2020
Fononga ʻa ha Ongomātuʻa mei Kalefōnia ʻi ha Kilomita ʻe 8,500 ke Faiako ʻi ha ʻApiako ʻi Tonga
Sune 2020


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Fononga ʻa ha Ongomātuʻa mei Kalefōnia ʻi ha Kilomita ʻe 8,500 ke Faiako ʻi ha ʻApiako ʻi Tonga

Naʻe iku e faingamālie ne fetaulaki ai ha ongomātuʻa nofo Kalefōnia mo ha faifekau mei Tonga, ki haʻana folau ʻi ha ngaahi maile ʻe lauafe ke faiako ʻi Tonga.

Naʻe fakaafeʻi ʻe Lia e ongo faifekaú ki hona ʻapí ke nau maʻu meʻatokoni efiafi. ʻI he taimi ko iá, ne teʻeki hoko hono husepānití ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ka naʻá ne talitali lelei e ongo faifekaú pea fakatefito ʻene tokangá ʻi he ngaahi talanoa naʻe vahevahe ʻe ha ʻeletā ʻe taha fekauʻaki mo hono fonua tupuʻanga ko Tongá.

Hili ha taʻu ʻe hongofulu mei ai, naʻe maʻu ʻe he ongomātuʻa Uepí—ʻa ia ko ha ongo faiako ako lotoloto fakatoloua ʻi ha kiʻi akoʻanga fakataautaha—ʻa e faingamālie ke na mālōlō fakataimi ai mei he ngāué (sabbatical-ko ha vahaʻa-taimi mālōlō ʻoku kei vahe pē kae fakaʻatā ha tokotaha faiako ke ʻalu ʻo ako pe fefolauʻaki). Ne na ʻilo ne na fie faiako ʻi he ʻēlia Pasifikí peá na ʻilo ʻoku maʻu ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha ngaahi ʻapiako ʻi ha ngaahi fonua Pasifiki ʻe niʻihi. ʻI heʻena manatuʻi e ngaahi talanoa ʻa e faifekau kei talavou ne nau fetaulaki he ngaahi taʻu kimuʻá, ne na pehē ai ʻe lelei ʻaupito ʻa Tonga, ʻikai fuoloa, ne folau mai leva ʻa Teiti, Lia mo hona ngaahi foha ʻe toko faá ʻi ha kilomita ʻe 8,500 ki he ngaahi ʻotu motu ʻo Tongá.

Ne tūʻuta mai e fāmili ongosiá ni kuo fuoloa e poʻulí pea naʻe tali kinautolu ʻi he malaʻe vakapuná ʻe Tuʻi Havea, ko ha kaungāʻapi mo ha faiako, ʻa ia naʻá ne tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau utá. ʻI he pongipongi ʻe tahá, ne omi e fānau ʻa e kaungāʻapí ki honau matapaá ke fakafeʻiloaki ki heʻena fānau tangatá mo fakaafeʻi kinautolu ke nau vaʻinga.

ʻI he fuofua ʻaho ʻo e ako lotolotó, ne pehē ʻe he foha taʻu 13 ʻo e ongomātuʻa Uepí naʻe fie lulululu ange e tokotaha kotoa pē mo talitali lelei ia. Ne pehē ʻe heʻene mātuʻá, “naʻá ne ongoʻi mātuʻaki makehe ʻaupito,” peá ne toe pehē, “naʻe fakaofo ʻaupito e ʻulungaanga talitali lelei ʻa e kakaí.”

ʻIkai fuoloa mei ai, ne fetaulaki e ongomātuʻa Uepí mo Sione Pahulu, ko ha faiako ʻi he ako māʻolungá ne kaungāʻapi ofi ange pē mo nau uooti fakataha. ʻI heʻena talanoa ange ki hona kaungāmeʻa foʻoú ʻa e feituʻu ne nau omi mei ai ʻi Kalefōniá, naʻe talaange ʻe Sione naʻá ne ngāue fakafaifekau ʻi he ʻēlia ko iá ʻi he taʻu ʻe tahataha kimuʻá, ka naʻe ʻaho taha pē ʻene ʻi he kolo ʻo e fāmili Uepí, ʻa ia naʻá ne manatuʻi ai haʻane maʻu meʻatokoni efiafi ʻi ha ʻapi ʻo ha ongomātuʻa ko ha ongo faiako fakatoloua.

Naʻe fakahā ange ʻe he ongomātuʻa Uepí ʻi heʻena ʻohovalé ko kinaua ʻa e ongomātuʻa ko iá, pea ko hono moʻoní, ko Sione naʻá ne fakafeʻiloaki ange kiate kinaua e foʻi fakakaukau ʻo e faiako ʻi Tonga ʻi ha ʻahó. Ne na talaange, “Ko koe ʻa e ʻuhinga ʻoku mau ʻi heni aí!”

ʻI he fakakaukau ʻa Lia ki heʻenau toe fetaulaki fakafiefia mo ha faifekau ne tuʻo taha pē ʻenau fetaulakí, he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ʻokú ne pehē, “Naʻe faingataʻa ke u lava ʻo mohe he pō ko iá koeʻuhí ko ha mōmeniti fakaofo ia.”

Naʻá ne faiako mo Teiti ʻi he Ako Lotoloto Liahoná ʻi Nukuʻalofa mei Sune ki he vaeuaʻanga ʻo Nōvema 2019. Naʻe kau ʻi heʻena ngāué ʻena teuteu ha kiʻi loki ako mini Ipad ke akoʻi e fika fakataukeí ki ha kauleka ako tokosiʻi. Naʻe tokoni foki ʻa Lia ʻi he tafaʻaki saienisí, pea ngāue ʻa Teiti ʻi he tafaʻaki hisitōliá fakataha mo e faifekau naʻá ne ʻahia hona ʻapí ʻi he taʻu ʻe 11 kimuʻá.

Kuo kau ʻa Teiti ki he Siasí talu mei ai, pea ʻi he kei ʻi Tonga ʻa e fāmili Uepí, ne nau sila ai ko ha fāmili ʻi he Temipale Nukuʻalofa Tongá. Naʻe pehē ʻe Lia, “Ko ha ʻaho makehe moʻoni ia. ʻOku kei talanoaʻi pē ia ʻe heʻema fānau tangatá.”

Kuo mau foki mai ʻeni ki Kalefōnia, ʻoku nau houngaʻia ʻaupito ʻi heʻenau ngaahi aʻusia ʻi Tongá. ʻOku pehē ʻe Teiti, “Hangē ʻoku mau ofo ʻi he lahi ʻemau manatu ki aí. Ko ha taimi fakalata ia ʻi heʻemau moʻuí. ʻOku hoko e haohaoa mo e ʻofa ʻa Kalaisi naʻe ʻi aí ko ha meʻa te mau manatua maʻu pē.”

Paaki