2021
Uunaiga a le Agaga
Fepuari 2021


Savali Faaleautaitai i le Eria

Uunaiga a le Agaga

O le a faaaoga e le Atua i tatou e faia Lana fe’au pe afai tatou te faalogo ma tali vave atu i musumusuga a le Agaga Paia.

Ua faamanuiaina e le Tama Faalelagi Ana fanau i le tele o meaalofa faaleagaga.1 I le avea ai ma tagata ua papatisoina o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa tatou maua le meaalofa o le Agaga Paia e ala i le sauniga o le faamauga, lea sa faatinoina e ala i le faaee mai o lima “o e umia le perisitua.”2 Sa folafola mai e le Tama Faalelagi e faapea afai tatou te ola agavaa mo a tatou feagaiga o le papatisoga, o le a avea le Agaga Paia ma a tatou soa tumau.3

O le Agaga Paia, o le lona tolu o le Aiga Atua, e molimau mai i le Tama ma le Alo.4 Na te faaalia mai foi ia i tatou le moni o mea uma5 ma faasaolotoina i tatou mai aoaoga faatiapolo ma filosofia o le tagata.6

Ua faamalamalama mai e le Alii le ala e fesootai mai ai le Agaga Paia i se ala ofoofogia:

“Ioe, faauta, o le a Ou tau atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto, e ala i le Agaga Paia, lea o le a oo atu i ou luga ma lea o le a mau i lou loto.

“O lenei faauta, o le agaga lenei o faaaliga.”7

I se tasi aso ia Iulai 1989, sa ou nofo ai i lo’u ofisa i Tarawa, Kiripati, ma manatunatu loloto i o’u tiutetauave faaleauaunaga ina ua oo mai se uunaiga malosi i lo’u mafaufau e ta’u mai ia te au ou te alu i le falemai. Sa uiga ese, ae sa ou iloaina le leo toafilemu sa mai le Agaga. Sa tonu ia te au ou te faatinoina loa lava le uunaiga e aunoa ma se faatuai.

A o ou tapenapena ou te alu, sa tu mai i le taimi tonu lava na ou manaomia ai, se soa faifeautalai i aso ua mavae, o Founuku Kitiona. Sa ou talosagaina o ia pe mafai ona ma o i le falemai.

“O se isi o ma’i?”, sa ia fesili mai ai. Sa ou fai atu ia te ia, “Ou te le iloa . . . ua na o se lagona malosi lava ua ou maua e tatau ona ta o i o.”

A o alu atu le ma taavale i le falemai, toe sefululima minute taunuu, ou te le’i iloaina po o le a se mea o le a tupu. Sa ou manatua ai upu a Nifae ina ua faatonuina o ia e le Alii e toe foi i Ierusalema e aumai papatusi apamemea, “Ma sa taitai au e le Agaga, ona sa ou le mua’i iloa muamua mea e tatau ona ou faia.”8

Sa ma taunuu i le falemai ma vaaia ai se veni paepae o paka i luma o le potu mo faalavelave faafuasei. O le veni a Elder ma Sister Trethowan, o se ulugalii matutua faifeautalai lelei tele ma le faamaoni mai Ausetalia. Sa ma taumanatunatu pe aisea ua i ai iina!

A o ma savavali atu i totonu o le potu mo faalavelave faafuasei, sa ma vaaia Elder Trethowan i luga o se moega, o loo afu lava ma ua tau le iloa se mea! O loo tootuli lona faletua i luga o le fola i ona autafa, o loo tatalo.

Toeitiiti atoa le itula o i ai i la’ua iina ma faatalitali ai mo se fesoasoani. Sa matua atuatuvale le faletua . . . ae e lei uma lona faamoemoe mo se avea’i mai le lagi. E mafai ona outou manatu faalemafaufau i lona to’a, pe a, ina ua ia vaai mai ia i ma’ua. “Faafetai tuagane, ua tali mai le Atua i a’u tatalo,” o lana tala lea.

O le taimi lena, sa ou iloa ai le mafuaaga na auina atu ai i ma’ua e le Alii iina. Sa ma tuu o ma’ua lima i luga o le ulu o Elder Trethowan ma tuuina atu ia te ia se faamanuiaga faaleperisitua.

E lei leva, ae taunuu mai tamaitai tausi soifua ma se foma’i. Ina ua maea ona suesueina o ia, sa fai mai le fomai e faapea sa i ai se tulaga matuia o le fatu o le faifeautalai, ma sa manaomia ai ona taofia i le falemai.

O le iloa ai o le le lava o mea mo togafitiga faafomai i le motu, o lea sa ou toe foi vave ai i lo’u ofisa ma vili le Ofisa o le Ekalesia i le Eria mo se fautuaga. O le tali vave mai o le faae’e o Elder Trethowa i le vaalele e sosoo ai ma tuua loa le atunuu. A o le faafitauli, sa na o le tasi lava le malaga faavaomalo a le vaalele i le vaiaso, ma ua alu le malaga o lena vaiaso.

A o ou tauivi atili ai ma le faafitauli, sa toe musumusu mai le Agaga i lo’u mafaufau ou te “alu i le ofisa o femalagaaiga.” Sa ou alu loa lava ma taunuu ai iina ae o le a tapuni le ofisa.

Sa ou fesilisili e uiga i malaga a vaalele ma sa ou te’i ina ua ou faalogo e i ai se malaga faapitoa e tuuvaa mo Honolulu i le aso lava e sosoo ai. Sa ou tusia ai loa lava avanoa mo le ulugalii i le malaga lena.

Sa malaga ese atu le ulugalii i le taeao na sosoo ai mai Tarawa, ma taunuu ai i Honolulu i ni nai itula mulimuli ane. Sa ave sa’o loa lava Elder Trethowan i se falemai, lea sa maua ai ona togafitiga faafomai lea na laveaiina ai faavavega lona soifua.

I ni nai tausaga mulimuli ane, sa ou matua nene’e ina ua ou vaai ia Brother Trethowan i le Malumalu o Sini, Ausetalia. Sa matuai manuia lona soifua maloloina ma sa faaauau pea ona auauna atu o ia ma lona faletua i le Alii iina i le malumalu o ni faisauniga o le malumalu. Sa ia fai mai ia te au e faapea, pe ana fai na te le’i tuua le motu i le malaga lena a le vaalele, semanu e muta ai lava iina lona soifua faaletino.

Mai lava i lena aafiaga maoae, ma le tele o isi aafiaga, ua faatupulaia ai lava lo’u faatuatua ma la’u molimau ma ua ou aoaoina ai se lesona taua: faalogo ma tali vave atu i le Agaga.

Na saunoa Elder Ronald A. Rasband, “E silafia e le Alii ia manaoga o Ana fanau uma—ma e Na te silafia po o ai ua saunia e fesoasoani atu i ai.” Na ia toe saunoa mai foi, “Afai tatou te tuu atu ia silafia e le Alii i a tatou tatalo i le taeao ua tatou saunia, o le a Ia valaauina mai ia i tatou e tali atu . . . ma o le a tatou mauaina i tatou lava i lea vaega ua ta’ua e Peresitene Thomas S. Monson, “o le galuega a le Alii.”9

Ua aioi mai Peresitene Russell M. Nelson ia i tatou, “ia fai po o le a lava le mea e faateleina ai lo outou gafatia faaleagaga e maua ai faaaliga faaletagata lava ia”10 ma ia “. . . saili atu, i ala uma tatou te mafaia, e faalogo ai ia Iesu Keriso, o le e fetalai mai ia i tatou e ala i le mana ma le auaunaga a le Agaga Paia.”11

Manatua o lo tatou gafatia faaleagaga e maua faaaliga e faalagolago atoa i luga o le amiotonu o le tagata lava ia.12 E le faapea la e tatau ona tatou atoatoa. E leai lava se tasi ua savalia lenei lalolagi e atoatoa,13 sei vagana ai Iesu Keriso. Ae o lona uiga e manaomia ona tatou agavaa: “agavaa e taumafa i le faamanatuga, agavaa mo faamanuiaga o le malumalu, ma agavaa e maua faaaliga faaletagata lava ia.”14

Talosia ia tatou taufai faaluaina uma a tatou taumafaiga faaleagaga ia usiusitai atili i poloaiga a le Atua ma mulimuli i fautuaga a perofeta ma aoaoga a perofeta soifua ma aposetolo i ona po nei. Ou te molimau atu a tatou faia, o le a tatou “faalogo soo atu ma le manino atili”15 i le siufofoga o le Agaga ma “taumamafa i lona agalelei.”16

Punaoa o Faamatalaga

  1. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:10–33.

  2. Robert D. Hales, “O Le Agaga Paia”, O Le Liahona, Me 2016, 105.

  3. Tagai Moronae 4–5.

  4. Tagai Gospel Topic, “Holy Ghost”.

  5. Tagai Moronae 10:5.

  6. Tagai Ioane 8:32.

  7. Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3.

  8. 1 Nifae 4:6.

  9. Ronald A. Rasband, “Tuu Atu i le Agaga Paia e Taitai”, O Le Liahona, Me 2017, 93.

  10. Russell M. Nelson, “Faalogo ia te Ia”, O Le Liahona, Me 2020, 88.

  11. Russell M. Nelson “Savali Tomua”, O Le Liahona, Me 2020, 6.

  12. Tagai Gospel Topic, “Revelation”.

  13. Tagai 1 Ioane 1:8.

  14. Becky Craven, “Faaeteete faasaga i le Faasamasamanoa”, O Le Liahona, Me 2019, 9.

  15. Russell M. Nelson, “Faaaliga mo le Ekalesia, ma mo o Tatou Olaga”, O Le Liahona, Me 2018, 93.

  16. 2 Nifae 26:33.

Lolomi