lelei ʻo e ongo polokalamá ni?

Paaki