2021
Tokoniʻi ʻe he Kau Ngāue Tokoní ʻa e Fānau Tuli ʻi he Kolo Fisí
ʻAokosi 2021


Ngaahi Peesi Fakalotofonuá

Tokoniʻi ʻe he Kau Ngāue Tokoní ʻa e Fānau Tuli ʻi he Kolo Fisí

Naʻe kau atu ʻa e kau mēmipa (kāingalotu) ʻo e Uooti Samapula 1 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻi ha ngāue tokoni ki he Fale Nofoʻanga Hāleni maʻá e Tulí (Harland Hostel for the Deaf) ʻi Fisi ʻi Māʻasi 2021.

Ne nofo ha kulupu ʻo e kau ngāue tokoni ʻe toko 20 ʻi he houa ʻe tolu ko hono fakamaʻa e fale nofoʻangá mo vaʻinga mo e fānaú. Naʻa nau tafi ʻa e loto ʻataʻataá, kosi ʻa e musié, tō e ngoué, mo fakamaʻa. Ne nau ngaahi foki mo ha mīsini fō.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEilini Suani, ko e taha ʻo e niʻihi ne kau ʻi he ngāué, “Naʻa mau fie maʻu ʻemau kāingalotú, tautautefito ki heʻemau fānaú, ke nau sio tonu ki he lava ke mavahe ʻa e fānau taʻu īkí ʻo aʻu pē ki he taʻu nimá mei honau ʻapí mo kinautolu ʻoku nau ʻofa aí pea nau nofo ʻi he fale nofoʻangá koeʻuhí pē ke nau lava ʻo maʻu ha ako makehe ʻoku leleí.”

ʻOku ʻi he Fale Nofoʻanga Hāleni maʻá e Tulí ha fānau ʻe toko 26 mei he taʻu nima ki he 14. ʻOku ʻi ai foki mo ha ʻapi nofototongi ki he tamaiki tangata lalahi angé mo ha fale nofoʻanga ki he tamaiki fefine lalahi angé.

Naʻe pehē ʻe Suani, “ʻOku miniti pē ʻe nima ʻa e mamaʻo ʻo e fale nofoʻangá mei homau falelotú ʻa ia ʻoku mau fakataha ai ʻi he Sāpate kotoa pē pea ʻi heʻemau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku fie maʻu ke mau ʻilo fekauʻaki mo e niʻihi kehe ʻi he kolo ʻoku mau nofo aí.”

ʻOku fie maʻu ke tau ʻilo ki hotau koló, ʻilo ki he ngaahi tokoni ʻoku lava ke maʻú pe founga ʻoku lava ke tau ngāue tokoni ai ki hotau koló. ʻI heʻetau vakai ʻo fakalaka atu ʻi hotau ngaahi faikehekehé, te tau ʻilo ai ʻoku lahi e ngaahi meʻa ʻoku tau faitatau ai mo e niʻihi kehé. ʻI heʻene peheé, ʻoku tau langa hake ha tukui kolo loto-vilitaki mo kātaki pea mo ha kau tangataʻi/fefineʻi fonua lelei ange.”

Naʻe kau atu foki mo ha ongo māhanga fefine mei he houalotu toʻu tupu ʻa e Siasí, neongo ko e ʻaho ia ne fakamanatua ai hona ʻaho fāʻeleʻí.

Naʻe pehē ʻe Mielitā Uangikā, ko ha taʻu hongofulu tupu ne kau atu, “Naʻá ku ongoʻi fiefia ʻi heʻeku ʻiloʻi naʻá ku fakahoko ʻa e meʻa totonu ke tokoni ʻi he ngāué. Neongo ne ʻikai ke mahino kiate au ʻenau leá, ka naʻe fakamatalaʻi mai heʻenau ngaahi malimalí ha ngaahi meʻa lahi.”

Naʻe pehē ʻe ʻAlanitī Malaualaʻaila, ko ha mēmipa ʻe taha ʻo e Siasí, “Ko ha ngāue tokoni makehe mo fakaʻofoʻofa ia. Naʻá ku ako moʻoni ha ngaahi meʻa lahi mei he fānau ʻi aí pea mo e anga ʻo ʻetau hoko kotoa pē ko e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ongo fakafiefia ke tokoniʻi e kakai ʻoku tau feohi mo iá. Ko ha tāpuaki fakaʻofoʻofa ia.”

Naʻe fakahaaʻi ʻe he kau ngāue tokoni kehé ha loto-houngaʻia ke nau vakai ki he fiefia ʻa e fānaú neongo ʻa e mole ʻenau fanongó mo e mamaʻo mei honau ngaahi fāmilí.

Paaki