2020
Toe Foi i luga o le Ala i le Mavae ai o Lou Maitaga e Lei Fuafuaina
Ianuari 2020


Ua Na’o Tusiga Faatekinolosi: Talavou Matutua

Toe Foi i luga o le Ala i le Mavae ai o Lou Maitaga e Lei Fuafuaina

Sa na o au ma sa ou maitaga. Ae na ou iloaina sa ou manao i se olaga ese. Sa ou manao e ola mo Keriso, ma sa ou manao ia ou agavaa mo faamanuiaga o le malumalu.

Sa ou filifili e nofo latalata i le fale mo le kolisi. Sa ou fiafia lava e taalo i le taaloga sa ou fiafia i ai i le isi tulaga i luga atu ao iloa o le a i ai lou aiga i le tulaga o le matamata ma le lagolagoina o au. Ou te sau mai se aiga e ofoofogia, ma na aoaoina i matou e ou matua i tulaga faatauaina ma tulaga faatonuina o le talalelei a Iesu Keriso.

Ae o le avea ma se tagata aoga taalo e 20 tausaga le matua i le lakapi ma le ola ai i le “olaga aoga faalekolisi,” sa ou lafoaia na mataupu na aoaoina ai au. Sa ou alu i le vasega ma ou taalo soka ai i aso o le vaiaso ona pati ai lea i le faaiuga o le vaiaso, ma le talitonu ua ou maua le fiafia moni. Oka ma so’u sese! Ae o le mea lena e fai e Satani — na te faia ni mea sese ia faatosina ese mai ina ua mavae sina taimi, ua foliga mai ua sa’o.

Sa liliu vave atu lou olaga mai le puleaina i lou tausaga lona tolu i le kolisi. Sa ou faia ni filifiliga le lelei ma iloa ai ua ou maitaga. O lau vaaiga atoa e uiga i le olaga ua se’e ese. Ua le na o au, ae ua faatatau i le pepe sa ou tauaveina. O upu i le Alema 36:17 – 21 na saunoa tuusao mai i lou Agaga ona sa ou lagonaina le matuai faanoanoa faaleatua ma le tausalaina mo au filifiliga, e pei o le lagona o Alema.

O le auala e ala atu i le salamo e mafai ona faigata ma luitauina. Sa faigata ona ou tautino atu e sese au ma na faia se mea sese. O le feagai ai ma i latou ou te alofa i ai ma tau atu ia i latou ua ou maitaga o se tasi lea o taimi matautia o lou olaga. Sa ma feiloai foi ma lou epikopo ma sa feagai ma se fono aoai, lea na iu ai ina ou le mafai ona ai i le faamanatuga mo se taimi umi. Sa na o lou manao lava e tamoe ese atu ma faafoliga e le o se olaga moni lenei. Ae o lena lava. O lau mea moni fou lenei. Sa i ai sou auala faigata i ou luma atu e tusa lava po o le a.

Sa le fiafia lou aiga i au filifiliga, ae sa latou alolofa foi ia te au ma manao i le mea sili mo au, e pei lava o lo tatou Tama Faalelagi. E tele taimi sa ou fesili ai ia te au lava ia pe faapefea ona ia faamagaloina au a ua tuanai ai lo’u le ausia o tulaga sa tatau i ai i le tele o taimi. O le tali na ou maua i taimi uma o le, aua e alofa o Ia ia te au ma e finagalo ou te toe foi atu ia te Ia. Sa ou iloa ua ou aumaia le faanoanoa i ou matua faalelalolagi, ae o le manatu i le tele o lou aumaia o le faanoanoa i lo’u Tama i le Lagi ua avea o se lagona mafatia e pei ua faatama’ia le laualo.

Ae, sa ou lagona lava le tuuatoatasi ma o se tagata ua leiloa i na masina muamua o lou maitaga, ua le mautonu po o fea e alu i ai. Ina ua amata ona ou tatalo atili ma le faamaoni i le Tama Faalelagi mo le taitaiga ma le fesoasoani, sa ou aoaoina ai e lei tuua lava na o au. Sa i ai pea o Ia iina, e faatalitali mai mo au e saili atu o Ia. Sa ou oo i se suiga tele o le loto. Sa ou manao e ola i se olaga ese. Sa ou manao e ola mo Keriso. Sa ou manao ia ou agavaa e toe taumafa i le faamanatuga. Sa ou manao ia ou agavaa e faaipoipo i le malumalu i se aso, o se mea sa ou manatu ua mamao ese mai le ausia ona o au mea sese.

O iina na ou aoaoina ai le mana moni o Iesu Keriso i le avea ai ma ou Faaola. Sa ou vaaia le tele o le alofa mutimutivale mai le Alii i na masina pupuu e iva. Sa ou maua le faatuatua sili atu nai lo se isi lava taimi muamua i lou olaga. O le faatuatua lena ia Iesu Keriso na mafai ai ona ou filifili le vaetamaina mo lau pepe teine pele. O le tiga o le tuuina atu o lau tama teine mo le vaetamaina o se mea tele na’ua. Ae o le olioli na ou lagonaina i le fesoasoani atu i se isi afafine o le Atua ia o’o atu i lona aiga e faavavau ua sili atu. Sa suia au mo le lelei mai lena aafiaga, e pei ona tatou mafaia uma lava pe afai tatou faatoese ma salamo faamaoni ai — e faatagaina ai le Alii ia faia ia tatou toe atoatoa ai.

O aso uma lava talu mai lena taimi, ua faamanuiaina ai au.

Ua tou silafia, sa vaetamaina foi au o se pepe, ma o le ono masina talu ona tuuina lo’u afafine mo le vaetamaina, sa ou maua ai ma toe faatasia ma lou lava tina na ou fanau mai ai. Sa le o se mea e i lalo mai o se vavega. E lei leva lena, ae ou feiloai i lou toalua o le lumanai ma o le sa ou faaipoipo mulimuli ane ai i le malumalu. Ua avea nei au ma tina o isi fanau aulelei e toafa.

O le i ai o se maitaga e lei fuafuaina ma le tuuina o lau ulumatua mo le vaetamaina na suia ai lou olaga e faavavau. Ua ou aoaoina le tele o mea e uiga ia te au lava ma e uiga i le alofa o le Atua ma Iesu Keriso mo au ma mo i tatou taitoatasi. E ala mai i le lototiga, tiga, loimata, tatalo le magagana, ma tali o tatalo, ua ou maua ai le faamoemoe, alofa, faamagaloga, alofa mutimutivale, ma le alofa tunoa. Sa ou iloaina o le vaetamaina e faatatau lea i le alofa. Sa ou aoao e faatauaina le taumafa i le faamanatuga. Sa ou iloaina e le’i o’o i le atoatoa lo’u leiloa — ae na o le manaomia lava ona ou toe foi atu i le ala na ou se ese mai ai. A o ou salamo faamaoni i au agasala ma aoao e faalagolago i ai ma maua le faatuatua ia Keriso, sa ia toe aumaia au i totonu o Lana lafu ma faamanuiaina ai lou olaga i tua atu e le mafuaina. E moni le Togiola a Iesu Keriso, ma o Lona alofa tunoa ua lava lea mo i tatou uma (tagai i le Eteru 12:27).

Lolomi