2020
O le Ala na Saunia ai e le Alii le Lalolagi mo le Toefuataiga
Ianuari 2020


O le Ala na Saunia ai e le Alii le Lalolagi mo le Toefuataiga

I le anoanoai o itu, na saunia ai e le Alii le lalolagi mo le Toefuataiga o Lana talalelei ina ia faamanuiaina ai tagata taitoatasi, aiga, nuu, malo, ma le lalolagi.

Ata
Joseph kneeling

O Malosiaga o le Malamalama ma le Pogisa, saunia e Warren Luch, faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito o le Ekalesia

Na saunia e le Alii le lalolagi mo le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso a o lei taitai faaali mai le Tama ma le Alo ia Iosefa Samita i le 1820. O le mea moni, o le sauniuniga a le Alii e toe fuatai mai le atoatoaga o Lana talalelei i aso mulimuli na amata a o lei foafoaina le lalolagi.

I le faaaliga ia Oketopa 1918, ua taua o le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega e 138, na maua ai e Peresitene Iosefa F. Samita (1838–1918), ua tatou iloa ai o uluai taitai o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma le toatele “o isi agaga filifilia … sa faapolopoloina ina ia oo mai i le atoaga o taimi e auai i le faataotoina o faavae o le galuega tele o aso e gata ai” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:53; ua faaopoopo le faamamafa).

Na vaai Peresitene Samita “sa i ai foi i latou o e tamalii ma tautaua o e na filifilia i le amataga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:55). Na ia faaopoopo mai “o i latou, faatasi ma le toatele o isi, sa latou maua a latou lesona muamua i le lalolagi o agaga ma sa saunia e o mai i le taimi e tatau ai a le Alii e galulue i lona tovine mo le faaolataga o agaga o tagata” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:56; faaopoopo le faamamafa).

Ina ua mavae le foafoaina o le lalolagi, na talanoa, pepese, miti, ma vavalo “perofeta paia uma lava talu mai anamua” e uiga i le “toefuatai ai mea uma lava” i le lumanai (Galuega 3:21; tagai foi i le Luka 1:67–75).

O le talanoa patino e uiga i le uluai perofeta o le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso, na matauina ai e Peresitene Polika Iaga (1801–77), “Na tulimatai le fofoga o le Alii ia [Iosefa Samita], ma luga o lona tama, ma luga o le tama o lona tama, ma luga o o latou tuaa e oo lava ia Aperaamo, ma mai ia Aperaamo e oo atu i le lolo, mai le lolo e oo atu ia Enoka ma mai ia Enoka e oo atu ia Atamu. Na Ia tulimataiina lena aiga ma lena toto a o salalau atu mai lona puna faavae e oo atu i le fanau mai o lena tagata. Na muai faauuina [Iosefa Samita] i le faavavau e pulefaamalumalu i lenei tisipenisione mulimuli.”1

A o tatou faamanatuina le 200 tausaga o le Uluai Faaaliga i lenei tausaga, atonu e talafeagai le manatuaina o le toatele o tamaitai ma alii i le aluga o seneturi na musuia e le Alii a o Ia saunia le lalolagi mo le Toefuataiga lea na amata ina ua faaali atu le Tama ma le Alo i le alii talavou o Iosefa Samita, o le sa sailia le faamagaloga ma le taitaiga i le 1820.

A o tatou toe tepa i tua i le talafaasolopito, o le a tatou iloa ai o le tele o le toe faaleleia na salalau atu i le salafa o le lalolagi na saunia ai tagata mo le Ekalesia a le Alii ina ia toefuatai mai i aso e gata ai.2

O le Faaleleia i Tusitusiga

O se tasi o ala sili ona taua na saunia ai e le Alii le lalolagi mo le Toefuataiga o Lana talalelei o se faaleleia o tusitusiga o le a tupu mai i le fatufatuaiga ma le faaaogaina o pepa ofevai ma paumanu.3

O paumanu, na faia mai pau o manu, sa faaaoga i aso anamua ma le vaitau popofou o aso nei e tusitusi ai.4 O uluai kopi na muai iloa o le Tusi Paia faa-Eperu (Feagaiga Tuai) ma le tele o kopi taua mulimuli ane o le Tusi Paia na faasaoina i paumanu.5

O pepa ofevai, na faia mai le ogatotonu o le laau o pepa ofevai, o se isi mea na faaaoga i aso anamua e tusitusi ai. O kopi muamua o tusi o le Feagaiga Fou ua faasaoina i pepa ofevai.

O nei mea na faaaoga e tusitusi ai na faigofie ai, e faatusatusa i le tusitusi i luga o le maa po o le omea, mo le au tusiupu e faamaumau ia afioga a le Atua na maua e ala mai i perofeta ma aposetolo musuia. O le faaaogaina o nei punaoa e tusitusi ai, o le tele o tusiupu e le mafaitaulia ma le le mailoa na kopiina ma le maelega, auina atu, ma faasaoina ia tusitusiga paia i ni kopi se tele ina ia le mate ai le mumu o le faatuatua.

Mo se faataitaiga, sa ou aoaoina talu ai nei lava “e silia ma le selau tusiga o le Evagelia a Mataio ua tusia i le faa-Eleni,” faatasi ai ma le tele o isi tusitusiga faaletusi paia i le Ogatotonu o Tausaga na tusia i paumanu.6

Ata
printing house

Atatusi o le fale lomitusi o le seneturi lona 16, mai le Getty Images

O le Faaleleia i le Lolomiga

E pei ona masani ona ou aoao atu, na musuia e le Alii se isi laasaga musuia maoae i le sauniaina o le lalolagi mo le Toefuataiga o Lana talalelei faaola ina ua faaaogaina e se faiomea Siamani, o Johannes Gutenberg, le lolomiina faatekinolosi na muai faalauiloa i Saina ina ia gaosia ai le lomitusi i le 1439 po o le 1440.7

O Gutenberg o se meafaigaluega i le aao o le Alii e faateleina ai le atamai, malamalama, ma le faatuatuaga faalelotu i le lalolagi.8 O lana fatufatuaiga na amata ai se faaleleia i le lolomiga lea na suia ai le lalolagi e faavavau e ala i le faafoeina o le faasalaluina lautele o manatu ma faamatalaga na avea ma “vaega e faia suiga.”9

E fuafua e tagata atamamai e uiga i le 30,000 tusi sa i ai i Europa i le taimi na lolomi ai e Gutenberg le Tusi Paia i luga o lana lomitusi. I totonu o le 50 tausaga talu ona maea lana fatufatuaiga, e silia ma le 12 miliona tusi na maua i Europa.

O le Toefaatulagaina o le Porotesano na uunaia ai le fatufatuaiga a Gutenberg e faasalalau atu ona manatu ma aumaia ai le Tusi Paia i tagata lautele i auala na le mafai e se tasi o le augatupulaga na muamua atu ona mafaufauina.

O le Faaleleia i le Faitau ma le Tusitusi ma le Faaliliuina o le Tusi Paia

O le faaleleia i le lolomiina ma na faaleleia e se faatelega o le tusitusi ma le faateleina o le galala o tagata lautele o Europa e faitau i upu paia o tusitusiga paia i a latou lava gagana.

O le Tusi Paia Faa-Latina, na faaliliuina mai le faa-Eleni ma le faa-Eperu i le seneturi lona lima TA, sa avea ma Tusi Paia aloaia a le ekalesia Katoliko i sisifo mo le 1,000 tausaga.10 Mo le tele o seneturi na iloa ai e le toatele o Europa e uiga i le Tusi Paia e tele lava i lauga na tuuina mai e patele.

Ae i le seneturi e 15 ma le 16, na fatuina ai e tagata na toe faatulagaina mataupu faalelotu ni faaliliuga fou o le Tusi Paia i gagana masani o Europa, e pei o le faaSiamani, Italia, Igilisi, Sipaniolo, ma le faa-Farani. O nei faaliliuga sa masani ona faavae i tusiga autu o le faa-Eperu ma le faa-Eleni—ae le o le Tusi Paia Faa-Latina. Na mafai ai e le faitau sefulu afe o tagata faitau ona iloa tala ma aoaoga o le Tusi Paia i a latou lava gagana.

O Matini Luteru, na fanau i le 1483, o se tasi o taitai i le lolomiina o le Tusi Paia i le gagana o ona aso. O lana faaliliuga faa-Siamani sa lolomiina i 1534—o se tausaga taua i le talafaasolopito o le faa-Kerisiano i sisifo.11 O le talitonu o Luteru i le mana o tusitusiga paia na fesoasoani e faatupu ai le Toefaatulagaina. O isi tagata na toefaatulagaina e siitia ai aoaoga lautele ina ia mafai ai e tagata uma ona maua le avanoa e faitau ai tusitusiga paia mo i latou lava.

Sa popole nisi o taitai faalelotu o le faateleina o le faitauina o le Tusi Paia o le a taitai atu ai i faitioga, le teena o le pule a le Ekalesia, ma e oo lava i le vevesi o tagata. Sa latou tali atu e ala i le faafalepuipuiina, faatigaina, e oo lava i le fasiotia o le toatele o i latou na mauaina o faaliliuina le Tusi Paia i le gagana masani o le aso pe onaina ni faaliliuga o le gagana e masani ai o tusitusiga paia.

O William Tyndale, na fanau mai pe tusa o le 1494, na vaaia i le taimi o le galuega lototele a Matini Luteru i le faaliliuga faa-Siamani o le Tusi Paia.12 A o avea pea ma se alii talavou, na maua e Tyndale le manatu e faia se lomiga fou e sili atu faa-Peretania o le Tusi Paia e faavae i uluai gagana o le faa-Eperu ma le faa-Eleni.

E tusa o le 1523 sa ia sailia ai le fesoasoani ma le faamalosiauga mai le epikopo Katoliko i Lonetona e faia ai sea lomiga ae sa matuai teena malosi lava. Ona o le faasa faasaga i le faaliliuina o le Tusi Paia, na pasia e le vaega o Oxford i le 1408, na manaomia ai e Tyndale se faatagaga aloaia ina ia faaauau e aunoa ma se faalavelave.

I le tuuto atu ai i le galuega o le faaliliuina o le Tusi Paia i le gagana Peretania, na amata faalilolilo ai e Tyndale lana galuega ma faamaeaina ai le faaliliuina o le Feagaiga Fou i le 1525. Na lolomi i Kolone, Siamani, ma na auina faanana le Faaliliuga a Tyndale i Egelani, lea na faatau atu ai i le amataga o le 1526.

Mulimuli ane, o Tyndale, e pei o le tele o isi alii ma tamaitai o e sa fasiotia mo le mananao ia maua e tagata lautele ia tusitusiga paia i a latou lava gagana, sa titina ai o ia a o noatia i se laau i le amataga o Oketopa 1536.13 E ui i lea, sa ola pea lana faaliliuga faa-Peretania ma o ana upu ma fuaitau ma vaega uma o lana faaliliuga sa faaaofia ai i le King James Version.14

O le King James Version, na lolomiina i le 1611, sa faaaogaina aloaia e le Ekalesia a Egelani ma sa uunaia ai mulimuli ane le Toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso i ni auala taua se tele.15 O le Tusi Paia lea na sili ona lautele lona faitauina i le taimi o le fanau mai o Iosefa Samita i le 1805. E oo atu i le taimi lea o le toatele o aiga, e aofia ai le aiga o Iosefa ma Lusi Maka Samita, sa i ai se Tusi Paia ma sa faitau mai ai i se tulaga faifai pea. O le mea moni, e toatele tagata na aoao e faitau e ala i le faalogo o faitau i le fale ma le suesueina e i latou lava.

O Faaleleiga i Tulaga Faaupufai ma Fesootaiga

O le faaleleia o lomiga, faaliliuga, ma le faitau ma tusitusi na saunia le ala mo faaleleiga faaupufai ma faatekinolosi lea na salalau atu i Europa ma Amerika i le va o seneturi e 17 ma le 19. O le suia o le siosiomaga faaupufai i Europa ma Amerika na tuuina atu ai i tagata le saolotoga sili atu e filifili ai o latou lava ala faalelotu. O le saolotoga o tapuaiga o se tasi lea o le tele o taunuuga o faaleleiga faaupufai na tutupu i lena vaitaimi.

Na amata foi e le Alii ona “sasaa atu [Lona] agaga i luga o tagata uma” (tagai i le Ioelu 2:28; Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:41), e aofia ai ma i latou o e na saunia e moemiti i ala o femalagaaiga fou ma fesootaiga faatekinolosi ia o le a tuleia ai i luma Lana Toefuataiga i ni auala maoae.

A o faatuina ae e le Alii Lana Perofeta, sa Ia musuia alii ma tamaitai ia fatufatuai ni tekinolosi, e pei o alavai, uaealesi, nofoaafi, ma afi e alu i le ausa, ina ia mafai ai ona oo atu le talalelei i le lalolagi uma.

I le tele o isi auala, na saunia ai e le Alii le lalolagi mo le Toefuataiga o Lana talalelei ina ia faamanuiaina ai tagata taitoatasi, aiga, nuu, malo, ma le lalolagi.

Taialaina o le Aiga o Samita

A o tatou mafaufau i le ala na saunia ai e le Alii le lalolagi mo le Toefuataiga, e tatau ona tatou manatua pea o le tele o mea sa Ia ausiaina e ala lea i olaga o tagata taitoatasi—o alii ma tamaitai faatauvaa o e, i nisi tulaga, na ausia ni mea ofoofogia.

O le toatele o tagata ma aiga i atunuu i le salafa o le lalolagi sa saunia e talia le savali o le Toefuataiga. Na aofia ai matua o le Perofeta, o Iosefa ma Lusi Maka Samita, o ni tagata toalua e matua faaleagaga lava, o e sa ola ae i se aganuu sa faapea ona aoaoina ai i laua e alolofa ia Iesu Keriso ma suesue i le Tusi Paia.

Mo le tele o tausaga, na aafia ai Iosefa ma Lusi i mea tautupe, soifua maloloina, ma isi mea faalavefau i Niu Egelani, i le tulimanu i matu-i-sasae o le Iunaite Setete. E oo ane i le 1816, ina ua faaleagaina a latou laau toto ona o le suiga i le siosiomaga i le lalolagi atoa na mafua mai i le maugamu o Mauga Tambora i Initonesia, sa itiiti se filifiliga a Iosefa ma Lucy ae faia se faaiuga lototoa e tuua le saogalemu o le aiga potopoto, uo, ma le alalafaga.

E pei ona taua i le Voluma 1 o le talafaasolopito fou o le Ekalesia: “O Iosefa le Matua na alofa faapelepele i lana ava ma le fanau, ae na te lei mafai ona tuuina atu ia i latou le tele o mea masani o le olaga. O tulaga le lelei ma tupe na faafaigaluega na le manuia na oo ai le mativa i le aiga ma leai ai se fale mautu. Atonu o le a ese mai Niu Ioka.”16

I le tele o itu, o le toilalo o le aiga o Samita i Niu Egelani na uunaia ai i latou e agai atu i Niu Ioka i sisifo, lea na faateleina ai le vavao faalelotu ma musuia ai Iosefa Samita le Itiiti ia saili atu i le Alii i Lana sailiga mo se faamagaloga ma se taitaiga. O iina foi na natia ai papatusi auro, a o faatalitali ai o ia e sue, faaliliu, ma lolomi.

Ata
family reading scriptures

Ata o le aiga na pueina e Wendy Gibbs Keeler

Vaaia o le Aao o le Alii i o Tatou Olaga

E pei ona faia e le Alii i le toilalo o le aiga o Samita, e mafai foi ona Ia faamalosia i tatou, aoao i tatou i lesona fou, ma saunia i tatou e ala i toilalo ma faigata mo se lumanai e ese mai nai lo mea tatou te mafaufau i ai.

A o tatou mafaufau pe na faapefea ona faaalia le aao o le Alii i olaga o le aiga o Samita, e manaomia ona tatou iloa o loo faaali mai foi Lona aao i o tatou olaga taitasi. O le vaavaai mo le aao o le Alii i o tatou olaga e manaomia ai le lagona faaleagaga ma, i le tele o tulaga, taimi ma le vaaiga. O le mea e lelei ai, o faamanuiaga faapeteriaka, api talaaga patino, ma talaaga o le olaga faaletagata lava ia e mafai ona tuuina mai ai se vaaiga e iloa ai le faaali mai o le aao o le Alii i o tatou olaga.

I se faaaliga na tuuina mai i le 1831, na lapataia ai e le Alii le lalolagi, “Ma ua leai se mea e faatausuai ai le tagata i le Atua, pe ua leai ni isi e faamumu faasaga i ai lona toasa, tau lava o i latou o e latou te lē tautinoina lona aao i mea uma, ma lē usiusitai i ana poloaiga” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:21).

O lo tatou naunautai e usiusitai i poloaiga a le Alii o Iesu Keriso, aemaise lava o poloaiga sili e lua ia alofa atu i le Atua ma o tatou tuaoi e pei o i tatou lava, o le a faateleina a o tatou vaavaai atu ma faailoa le aao o le Alii i o tatou olaga ma Lona aao i le sauniaina o le lalolagi mo le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso. O se “galuega ofoofogia ma le mea e ofo ai” (2 Nifae 25:17).

Ua saunia nei e le Alii le lalolagi mo Lona Afio Faalua Mai, e pei lava ona ia saunia le lalolagi mo le Toefuataiga mai o Lana talalelei e faavavau. E faapena foi, o Lona aao e vaaia e le gata i mea e tutupu i le suiga o le talafaasolopito ae i olaga foi o tagata taitoatasi.

Ina ua alu atu Iosefa Samita i le vao ua tatou taua nei e paia, sa ia sailia le faamagaloga ma le taitaiga i lona olaga.17 I se tasi itu, na ia tali atu ai i le valaaulia musuia a le Alii o loo tusia i le Evagelia a Mataio:

“Ia outou o mai ia te au, outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o au foi e malolo ai outou.

“Ia outou amoina la’u amo, ma ia outou faaa’oa’o ia te au, aua o au lē agamalu ma le loto maulalo, ona maua lea e outou o le malologa mo outou agaga.

“Aua e avegofie la’u amo, o la’u avega foi e mama ia” (Mataio 11:28–30).

Ou te molimau atu i le amataga lava, na saunia ai e le aao o le Alii le lalolagi mo le Toefuataiga o le “talalelei moni, mama, ma faigofie” a Iesu Keriso, o le “aoaoga faavae faaola lea a Keriso” o loo avanoa i fanau uma a le Atua.18 Ou te molimau atu foi o le aao o le Alii o loo i ai i o tatou olaga taitoatasi e valaaulia ai i tatou e mulimuli ia te Ia, auauna atu i isi, ma alolofa ia te Ia a o Ia saunia le lalolagi mo Lona Afio mamalu Faalua Mai.

Faamatalaga

  1. Brigham Young, i le aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 544; tagai foi i le Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, Oct. 26, 1859, 266.

  2. O femalagaaiga, fesootaiga, inisinia, ma le atamai faafomai o ni vaega tele ia o le sauniuniga a le Alii mo le Toefuataiga o Lana talalelei ma le Ekalesia.

  3. Tagai L. D. Reynolds ma N. G. Wilson, tusiupu ma le au atamamai: o se taiala i le auina atu o upu Eleni ma tusitusiga Latina, 4th ed. (2013).

  4. Mo se faataitaiga, o le Tautinoga a le I. S. o le Tutoatasi, o Faatinoga aloaia a le Palemene o Peretania, o tusitaai Tora na faaaogaina i sunako Iutaia, ma tipiloma mai nisi o iunivesite.

  5. Tagai Timothy H. Lim and John J. Collins, The Oxford Handbook of the Dead Sea Scrolls (2010) and Bruce M. Metzger and Bart D. Ehrman, The Text of the New Testament: Its Transmission, Corruption, and Restoration, 4th ed. (2005).

  6. Thomas Wayment, O le Feagaiga Fou: O se Faaliliuga mo le Au Paia o Aso e Gata Ai, O se suesuega o le Tusi Paia (2019), 2.

  7. Tagai Diana Childress, Johannes Gutenberg and the Printing Press (2008).

  8. Tagai, mo se faataitaiga, M. Russell Ballard, “O le Vavega o le Tusi Paia,” Liahona, Me 2007, 80–82.

  9. Tagai Elizabeth L. Eisenstein, The Printing Press as an Agent of Change (1980), 703.

  10. Tagai James Carleton Paget and Joachim Schaper, eds., The New Cambridge History of the Bible, Vol. 1, From the Beginnings to 600 (2013); tagai foi i le vols. 2–4.

  11. O lenei faaliliuga i le seneturi lona fa faaLatina na avea ma lomiga aloaia a le Ekalesia Katoliko; Tagai Richard Marius, Matini Luteru: o le Kerisiano i le va o le Atua ma le Oti (1999).

  12. Tagai David Daniell, William Tyndale: A Biography (1994).

  13. Ona susunuina lea o le tino oti o Tyndale i le laau.

  14. O le faaliliuga faa-Peretania a William Tyndale, e ui lava i le faalauiloaina, e faasaoina i le 1611 King James Version o le Tusi Paia.

  15. Tagai David Norton, the King James Bible: O se Talaaga Puupuu mai Tyndale i le Aso (2011).

  16. Tagai i le Au Paia, vol. 1: O le Tulaga Faatonuina o le Upu Moni, 1815–1846: O le Tala i le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai (2018), 6.

  17. Tagai “Tala o le Uluai Faaaliga,” Gospel Topics, topics.lds.org.

  18. Tagai Iosefa F. Samita, i le M. Russell Ballard, “O le Talalelei Moni, Mama, ma le Faigofie a Iesu Keriso,” Liahona, Me 2019, 29.

Lolomi