2021
Ua Faasoa Mai e le Au Paia i le Pasefika le Mafuaaga e Taua ai le Pepa Faataga o le Malumalu ia te i Latou
Fepuari 2021


Itulau i le lotoifale

Ua Faasoa Mai e le Au Paia i le Pasefika le Mafuaaga e Taua ai le Pepa Faataga o le Malumalu ia te i Latou

Ua latou faamalamalama mai o le ola ai e tusa ma aoaoga a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua fesoasoani ai i o latou olaga.

Ua uunaia e Elder Kazuhiko Yamashita o le Au Peresitene o le Eria a le Pasefika o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ia tagata o Le Ekalesia i le salafa o le Eria o le Pasefika ina ia agavaa e le aunoa mo se pepa faataga o le malumalu.

O se pepa faataga o le malumalu e faaalia ai o loo mulimuli se tagata i faataitaiga a Iesu Keriso ma o loo ola e tusa ai ma aoaoga a le Ekalesia a Iesu Keriso.

Sa faasoa mai talu ai nei e ni nai tagata o le Ekalesia mai le salafa o le Pasefika i Saute le mafuaaga o le taua ia i latou o le umiaina e le aunoa o se pepa faataga o le malumalu:

“O le i ai pea lava o se pepa faataga o le malumalu e taua ia te au aua e ta’u mai ai lo’u alofa ma lo’u tuuto atu i lo’u Atua, Faaola, ma i latou e sili ona taua ia te au, la’u fanau ma lo’u aiga.”— Justin Edwards, Hastings, Niu Sila

“O lo’u pepa faataga o le malumalu e sili atu ona taua ia te au nai lo se isi lava pepa o faamatalaga o loo ou umia, aua e mafai ai ona ou ulufale atu i le Maota o le Alii. O la’u auala lea e faaali atu ai i le Tama Faalelagi ma lo’u Faaola o Iesu Keriso ou te alofa ia te i la’ua ma ua i ai se faatuatua atoatoa o loo i ai i la’ua iina. E fesoasoani lo’u pepa faataga o le malumalu ia te au e tumau ai i luga o le ala a o ou taumafai e ola i le talalelei. Ua ma faatuina ma lo’u toalua o Kereti se sini e ola agavaa e le aunoa mo se pepa faataga o le malumalu ma ave soo le ma fanau iina, ina ia mafai ai foi e i latou ona vaai ma lagonaina le taua o le auai atu i le malumalu. O lo ma naunautaiga ia ma agavaa pea lava pea ma ia totoina ai foi i loto o la ma’ua fanau.” —Anna-Marie Faavae, Hastings, Niu Sila

“O le taua o le umiaina o se pepa faataga o le malumalu e pei lava o le umiaina o se laisene avetaavale. E faapei ona ou manaomia ona agavaa mo se laisene avetaavale ma usitai i tulafono o le auala e oo atu ai i lo’u taunuuga, e manaomia foi ona ou agavaa e tausi poloaiga a le Alii ma feagaiga e toe foi atu ai ia te Ia. O a’u tapenaga mo se faatalanoaga talu ai nei mo se pepa faataga o le malumalu ma lo’u epikopo, na faamalosiauina ai au e manatunatu i a’u filifiliga ma mausa ma mea e mafai ona ou faaleleia. E taua ia te au lo’u umia o se pepa faataga o aoga o le malumalu i le taimi nei e faaali atu ai lo’u alofa ma lo’u tuuto atu i lo’u Tama Faalelagi ma le Faaola, tusa lava pe le mafai ona ou ulu atu i Lona maota paia i le taimi nei ona o tapu o le KOVITI.” —Lesen Lawry, Adelaide, Ausetalia

“O le umiaina o se pepa faataga o aoga i le taimi nei o le malumalu e taua ia te au aua o se faailoga o se soo moni e manatua pea lava pea feagaiga na osia i le malumalu ma taumafai malosi e ola ai. O le umiaina o se pepa faataga o aoga i le taimi nei o le malumalu, o se faamanatu ia te au ia tausia feagaiga ma mulimuli i lo tatou faaola o Iesu Keriso.” —Auomala Fulumua, Samoa

“Ua tele naua faamanuiaga ua ou maua mai i le na o le tausia o lo’u pepa faataga ia aoga pea aua e pele i lo’u loto. I le sefululua masina talu ona mavae lo’u papatisoga, sa ou alu ai i la’u uluai mafutaga ma o le taimi mulimuli foi lena ma le Autalavou Nofofua Matutua. Sa tofia au i se galuega auauna atu i se faatoaga, ae i se minute mulimuli na maua ni avanoa o se galuega auauna atu i le malumalu. Sa i ai la’u pepa faataga o le malumalu ma o’u lavalava talafeagai, o lea sa ou alu ai ma a o ou i ai iina, sa ou feiloai i se uo sa ia faafeiloa’ia au i lo’u toalua mo le lumanai, i le faaiuga o le vaiaso. Mo ni mafuaaga eseese, sa le mafai ai ona faamauina loa i ma’ua i le malumalu, o lea na lei faia ai ou faaeega paia seia oo i se taimi mulimuli ane. I le mulimuli ai i se uunaiga ou te alu i le malumalu mo o’u faaeega paia, sa faamanuiaina ai au i la’u ulumatua, i le vaiaso lava lena. I le taimi atoa o lo’u ma’itaga, sa faaauau pea ona ou alu i le malumalu i masina uma seia oo ina fanau la’u tama. Mai lena mea, sa faamanuiaina ai au i ni uo fou i se uarota fou ma se molimau ua malosi atu, ma se malamalama i le fuafuaga a le Atua. Na mavae le lua masina talu ona fanau mai la’u tama, sa tapunia le malumalu ma sa ou feagai ma nisi o tofotofoga maoae o lo’u olaga, ae ona o mea sa ou aoaoina i le tumau ona agavaa mo lo’u pepa faataga ma le faaaogaina soo, sa le uma ai lava lo’u faatuatua i taimi o o’u tofotofoga. Sa ou tauivi, sa ou lagona le vaivai, ae sa tumau le mausali o lo’u faatuatua.” —Marie Cranston, Melepone, Ausetalia

“O le i ai o se pepa faataga o aoga o le malumalu e taua ia te au aua o se faamanatu lea o lo’u faasinomaga; o le avanoa paia ua faamanuiaina ai au e saili o’u augatama ma faatino ia sauniga mo i latou. O se faamanatu faifai pea e manaomia ona agavaa pea lava pea ma ia mamā ina ia mafai ai ona ou ulu atu i le Maota paia o le Alii. E leai se kata faatau po o se laisene avetaavale o le a faatauaina e le Alii pe a afio mai, ae o lo’u pepa faataga o le malumalu o se mea lea e mafai ona ou avatu ia te Ia.” —June Gamble, Perth, Ausetalia

“Ou te manao pea lava ia i ai lo’u pepa faataga o le malumalu. Tusa lava pe o tapunia malumalu, e pei ona i ai nei, ae ou te manao lava ia agavaa e ulufale atu i le malumalu. I se taimi a o ou i ai i Ausetalia, sa ou maua le avanoa e auai ai i se sauniga faatasi ma se tasi o fanau a le fanau. Ona sa i ai lo’u pepa faataga o le malumalu, o lea sa mafai ai ona ou fesoasoani i lo’u aiga.” —Albert Ryter, Aukilani, Niu Sila

“Ua faatoa uma lo’u faatalanoaga o lo’u pepa faataga sa faia i le Zoom i le vaiaso na te’a nei, ma sa ou mauaina mai le meli i le asō. O se faamanatu matagofie ia te au o le mea o loo tauave e lenei fasipepa taua. E ui ina e le o mafai ona ou auai faaletino i le malumalu, pe ‘ai foi ma inu i le faamanatuga ona o le sa a’ia’i o le KOVITI i Melepone, ae ou te iloa, ma o loo silafia foi e le Alii, o loo o’u agavaa e ulufale atu ma auai ai i le faatinoina o sauniga. I le taimi o le faatalanoaga, na ou toe lagonaina ai foi le faamautinoaga a le agaga e faapea o Iesu Keriso o lo’u Faaola. O loo silafia lelei e Ia mea uma o loo tutupu i le lalolagi ma o loo tu e pei ona faaalia i le faatagata o le Christus, ua saunia e si’i a’e, faamafanafana, faamalolo, aoao ma alofa ia i latou uma o e liliu atu ia te Ia.” —Yvette Barnes, Melepone, Ausetalia

“I se taimi ua le mafai ai e i tatou o tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ona o i le Malumalu, e foliga mai ua faigofie ona faatalale i a tatou pepa faataga. Aisea? Tatou te le o faaaogaina, a ea? Mo a’u, sa lata ina uma le aoga o lo’u pepa faataga, sa ou manaomia ona faia lo’u faatalanoaga ou te tali atu ai i lo’u Faaola e ala i sui ua tofia, o se tasi o le au epikopo ona sosoo ai lea ma se tasi o le au peresitene o le siteki. I lea taimi, sa tatou i ai i tapu, leai ni sauniga faamanatuga, le o i le malumalu, leai ni asiasiga i e mama’i ma e tatau ai. I le faiga o le galuega a le Alii i nei taimi, sa faia se faatalanoaga i le telefoni ma se tasi o la’u au epikopo. Sa tutusa lava lona faaleagaga e faapei o la e saofafai i le ofisa. Sa manaia le talatalanoaga, ona sosoo ai lea ma se tatalo amata, ma sosoo ai ma fesili o le agavaa. I le lotomaualalo ma se tulaga faapitoa tele. Sa mafai ona ou tali atu ma se loto ma le mafaufau mama a’ia’i e iloa ai pe mafai ona ou ulu atu i le Maota o le Alii. Sa faapena foi ona mafai ona ou lagonaina le Agaga o le Alii. Sa faia loa se taimi faatulagaina mo le isi faatalanoaga ma se tasi o le au peresitene o le siteki e ala i le Zoom. Sa matua faamanuiaina le faia o se faatalanoaga faafesagai. Sa matua faamanuiaina i le i ai o tekinolosi ua mafai ai nei tulaga. Sa toe auai foi le Agaga i le faatalanoaga ma sa ou toe lagonaina foi le lotofaafetai ua mafai ona ou tali atu i le Alii. O lea, ua ou maua ai le filemu i lo’u loto ma e le o toe mamao ona mafai lea ona ou alu atu i le malumalu. I le taimi nei, ua tele atu taimi mo le aiga ma avanoa e sue ai ia maua igoa e mafai ona faaopoopo i le TempleReady ma le Faila Faaleaiga. Ioe, o loo faatalitali mai o’u tuaa, ma ou te iloa o le a oo mai le taimi o le a mafai ai foi e i latou ona ulu atu i le malumalu, o lea la ua ou umia se pepa faataga o le malumalu, o le sooga lea i le va o a’u ma o’u tuaa.” —Ellen Ender, Perth, Ausetalia

“E ‘sa’o’ lava le lagona i le i ai o lou pepa faataga o le malumalu i taimi uma. E le o tatalaina malumalu i le tulaga “masani” i le taimi nei, ae e le suia ai le tulaga manaomia o le i ai o lo’u pepa faataga. A o lei i ai le KOVITI, sa le mafai ona ou tatalia le le mafai ona alu i le malumalu i soo se taimi e maua. Ou te fiafia lava i le malumalu ma ou sagisagi i le taimi e mafai ai ona ou toe alu, soo.” —Wendy Hunter Atkinson, Brisbane, Ausetalia

“O lo’u pepa faataga o loo aoga o le malumalu o: Lo’u pepa ulufale lea i le nofoaga sili ona maualuga o aoaoga i le Lalolagi. O lo’u valaaulia i le faavavau. O lo’u palanikeke mafanafana lea iinei i le Lalolagi. Ou te le manao e ola e aunoa ma se tasi ma ou te le manao e oti e aunoa ma se tasi. E le mafai ona ou mafaufau i se isi faamanuiaga e sili atu na i lo le i ai o se pepa faataga o aoga o le malumalu.”—Heather Maile, Perth, Ausetalia

“O lo’u pepa faataga o le malumalu e faamanatu mai ai ia te au: La’u tautinoga i le talalelei a Iesu Keriso. A’u feagaiga e faavavau ma lo’u Tama Faalelagi. O le fuafuaga e faavavau a le Alii mo au. O a’u faamauga e faavavau i lo’u aiga. Lo’u avanoa paia e auauna atu ai i totonu o le malumalu. O la’u faaiuga e tauave lo’u pepa faataga o le malumalu e fai ma tusifolau i isi laasaga o le talalelei. O lo’u avanoa e mafai ai ona ou alu i le malumalu paia. E faasino mea uma o le talalelei i le malumalu.” —John Maile, Perth, Ausetalia

Lolomi