2020
ʻUhinga ʻOku Ou Mātuʻaki Fie ʻAlu ai ʻo Ngāue Fakafaifekaú
Sune 2020


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

ʻUhinga ʻOku Ou Mātuʻaki Fie ʻAlu ai ʻo Ngāue Fakafaifekaú

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, naʻe kau ʻa Loleini Samaseia ʻi ha kiʻi polokalama akoako ngāue fakafaifekau ʻa e Siteiki Melipoane Uinihemi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi Melipoane, ʻAositelēlia. Naʻá ne taʻu 13 he taimi ko iá, ʻo ne kei siʻi ʻaki ha taʻu ʻe taha mei he taʻu totonu ki he polokalamá, ka naʻe ʻoange ʻe he palesiteni misiona ʻo e feituʻú haʻane ngofua makehe ke kau.

ʻOkú ne pehē, “Naʻe kiʻi fakailifia ʻi he kamataʻangá, koeʻuhí ne ʻikai ha toe finemui te ma taʻu tatau.” Ne hohaʻa foki ʻa Loleini fekauʻaki mo e fie maʻu ke talanoa ki he kakai foʻoú lolotonga ʻene akoako fekumí. “Ne u ʻosi fanongo he ngaahi aʻusia ʻikai lelei ʻa ha kau faifekau ʻe niʻihi ʻi heʻenau fakaofi atu ki he ngaahi fale pe kakai ʻi he veʻehalá. . . . Ne ʻikai ke u mei lava ka naʻá ku fifili pe ʻe hoko nai ia kiate kimautolu.”

Ka ne ʻikai teitei loto ke ne fakavaivai ki he ilifiá. Naʻá ne ʻilo ʻe maluʻi ia ʻe he ʻEikí mo hono ngaahi hoá ʻi he toenga ʻo e polokalama he ʻaho ʻe tolú.

Ne iku fakafiefia ʻaupito e kiʻi polokalama akoako ngāue fakafaifekaú. “Naʻe anga fakakaumeʻa mo fakaʻapaʻapa e tokolahi taha ʻo e kakai ne mau fetaulaki ʻi heʻemau tukitukí. . . . Naʻa mo e taimi ne ʻikai ke nau tokanga ai [ki heʻemau pōpoakí], ne nau kei ʻeke mai pē ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo kimautolu, hangē ko e, ‘Ko hoʻomou omí mei fē?’ mo e, ‘Ko e hā ʻoku mou ngāue fakafaifekau fuʻu kei iiki aí?’ Ne mau fakahoko ha ngaahi fepōtalanoaʻaki lelei.”

Naʻe houngaʻia foki ʻa Loleini ʻi hono ngaahi hoá, ʻa ia ko ha ongo faifekau taimi kakato pea mo ha faifekau ne toki foki mai (RM). “Ne nau akoʻi mai ha fanga kiʻi founga ki he tukitukí mo hono akoʻi ʻo e ngaahi lēsoní, ʻa ia naʻá ne tokoniʻi au ke u maʻu ha loto-falala ki heʻeku ngāue fakafaifekau moʻoní.”

Ko hono moʻoní, kuó ne fakaʻamu ke ngāue fakafaifekau taimi kakato talu mei heʻene kei Palaimelí. Naʻe fakamālohia ʻe heʻene aʻusia he kiʻi polokalama akoako ngāue fakafeifakaú ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo ʻene loto-holi ke vahevahe ʻEne ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Talu mei ai mo e teuteu ʻa Lōleini—ʻa ia kuo taʻu 17 he taimí ni—ke fakahū ʻene ngaahi foomu ngāue fakafaifekaú ʻi he hokosia pē hono taʻu totonú, ʻa ia ʻoku siʻi hifo he taʻu ʻe uá mei he taimí ni.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ou fiefia ʻaupito! ʻOku ou manako ke vilo hoa mo e kau faifekau fefiné, ʻi haʻaku taimi faingamālie pē, ke fekumi, akoʻi e kau fie fanongó mo ʻaʻahi ki he kau mēmipa māmālohi ʻo e Siasí.

Ko e meʻa ʻe taha kuó u ako lolotonga ʻeku teuteú ke ako fakaʻauliliki e folofolá, ke fakapapauʻi ʻoku mahino kiate au e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni [ʻi aí], tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, kae lava ke u tokoniʻi e niʻihi kehé ke mahino foki kiate kinautolu.”

Neongo kuo lauitaʻu hono ʻilo ʻe Loleini ʻoku fie ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú, ka naʻe toki mahino pē ki ai kimuí ni e ʻuhinga ʻo e vilitakí ni.

ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻeku tupu ʻo fuʻu lahi angé, ne u kau he polokalama ʻa e toʻu tupú pea ne akoʻi lahi ange au ai fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngāue [fakafaifekaú], pea faifai ʻou ʻiloʻi e ʻuhinga ʻoku ou fie ʻalu aí.

ʻOku ou ʻofa ʻi hoku fāmilí pea ʻoku ou fie fakataha mo kinautolu ʻi he moʻui ka hokó. ʻOku ou ʻilo ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku nau fie maʻu e meʻa tatau.

Kuó u ʻilo [ʻeni] ko ʻeku taumuʻá ke vahevahe e ongoongoleleí mo e ngaahi fāmilí . . . kae lava ke nau sila fakataha. ʻOku ou fie tokoni ki he tokolahi taha te u ala lavá ke nau fakataha mo honau ngaahi fāmilí ʻo taʻengata.”

Paaki