2019
Ko ha Liliu Lahi ʻo e Lotó
Māʻasi 2019


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Ko ha Liliu Lahi ʻo e Lotó

ʻOku lava ke ʻi ai ha ngaahi ola tuʻuloa ʻi he muimui ki he faleʻi fakalaumālie ʻa e palōfitá ʻi ha ngaahi ʻaho pē ʻe 10.

Lolotonga e Konifelenisi Lahi ʻi ʻOkatopa ʻo e 2018, naʻe fakaafeʻi ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ke nau kau atu ki ha ʻaukai ʻaho ʻe 10 mei he mītia fakasōsialé. Kuó u lavaʻi lelei mo e toʻu tupú ʻa e ʻaho ʻe 7 ʻo e ʻaukai mei he mītia fakasōsialé, ka naʻá ku fakatokangaʻi naʻá ku fakaʻaongaʻi ʻa e taimi ko iá ke u tatali loto vēkeveke ai ki heʻene ʻosí, kae ʻikai ke u ako ha meʻa mei ai. ʻI hono fakaafeʻi ke u toe kau fakataha atu ko ha taha ʻo e fineʻofá, ko ha faingamālie hono ua ia naʻá ku fie maʻu pea mo ha tali ki ha lotu.

“ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou kau ki ha ʻaukai ʻaho ʻe 10 mei he mītia fakasōsialé pea mo ha faʻahinga mītia pē te ne ʻomi ha fakakaukau kovi mo taʻemaʻa kiate koe. Lotua ke ke ʻiloʻi e ngaahi ivi tākiekina ke toʻo atu lolotonga hoʻo ʻaukai ko ʻení. Te ke ofo ʻi he ola ʻo hoʻo ʻaukai ʻaho ʻe 10. Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi hili hoʻo kiʻi mālōlō mei he ngaahi fakakaukau ʻa e māmaní kuó ne fakalaveaʻi ho laumālié? ʻOku ʻi ai ha liliu ʻi he feituʻu ʻokú ke loto he taimí ni ke fakamoleki ki ai ho taimí mo e iví? Kuo liliu nai e meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá—neongo ko ha liliu siʻi pē? ʻOku ou tapou atu ke ke lekooti mo muimuiʻi ʻa e ongo takitaha ʻokú ke maʻú” (Palesiteni Russell M. Nelson, Konifelenisi Lahi ʻo ʻOkatopa 2018, Fakataha Lahi ʻa e kakai fefiné; “Kau ʻa e Houʻeiki Fafiné ki Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí”, Liahona, nōv. 2018, 69).

ʻOku ou ʻiloʻi ko e faleʻi ʻeni naʻe ueʻi fakalaumālie maʻá e kakai fefine kotoa ʻi he siasí, ka ʻi heʻeku fanongo ki he leʻo ʻo e palōfitá, naʻá ku ongoʻi ha pōpoaki makehe mo fakataautaha mei he Laumālie Māʻoniʻoní naʻá ne ueʻi hoku lotó. “Linitā, lotua ke ke ʻiloʻi ko e hā ʻa e ngaahi ivi tākiekina kovi ʻokú ne taʻofi koe mei hoʻo ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé.”

Te ke ofo ʻi he ola ʻo hoʻo ʻaukai ʻaho ʻe 10.

Naʻá ku ofo moʻoni ʻi hono fakaava ʻe he laumālié hoku matá ki ha ngaahi meʻa lahi naʻe ʻikai ke u fakakaukau ki ai kimuʻa, kau ai e ngaahi ivi tākiekina ko ia naʻá ne fakafeʻātungiaʻi ʻeku malava ko ia ke ngāue fakaetauhí. Naʻá ku fakatokangaʻi ne u fakamaauʻi e kakaí ʻo fakatefito ʻi heʻenau mītia fakasōsialé. Naʻá ku tui naʻe feʻunga pē ʻeku ʻilo kau kiate kinautolú ʻo fakatefito ʻi heʻenau status (ʻi he facebook) pea naʻe faingofua ke u tali ʻeku ngaahi vakai taʻeʻilo kau kiate kinautolú. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻe faingofua pē ke u kumi e ngaahi matavaivai e niʻihi kehé pe ko ha meʻa ke lauʻikoviʻi. Neongo ne nau kau ʻi heʻeku lisi ‘friends’ ʻi he facebook, ka naʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ne hangē pē kinautolu ia ko ha status update pe ko ha post.

Naʻá ku ongoʻi ha holi ʻi hoku lotó ke liliu. Naʻá ku loto ke mahino moʻoni kiate au ʻa hono ʻuhinga totonu ke ngāue fakaetauhí. Naʻá ku loto ke hoko fakanatula mai ʻa e ngāue fakaetauhí kiate au.

Naʻe lahi hono toʻoa ʻe he mītia fakasōsialé ʻa ʻeku moʻuí. ʻI ha ngaahi ʻaho lahi, ko e ʻuluaki mo e fakamuimuitaha ʻo e meʻa ʻoku ou faí, ko e vakai ki heʻeku mītia fakasōsialé. Naʻá ku fakatonuhiaʻi ʻa e tōtuʻa ʻo ʻeku fakaʻaongaʻi iá ʻaki ʻeku pehē loto pē, ko ʻeku feinga pē ke fetuʻutaki mo e fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi mulí pea ʻoku ʻikai ke u loto ke taʻeʻilo ki heʻenau ngaahi fekaú. Naʻá ku feinga foki ke u pehē loto pē naʻe fakatupulaki ʻa e ngaahi pōpoaki fakatātaá (memes) kiate au pea ne u ako ha meʻa lahi mei he ngaahi lea fakatupulaki ʻi he ʻinitanetí. Naʻá ku fakatonuhiaʻi ʻa e hiva naʻá ku fanongo ki aí neonga naʻe ʻikai lelei maʻu pē ʻa e ngaahi pōpoakí. Naʻe fakaʻatā ʻe heʻeku kau atu ki he ʻaukaí ke taʻofi ʻeku tuli tonuhiá pea fakahā mai kiate au ʻa e moʻoní.

“Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi hili hoʻo kiʻi mālōlō mei he ngaahi fakakaukau ʻa e māmaní kuó ne fakalaveaʻi ho laumālié?”

Naʻá ku fakatokangaʻi naʻá ku pōpula ki heʻeku mītia fakasōsialé pea he ʻikai ke u toe pōpula. He ʻikai ke u toe hohaʻa kau ki he ngaahi fakakaukau ʻa e niʻihi kehé. He ʻikai ke u toe kau ʻi he fakamatala ʻoku ʻikai taau mo ʻeku ngaahi tuí. He ʻikai ke u toe kau atu ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi he ʻinitanetí; te u lava ʻo fili ke tamateʻi ia. Naʻá ku Fakatokangaʻi naʻe fakamaʻa ʻe he ʻaukaí ʻa hoku ʻatamaí mei he kovi ʻo e ngaahi fakamaau ne u fai ki he niʻihi kehé pea naʻá ku ongoʻi e liliu ʻa hoku lotó.

“ʻOku ʻi ai ha liliu ʻi he feituʻu ʻokú ke loto he taimí ni ke fakamoleki ki ai ho taimí mo e iví? Kuo liliu nai e meʻa ʻokú ke fakamuʻomuʻá—neongo ko ha liliu siʻi pē?”

Kuo ʻomi ʻe he ʻaukai ko ʻení ʻa e taimí kiate au ko ha meʻaʻofa. ʻOku ʻi ai hoku taimi he taimí ni ke lau ai e nāunau ʻo e Konifelenisi Lahí mo ako e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻi ai hoku taimi ke u lotua ai lolotonga hono teuteu ʻeku ngaahi lēsoní, ʻa e ngaahi fie maʻu mo e ngaahi hohaʻa ʻo kinautolu kuó u maʻu e tāpuaki ke akoʻí. ʻOku ʻi ai hoku taimi mo e fāmilí ke u talanoa mata ki he mata ai mo hoku ngaahi tokouá mo e tuongaʻané pea mo e ongomātuʻá. ʻOku ʻi ai hoku taimi ke u fakalaulauloto moʻoni ki he ngaahi fie maʻu ʻakinautolu ʻoku ou tokoniʻí pea fekumi ki ha ngaahi founga lahi ke u ngāue fakaetauhi ai kiate kinautolu. Kuó u maʻu ha ngaahi tāpuaki mo ha ngaahi ʻilo foʻou fakalaumālie ʻi ha ʻaho pē ʻe 10 ʻo e muimui ki he faleʻi ʻo e palōfitá.

Paaki