Reirei N IKOTAKI N TAAINAKO Kauntira n Utu Ibukiia Taanga
E maeka te tia korokaraki i Utah, USA.
A kaitara taanga ma kaangaanga ao iango aika mwaiti. Reirei ibukin kauntiran te utu aika onoua aikai a kona n ibuobuoki.
Kauntira n te Ekaretia a ira te banna mai ieta n aroia ni kabane, man te Kauntira n te Moan Beretitentii ao te Kooram n Abotoro ake Tengaun ma Uoman nakoia titeiki, uoote, mwaanga, kooram, ao kauntira ni kairiiri ake tabeua. “Ana reirei te Ekaretia ae rangin ni bebete,” e taku Beretitenti Spencer W. Kimball (1895–1985), bon kauntira nutu.1
Unimwaane M. Russell Ballard man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e a tia n reirei bwa “kauntiran te utu bon te maroro ibukin te reitaki ae nakoraoi ae riai ni karaoaki.”2 A bon kakawaki, e kabwarabwara, te tai n “taetae ibukin kainanon te utu ao kainnanoia kain te utu n tatabemaniia nako, … katoki kaangaanga, karaoi iango n te utu, [ao] bairei waaki ni kakukurei ao kouru n te utu ni katoa bong ao n te tai ae maan.”3
Ngkana ko tuai ni karaoa kauntiran te utu, ko kona ni wakinna n te bong aei. Ngkana iai am ataei aika a maeka ma ngkoe, ko kona ni kariniia. E ngae n anne, e kakawaki naba bwa buumwaane ao buuaine a karaoi kauntiran te utu ae kaokoro are a kona iai ni maroroakin kaangaanga n te utu ao ana kaangaanga temanna ma temanna n ae onoti.
Aikai tabeua reirei ao iango aika riai aika ko kona ni kabonganai nakon am kauntira n utu imarenan te bumwaane ao te buaine.
Moanna ma te Tataro
“Ngkana e uruaki ara reitaki ma Tamara are i Karawa, te reitaki imarenaia taanga a uruaki naba.”4
E kona te Uea n riki bwa te tia iriri inanon am mare ae rangin ni kakawaki. N am tataro, ko kona ni kaitaua te Tama are i Karawa ibukin am kakabwaia aika mwaiti, n raonaki ma kainabam, ao n titiraki ibukin Tamneina n rin n ami maroro. E kona Tamneina ni kaira am maroro ao n ibuobuoki ni karekei namakin aika tamaroa ao te reitaki ae tamaroa.
Babaire ni Kabane
“E riai ni karekeaki aia boraraoi kaain te kauntira, rinanon te tataro ao te maroro, ni karekea te katiteuanaki anne are e kainnanoa ana ibuobuoki te Uea.”5
Ngkoe ma kainabam kam riai ni karaoi iango aika kakawaki, n aron ae ko na butimwaia ke ko na aki butimwaea te mwakuri are ko anganaki, te reirei ra ae ko na nako iai, n ningai ae ko na karekeia iai natim, ke ko na kanga ni tibwai mwakuri n te mweenga. A kona bumwaane ao buaine n iangoi katokan kaangaanga ao ni maroroakin. Kakauongo ma te nanorinano nakon ana iango kainabam. Aio e kona ni buokiko n ota n te iango riki teuana ao e na kauringa kainabam bwa ko kabongana ana iango teuanne ke neienne.
Inanon ara kauntira n utu, ti riai ni karekei ara iango aika kakawaki “man te boraraoi mai ieta, tiaki n te anainano.”6 Kam aki kona ni kakoroa nanon te katiteuanaki aei iaon kaangaanga ni kabane n te tai ae waekoa. E kona ni kabanei tabeua kauntira ao te tataro ae nako man te nano—aomata n tatabemaniia nako ao ma kainabam—ni boraoi iaon te iango. Ma “ngkana ko kaotia n te kauntia n aron are ko kantaingaki bwa ko na karaoia, te Atua e na anganiko katokan te kaangaanga are e taoniko.”7
E na rangin n ibuobuoki naba ngkana ko iangoa atuun te bwai ae na maroroakinaki ibukin te kauntira n utu imwain taina. Aio are e na anganiko am tai n iangoa te bwai ae na maroroakinaki bwa ko aonga ngkoe ma kainabam n namakina te tauraoi riki n taekin am iango.
Taubwia Arom
“Ao ko aera ngkai ko tarataraa te aneke ane inanoni matan tarim, ao ko aki nora te oka ane i nanoni matam?” (Mataio 7:3).
Iai mwakam ni bita tii temanna te aomata: boni ngkoe. E na kona n anaki nanom ni kabongana te kauntira n utu ni kaoti ana kairua kainabam. Irarikina, nakon kauntira aikai ma te nano ni katamaroa arom. Titirakina kainabam ngkana iai te bwai ae kaangaanga ke ni kararaoma are teuanne ke neienne e noria n am taeka ke ni kateim. Katei kouru ibukin rikirakem i bon iroum ao titiraki ibukin ana ibuobuoki kainabam n am kekeiaki ni karaoa te bitaki. Boutoka kainabam n ana kouru are e tangiria teuanne ke neienne ni karaoia.
Maroroakina taekan te Bwai ae Matoatoa
“Utu n tatabeua nako iai aia kaangaanga ao kakaewenakoaia. Ma utu aika a nakoraoi a kataia ni botaki ni mwakuri nakon baika a na taobaraaki irarikin karekean te aki boraoi n iango ao te kakauntaeka.”8
Maare aika matoatoa a kateaki bwa a na kona n tokanikai iaon kaangaanga, tiaki man kakeakia ke totokoakia. E na iai taai ngkana a riki kaangaanga aika matoatoa ake a kainnanoi maroroakinaia. Ko kona ni korakai ni mwakuri rinanon kaangaanga n te bure ao te rairannano ke kaangaanga n te mwane, ibukin te katooto, ma te reitaki ae itiaki man ni kokoaua n te kauntira n utu e kona ni buokia ni kabebetei naano aika matoatoa. E kona n riki te kauntira n utu bwa te bootaki ae riai ao ni kamwengaraoi ni uotirake tabeaianga ke ni bubuti ibukin te buoka.
Kabanei korakorami iaon aron reken katokan te kaangaanga ao totokoa te kakauntaeka ke te titiribure. Bwaina te nanorinano. Tibwaua am tangira ibukin kainabam ao kauringi ngkami ae kam bane ni mwakuri ibukin karekean, te mare ae akea tokina ao te utu ae kakukurei.
Kateimatoa Raoiroina
Ngkana ko tewea te kauntira n utu ti “n taai ni kaangaanga … ao n aki kinai … bwaai aika a korobukiia ke ni kamoamoakia [kaain am utu] ao ni kaota am tangira nakoia, ngkanne a na reiakinaki ni makui kauntira n utu.”9
Tiaki ni kabane bowi n te kauntira n utu aika a kainnanoia bwa a na kabanea aia tai iaon kaangaanga ke iango. Ko kona ni karekei taai n tibwauai bwaai aika raoiroi ibukin kainabam ke n tibwauai kakabwaia ni maium. Ko kona ni katekeraoa ana konabawai temanna ma temanna, maroroakin kawai ni kakorakora am mare ao am utu n te maiu n tamnei, uaia ni katei kouru, ke kaota am kakaitau ibukin korakoran kainabam ke ana mwakuri n ibuobuoki. Kabonganai kauntira n utu ni “karekei katei n reitaki ao katei ibukin te iwawaki are … ko kona [ngkoe ma kainabam] ngkana a riki kaangaanga aika aki korakora ma ni matoatoa.”10
Teimatoa
“Ti a karaoa te kabanea n tamaroa ae ti kona ao ni kataia ni katamaroa ni katoabong. Ngkana a kaoti ara aki kororaoi, ti kona ni kekeiaki ni kaeti. Ti kona ni kakabwarabure riki n ara kairua i bon iroura ao ibuakoia aika ti tangiria.”11
Kabaneana, uringnga bwa onean mwiin katei n reitaki aika buakaka ma banna aika tamaroa e anaa te tai ao te taneiai. Am moan ni kauntira n utu e kona n taraa n aki nakoraoi ke ni kakamaku, ma ngkana ko nanorinano ni kekeiaki n reitaki n tatabemani ngkami nako ao ni kaira te Uea n ami iango, ao kam na ota riki n aron kakabwaia n te kauntira n utu.
Ana kantaninga te Uea ibukira bwa ti na karekea te rau inanon mweengara ao n ara reitaki. E buokiira n te bwai ae ti kabwaka iai ao ni kakabwaiai ara mwakuri. Ma Ana ibuobuoki, ti kona ni karikirakea, “te tabo ni karinerine, n atai, ao ni boraoi”12 are e na karika mweengara, n aron ana berita Beretitenti Thomas S. Monson, “tabeua mai i karawa ao ikai iaon te aba.”13