2021
Ko e Mālohi ʻo e Ngaahi Folofolá
ʻEpeleli 2021


PŌPOAKI MEI HE KAU TAKI FAKAʻĒLIÁ

Ko e Mālohi ʻo e Ngaahi Folofolá

Naʻe akoʻi homa ʻofefine lahí ʻi heʻene taʻu fitú ke ʻaukai ʻi he ʻuluaki Sāpate ʻo e māhina kotoa pē. ʻI he pongipongi Sāpate ʻaukai ʻe taha lolotonga e teuteu homau fāmilí ki he houalotu sākalamēnití, naʻá ku fanongo ki hoku ʻofefine kei siʻí naʻá ne mapuhoi mo kole ha meʻa ke ne kai Naʻá ne lāunga ki heʻene faʻeé, ko iá ʻoku fiekaia pea ʻokú ne fie maʻu ha meʻa ke ne kai. Naʻá ku ongoʻi ha ʻofa lahi maʻa hoku ʻofefiné heʻeku mahinoʻi hono tūkungá, ka ʻi he taimi tatau naʻe ʻikai ke u loto ke ne tōnounou.

Naʻá ku tafoki vave hake ʻo lau mei he tohi ʻa Mātiu 4:1–11. ʻOku fakamatala ʻeni fekauʻaki mo hono ʻahiʻahiʻi tuʻo tolu ʻo Sīsū ʻe Sētane ʻi Heʻene ʻaukai ʻi ha ʻaho ʻe 40.

Naʻe kamata ke ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa e Fkamoʻuí ʻaki ʻene pehē, “Kapau ko e ʻAlo koe ʻo e ʻOtuá, fekau ki he ngaahi maká ni ke liliu ko e mā.” Naʻe tali ange ʻe Sīsū: “Kuo tohi, ʻE ʻikai moʻui ʻa e tangatá ʻi he mā pē, ka ʻi he folofola kotoa pē ʻoku haʻu mei he ʻOtuá.”

Uá, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane, “. . . fakatō koe ki lalo: he kuo tohi, ʻe fekau ʻe ia ʻene kau ʻāngeló ke nau vakai koe: pea ʻe hapahapai koe, telia naʻa touia ho vaʻé ʻi he maká . . . naʻe pehē ange ʻe Sīsū kiate ia, Kuo tohi foki, ʻOua naʻá ke ʻahiʻahi ki he ʻEiki ko ho ʻOtua.”

Fakaʻosí, naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻaki ʻene fakahā kia Sīsū ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa ʻo e māmaní pea mo honau lāngilangí. Naʻá ne pehē leva kia Sīsū, “Te u ʻatu ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē moʻou, ʻo kapau te ke fakatōmapeʻe ʻo hū kiate au”. Naʻe tali ange ʻe Sīsū, ʻKe ke ʻalu ʻi heni, Sētane: he kuo tohi, Ke ke hū ki he ʻEiki ko ho ʻOtua, pea ko ia pē te ke tauhí.” Ko e tumutumu ʻo e talanoá ʻoku fakanounouʻi ia ʻi he veesi 11. “Pea toki ʻalu ʻa e tēvoló ʻiate ia, pea ʻiloange, kuo haʻu ʻa e kau ʻāngeló ʻo tauhi ia.”

ʻI he ʻofa mo e lotu ʻi hoku lotó ke tokoniʻi hoku kiʻi ʻofefine fiekaiá, Naʻá ku ui ki ai ke haʻu ʻo tangutu ʻi hoku tafaʻakí. Naʻá ne tangi mo ne feinga ke holo hono loʻimatá. Naʻá ku talaange ʻoku ʻi ai ha talanoa fakaʻofoʻofa ʻoku ou fie vahevahe mo ia mei he Fuakava Foʻoú. Ne u lau leva ki ai ʻa e veesi takitaha ʻo e konga folofola ko ʻení, mo fakamahinoʻi e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai e meʻa ʻokú ne fouá mo ia ne foua foki ʻe Sīsuú. Naʻá na fakatou ʻaukai pea naʻe ʻahiʻahiʻi kinaua lōua ʻe Sētane ke na kai mo fakangaloʻi ʻa e ʻaukaí. Hili iá ne u fakamatala ange ko e taimi ko ia naʻe faifai pea fekau atu ʻe Sīsū ʻa Sētane ki mamaʻo ʻaki hono tukunoaʻi ʻene ngaahi ʻahiʻahí, naʻe liʻaki Ia ʻe Sētane pea haʻu ʻa e kau ʻāngeló ʻo tauhi Ia.

Ne kei loʻimataʻia pē hoku ʻofefiné pea naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe naʻe tupu ia mei heʻene fiekaiá pe koeʻuhí he naʻe ongo kiate ia ʻa e sīpinga haohaoa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻá ku ʻeke ange ki ai pe naʻá ne loto ke fekauʻi atu ʻa Sētane ki mamaʻo kae maʻu mai ʻa e tauhi mei he kau ʻāngeló. Naʻá ne kamokamo hono ʻulú ʻi he loto-lelei ki ai. Naʻá ku fakamoʻoni leva ki ai ko e ngaahi tāpuaki ʻo hono ikunaʻi e ivi tākiekina ʻo Sētané pea mo hono maʻu e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ʻoku moʻoni. Naʻá ku fāʻofua ki ai mo talaange ko ʻene ʻaukaí ko ha meʻa ia ʻi hono vā mo ʻene Tamai Hēvaní kae ʻikai ʻi hono vā mo kimaua, ko ʻene ongomātuʻá. Ko e fili ko ia ke fakangata ʻene ʻaukaí ʻi ha faʻahinga taimi pē kimuʻa pea ʻosi e vahaʻataimi houa ʻe 24 ʻoku ʻoʻona ia pea ʻokú ne tauʻatāina ke fai e fili ko iá ʻo ʻikai kole mai kiate kimaua. ʻI heʻema hoko ko ʻene mātuʻá , ʻoku ʻikai ke ma pule, ka kuo pau ke ne fakahā ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu ʻi he taimi ʻokú ne fakakaukau ai ke fakangata ʻene ʻaukaí.

Naʻá ne ʻalu meiate au mo ha loʻimataʻia pea ʻikai ha lea, pea naʻe hoko mai ha mana. Naʻe ʻikai te ne toe lea ʻaki ʻene fiekaiá, ka ne hoko atu ʻo ne teuteu fakalongolongo pē ki he lotú. Naʻá ne fiefia pea naʻá ne lava ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo e ʻaukai homau fāmilí he ʻaho ko iá. Ko e taimi fakamuimui taha ia naʻá ne lāunga ai ha ʻaho Sāpate ʻaukai. Naʻe ʻikai ke ne teitei liʻaki ha ʻaho ʻaukai fakafāmili talu mei ai. ʻOku taʻu 17 homa ʻofefiné ʻi he taimí ni. Kuó ne tupu hake ʻo tui ki he mālohi ʻo e lotú mo e ʻaukaí pea kuó u tupu hake ʻo tui ki he mālohi fakalotoa ʻo e ngaahi folofolá, ʻa ia te ne lava ke fakamaama hotau halá ʻi he ngaahi taimi ʻo e fakapoʻulí.

ʻOku ou ʻilo te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi kākā fakapulipuli ʻa Sētané pea ʻoku ou ʻilo ʻe lava ʻo ʻaʻahi mo tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló kiate kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau ongoʻi tuenoa ai pe ko e taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo hoko atu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻI he 1 Nīfai 8:33, naʻe pehē ʻe Līhai fekauʻaki mo ʻene misi ki he ʻakau ʻo e moʻuí “. . . fuʻu tokolahi ʻaupto ʻa e kakai naʻa nau hū ki he fale matamata kehe ko iá. Pea hili ʻenau hū ki he fale ko iá, naʻa nau tuhu mai ʻi he manuki kiate au mo kinautolu foki naʻe lolotonga kai ʻi he fuá; ka naʻe ʻikai te mau tokanga kiate kinautolu.” Hangē ko e ngaahi sīpinga mei hotau Fakamoʻui ʻofá pea mei hotau tamai ko Līhaí, te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo Sētané ʻaki ʻa e ʻikai fakafanongo ki ai.

ʻOku moʻoni ʻa e mālohi ʻo e ngaahi folofolá. ʻOku nau ʻi hení ke tokoniʻi kitautolu ke tau ikunaʻi ʻa e fepaki ko ʻeni mo e ngaahi ivi tākiekina kovi ʻo hotau kuongá. ʻOku ou lotua te tau ako fakamātoato e ngaahi folofolá, tautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko e faleʻi ʻa hotau kau palōfita ʻo onopōní, pea fakaʻaongaʻi e mālohi lahi ʻoku ʻi aí ke faitāpuekina ʻaki ʻetau moʻuí he ʻaho kotoa pē ʻi heʻetau fononga ʻi he moʻui fakamatelié ni.

Paaki