2020
Faapotopotoina o Isaraelu e ala i le Auaunaga
Ianuari 2020


Mataupu Faavae o le Auaunaga

Faapotopotoina o Isaraelu e ala i le Auaunaga

O le auauna atu o se avanoa lea e mulimuli ai i le fautuaga a le perofeta e faapotopoto mai Isaraelu.

Ata
people with missionaries at a picnic

Na valaaulia i tatou e Peresitene Russell M. Nelson e fesoasoani e faapotopoto mai Isaraelu—“o le mea aupito sili ona taua ua faia i le lalolagi i aso nei.”1

Mo i latou e mananao e avea o se vaega o lenei galuega o le faapotopotoina o Isaraelu, o le auauna atu e mafai ona avea o se avanoa matagofie. Ona o le galuega a le Alii o le faaolataga o le galuega atoa lava e tasi, o le auauna atu o se auala musuia e suia ai olaga o tagata. Pe o tatou auauna atu i tagata o le Ekalesia ua le toaaga mai pe valaaulia i latou e fesoasoani ia i tatou a o tatou auauna atu i isi e ese mai lo tatou faatuatua, o le auaunaga e maua ai avanoa e faapotopoto ai Isaraelu.

Tauaveina o Avega a le Tasi ma le Isi

“Atonu o loo tiga, leiloloa, faapea foi ona sē ese ma le loto i ai a tatou mamoe; i le avea ai o ni leoleo mamoe, e mafai ona tatou lotolotoi ai i tagata e muamua ona vaai i o latou manaoga. E mafai ona tatou faalogo ma alolofa atu e aunoa ma le faamasino atu ma ofo atu le faamoemoe ma le fesoasoani faatasi ai ma le taitaiga iloatino a le Agaga Paia.” —Bonnie H. Cordon2

“Sa ou matauina ma le filemu le tamaitai o loo nofo i ou autafa i lau malaga i le fale i le 7:00 i le taeao. Sa ia okaina se mea inu malosi a o lei alu le vaalele, ma ina ua ia fesili mai ia te au pe ua ou faaipoipo, na amata ona faaputu i luga au faaiuga le lelei e uiga ia te ia.

“‘Ioe, e toafa lau fanau ma fanau a fanau e toafa,’ sa ou tali atu ai ma le mimita.

“Ona ia tau mai lea ia te au se mea na suia ai mea uma. Na maliu lona toalua i le aso ua tuanai i le mavae ai ona i ai i se koma mo aso e lima. E ui o ia o se fomai mo faalavelave faafuasei, ae sa le mafai ona ia sefeina mai o ia ina ua matapogia ao i ai i se tafaoga.

“Sa ou maasiasi ona o au faamasinoga vave ua matua mamao ese lava mai le faailoga. O le a lau tala o le a fai atu ia te ia? A o ou tau faatoatoa malie, sa ou lagonaina le liligi mai e le Tama Faalelagi o Lona Agaga ina ia mafai ona ou auauna atu i lenei tamaitai ma faasoa atu nisi o upumoni taua o le talalelei.

“Sa ou aoaoina e ui lava e le auai o ia i se lotu, sa ia talitonu ia Iesu Keriso ma faitau le Tusi Paia. Ina ua ou fesili atu pe na ia iloa e uiga i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa ia tali mai e itiiti sona iloa. Sa ou faasoa atu ia te ia se savali o le konafesi aoao na saunia e Elder Richard G. Scott (1928–2015) e faaautu, ‘O Faamanuiaga e Faavavau o le Faaipoipoga,’ ona molimau atu lea i aiga e faavavau ma le auala e silafia ma alofa ai le Tama Faalelagi ia i tatou taitoatasi. Sa ou iloaina o le a alu o ia i Hawaii, ISA, lea sa ia ola ae ai, ma ou faamalosiau ia te ia e asiasi atu i le Malumalu o Laie Hawaii.

“Sa ma faamavae i le aai o Sate Leki, Iuta, i le malae vaalele. Ou te matua faafetai lava ona sa mafai e le Alii ona faaaogaina au, e ui lava i ou sese, ina ia oo atu i se tuafafine o loo manaomia le alofa ma le mafanafana.”

John Tippetts, Iuta, ISA

Mataupu Faavae e Mafaufau i Ai

“Faamasinoga le lelei”

O le vave ona faamasino atu e mafai ona taofia ai i tatou mai le vaaia o le gafatia faalelagi (tagai i le Mataio 7:1).

“Liligi ifo Lona Agaga”

Faalagolago i le folafolaga a le Atua ia tuu mai ia i tatou upu e tau atu i le taimi tonu lava (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 100:5–6).

“Aoaoina”

Fesili atu i mea e talitonu ai isi, faalogo ma le agaalofa, ma ia faia ma le amio sao o latou talitonuga.

“Molimauina”

Vaavaai mo avanoa e faasoa atu ai le molimau i le auala na galue ai le Alii i lou olaga (tagai Mosaea 24:14).

“Faamalosiauina”

Valaaulia i latou e faatino le upumoni ina ia mafai ona molimau mai le Agaga Paia ia i latou (tagai i le Ioane 7:17; Moronae 10:5).

Ata
women walking together

Laveaiina o Tagata ua Toe Foi mai

“Faatasi ma le alofa e fai ma uunaiga, o le a tutupu vavega, ma o le a tatou maua auala e aumaia ai o tatou uso ma tuagane e ‘le o i ai’ i totonu o le ofaga o le talalelei a Iesu Keriso mo tagata uma.” —Jean B. Bingham3

“Sa ou le toe malosi i le ekalesia e le itiiti ifo ma le ono tausaga ae ma siitia atu ma lou toalua i se aai fou. Sa asiasi mai lau peresitene fou o le Aualofa ia te au, ma fesili mai pe mafai ona ia auina mai se uso e asia au. Faatasi ai ma sina atuatuvale, sa ou ioe i ai. Sa asiasi mai lenei uso ia te au i masina uma, e ui i lona ma’i ona o maile—ma e i ai sau taifau sili ona agaalofa! Sa faaauau lana auaunaga mo le lua tausaga, ma sa i ai se aafiaga tele ia te au.

“E ui lava o ana asiasiga sa masani lava e mama faaleagafesootai, ae o nisi taimi sa ia fesiligia au i ni fesili na taitai atu ai i matou i ni talanoaga faaleagaga. O nei mea sa faia ai si ou le mautonu, ae sa la uunaia au e filifili pe ou te agai i luma i le talalelei pe nofo i le mea sa ou i ai. O lenei faaiuga sa o se tauiviga mo au, ae sa ou filifili e talanoa ma tamaitai faifeautalai.

“O le aso na ou alu ai e auai i le sauniga faamanatuga mo le taimi muamua i le ono tausaga, sa ou fefe ou te alu i totonu. Ina ua ou savali atu i totonu o le lotu, sa faatalitali mai lou uso sa auauna ia te au, ma sa ma savavali faatasi i totonu o le falesa. Mulimuli ane, sa ia savali faatasi ma au i lau taavale, ma fesili mai po o le a se mea sili e mafai ona ia faia e fesoasoani ia te au ao ou latalata atili atu i le Faaola.

“O le taimi ma le alofa o lou uso a auauna na fesoasoani e taiala ai au e toe toaga, ma ou tumau ai i ana taumafaiga o se tasi o meaalofa silisili ua tuuina mai ia te au. Ou te faafetai ona sa ia i ai i ou autafa i lau malaga e toe foi i le Ekalesia a le Faaola.”

Taofia le igoa, British Columbia, Kanata

Mataupu Faavae e Mafaufau i Ai

“Sa asiasi mai ia te au i masina uma, e ui e i ai lona aafiaga faalesoifua maloloina i maile”

E faapefea ona e faaalia lou popole ia i latou o loo e auauna atu i ai, e sili atu nai lo isi mea? (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:44).

“Fesili”

O le fai atu o fesili sao e mafai ona fesoasoani e faatupu ai le iloiloga faaletagata lava ia. Ia manatua o la tatou auaunaga ua i ai se faamoemoega e oo i tua atu o le va o tagata.4

“Faatalitali mo au”

E tatau ona lagona e tagata uma le taliaina (tagai i le 3 Nifae 18:32).

“Na i ai iina i ou autafa i lau malaga e toe foi mai”

O lo tatou lagolago e mafai ona faia ai se eseesega tele ia i latou o e ua tautevateva e toe foi atu i le Faaola ma faamaloloina (tagai Eperu 12:12–13).

Auaunaga ma le Faapotopotoina

“Po o a lava auala e foliga mai e tupu fua ma masani ai ia te oe, faasoa atu i tagata pe aisea e taua ai Iesu Keriso ma Lana Ekalesia ia te oe. …

“… O lau matafaioi o le faasoa atu o mea o loo i totonu o lou loto ma ola ia tutusa ma ou talitonuga.” —Elder Dieter F. Uchtdorf5

O le auaunaga ma le faasoa atu o le talalelei e o faatasi. O nisi nei o auala e mafai ona tatou faapotopoto ai a tatou uo ma tuaoi a o tatou auauna atu—pe auauna atu a o tatou faapotopoto mai a tatou uo ma tuaoi:

  • Auauna atu faatasi. Vaai mo avanoa e valaaulia ai se uo po o se tuaoi e auai faatasi ma oe e auauna atu i manaoga o se tasi. Fai atu ia i latou e fesoasoani ia te oe e saunia se meaai mo se tina fou, fai se galuega o le fanua mo se tuaoi matua, pe faamama le fale o se tasi o loo mai.

  • Aoao atu faatasi. Mafaufau e valaaulia se uo po o se tuaoi e le o auai soo i se lesona a faifeautalai i lo latou fale mo se tasi o feiloaiga ma faifeautalai, e lagolagoina oe i le talimalo i le faataunuuina o se lesona i lou aiga, pe tou te o faatasi i se lesona i le fale o se isi tagata.

  • Aapa atu. E faaopoopo atu i le auauna atu ia i latou ua tofia i ai oe, e mafai foi ona e aapa atu i isi pe a e vaaia se manaoga. Ofo atu e avatu i latou i se taavale i sauniga a le ekalesia. Valaaulia a latou fanau i gaoioiga a le autalavou po o le Peraimeri. O a nisi auala e mafai ona e auauna atu ai ma faapotopoto mai?

  • Faaaoga punaoa ua saunia e le Ekalesia. Ua ofo mai e le Ekalesia le tele o punaoa mo tagata o le au paia e fesoasoani ia i latou i le faasoaina atu o le talalelei. E mafai ona e tagai i le vaega o le “Faifeautalai” i le Gospel Library app, matamata i vitio “Come and See” (i le ChurchofJesusChrist.org/go/12011), ma asiasi i ComeUntoChrist.org mo manatu i auala e faapotopoto ai Isaraelu i o tatou nuu.

Faamatalaga

  1. Russell M. Nelson, “Faamoemoe o Isaraelu” (faigalotu a le autalavou i le lalolagi atoa, 3 Iuni, 2018), HopeofIsrael.ChurchofJesusChrist.org.

  2. Bonnie H. Cordon, “Avea ma se Leoleo Mamoe,” Liahona, Nov. 2018, 76.

  3. Jean B. Bingham, “Auauna Atu e pei ona Faia e le Faaola,” Liahona, Me 2018, 104.

  4. Tagai “Mataupu Faavae o le Auaunaga: O Le Faamoemoega O Le A Suia Ai A Tatou Auaunaga,” Liahona, Ian. 2019, 8-11.

  5. Dieter F. Uchtdorf, “Galuega Faafaifeautalai: Faasoaina atu o Mea o Loo i Totonu o Lou Loto,” Liahona, Me 2019, 17.

Lolomi