2019
Kau Palōfitá mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Muimui ki Heʻenau Ngaahi Faleʻí
Māʻasi 2019


Pōpoaki mei he Kau Taki Fakaʻēliá

Kau Palōfitá mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Muimui ki Heʻenau Ngaahi Faleʻí

Ko e palōfitá ko ha tangata ia kuo ui ʻe he ʻOtuá pea ʻokú ne lea ʻo fakafofongaʻi e ʻOtuá. Ko hono fatongiá ke fakahā e finangalo mo e natula totonu ʻo e ʻOtuá ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e tangatá. Ka ko hono fatongia fakalangí ke fakamoʻoni kia Kalaisi. Talu mei he kamataʻanga ʻo e taimí, kuo toutou fakamoʻoni e kau palōfita kotoa pē kia Kalaisi. ʻOku toe fakahā foki ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi fakapulipulí ki Heʻene kau palōfitá. Ko ia ai, ʻokú Ne langa Hono Siasí ʻi he makatuʻunga ʻo e kau ʻaposetolo mo e kau palōfita.

ʻOku ou saiʻia maʻu pē ke u fakakaukau ki he talanoa ʻo e uitou ʻi Salifatí. ʻi he taimi naʻe kole ange ai ʻe he palōfita ko ʻIlaisiaá ha meʻi vai ke inú, naʻá ne toe kole ange foki ke ne ʻomi kiate ia ha konga mā ke ne maʻu meʻatokoni mei ai. Naʻe fakahā ange ʻe he uitoú kia ʻIlaisiā, ko e meʻa pē naʻá ne maʻú ko ha falukunga mahoaʻa pē ʻe taha mo ha kihiʻi lolo siʻi. Naʻe feʻunga pē mo ha maʻu meʻatokoni fakaʻosi maʻana mo hono fohá peá na mālōlō leva.

Naʻe pehē ʻe ʻIlaisiā ʻoku totonu ke ne taʻo ha keke ʻaki ʻa e toenga fakaʻosi ʻo e ngaahi meʻá ni ʻo hangē ko ia naʻá ne palani ki aí, ka naʻá ne kole ange ke ne fuofua fafanga ia peá ne toki ngaohi ha meʻatokoni maʻana mo hono fohá.

Naʻe fakahā ʻe ʻIlaisiā kiate ia ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá; naʻá ne tuku ha mana mo ha tāpuaki ʻi heʻene pehē, “He ʻoku pehē ʻe [he ʻEikí] ko e ʻOtua ʻo ʻIsileli, ʻE ʻikai fakaʻaʻau ke ʻosi ʻa e mahoaʻa ʻi he puhá, pea ʻe ʻikai maha ʻa e lolo ʻi he ipú, ʻo aʻu ki he ʻaho ʻe foaki ai ʻe [he ʻEikí] ʻa e ʻuha ki he fonuá.” (Ngaahi Tuʻi 17:14).

“Pea naʻe ʻikai fakaʻaʻau ke ʻosi ʻa e mahoaʻa ʻi he puhá, pea naʻe ʻikai foki ke maha ʻa e lolo ʻi he ipú, ʻo hangē ko e folofola ʻa [e ʻEikí] ʻa ia naʻá ne folofola ʻaki ʻia ʻIlaisiā” (Ngaahi Tuʻi 17:16).

Naʻe hoko kotoa ʻeni koeʻuhi ko e tui mo e talangofua ʻa e uitoú ʻi heʻene muimui ki he ngaahi lea ʻa e ʻEikí naʻe fakafou ʻia ʻIlaisiaá. Kuo fekau ʻe he ʻEikí: “neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38).

Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosí mo e kakato ʻo e ngaahi kuongá, ko hono ui ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ko e palōfita lelei taha ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení. Talu mei ai, ʻoku hokohoko atu hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke tataki ʻaki ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Ko e Sipenisā W. Kimipolo ʻa e fuofua palōfita ne u fetaulaki tonu mo ia ʻi heʻene ʻaʻahi mai ki Tonga ʻi he 1976, lolotonga ʻeku hoko ko ha faifekau taimi kakató. ʻOku hangē ʻa e manatu ko iá ne toki hoko pē ʻaneafí. Naʻe sio fakamamaʻu mai ʻa Palesiteni Kimipolo kiate au peá ne fehuʻi māmālie mai ʻi hono leʻo lahí, “ʻOkú ke ʻofa ʻi hoʻo hoá?” Naʻe tā vave hoku mafú pea naʻá ku puputuʻu, ʻi he faifai peá u tali ange, “ʻIo.”

Naʻe fakamālohia ʻeku fakamoʻoní koeʻuhi naʻá ku ʻiloʻi ko Palesiteni Kimipoló ko ha palōfita ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau houngaʻia ʻi heʻetau palōfita moʻui ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní. Naʻá ne ʻomi ha ngaahi fakaafe ʻe fā ki he kakai fefine ʻo e Siasí ʻi he Konifelenisi Lahi ʻi ʻOkatopa ʻo e 2018. Ko e taha ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea fakakakato ia kimuʻa ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú (2018). Hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí ki he uitou ʻo Salifatí ʻo fakafou ʻia ʻIlaisiaá, naʻe toe folofola foki ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻia Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “Pea ʻi hoʻo ako ʻi he faʻa lotú, ʻoku ou palōmesi atu ʻe fakaava mai e langí maʻau. ʻE tāpuekina koe ʻe he ʻEikí ʻaki ha ueʻi fakalaumālie mo ha fakahā lahi ange. Pea ʻe kamata ke hoko ha ngaahi liliu, naʻa mo ha ngaahi mana.”

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau muimui ki he palōfita moʻuí. Ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí.

Paaki