2021
Founga ʻOku Fakatou ʻAonga Ai e ʻAloʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate Au mo e Mēmipa Hoku Fāmilí ʻoku Faingataʻaʻia Fakaesinó
ʻOkatopa 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Founga ʻOku Fakatou ʻAonga Ai e ʻAloʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate Au mo e Mēmipa Hoku Fāmilí ʻoku Faingataʻaʻia Fakaesinó

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá ʻi ʻIutā, USA.

Ne faingataʻa e moʻuí he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku tupu hake mo ha tokoua ne faingataʻaʻia fakaesinó, ka kuó u tupulaki ai ʻo ofi ange ki hoku Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
ongo tautehina ʻi he veʻe ʻakau Kilisimasí

Laʻitā ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻu tohí

ʻOku ʻi ai hoku kaungāmeʻa mamae. Ko hono hingoá ko Papulā. ʻOkú ma saiʻia he sio mo hiva fakataha mo e faivá. ʻOkú ma luelue fakataha mo sio matalaʻiʻakau ʻi he kelekele ʻo e temipalé. ʻOkú ma lau fakataha ha ngaahi talanoa pilinisesi ʻi he pō kotoa pē. ʻI he taimi ʻoku ou feohi ai mo Papulaá, ʻoku ou ongoʻi fiemālie. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻene hoko ko hoku kaungāmeʻa mamaé, ka ko hoku taʻokete foki ia.

ʻOku fokoutua ʻa Papulā ʻi he mamateá, ko ha tūkunga ʻokú ne uesia fakaesino mo fakaʻatamai ia. ʻOku ʻikai ke ne lava ʻo lue, pea ʻoku fie maʻu ke fafanga tiupi ia. ʻOkú ne saiʻia he hivá ka ʻoku faingataʻa ke ne lea ʻo fakahā ʻene ngaahi ongó mo e fiemaʻú. Pea neongo ʻoku taʻu 29 ʻa Papulā, ka ko hono ʻatamaí ʻoku hangē ha kiʻi leka kei valevalé.

Ko Hono Fakahoko ha Fatongia Mafatukituki

Neongo ʻoku lahi ʻaki ʻe Papulā ha taʻu ʻe fā ʻiate au, ka kuó u faʻa ongoʻi maʻu pē ʻo hangē ko au ʻa e “tokoua lahí.” ʻOku tokanga taha homau fāmilí kiate ia. Ko ia ʻa e laʻaá, pea ko kimautolu ʻa e ngaahi palanite ʻoku takatakai ʻi aí. Neongo ʻoku hoko ha ngaahi lelei fakaofo ʻi ha ngaahi taimi ʻe niʻihi ʻi hono tūkungá—hangē ko e ʻikai ke toe tuʻu laine ke hū ki he ngaahi paʻake fakafiefiá—ka ʻi he ngaahi taimi kehé, ʻoku fie maʻu ia ke mau fakahoko ha feilaulau, hangē ko e ʻikai ʻalu ki ha ngaahi ʻekitivitī pau pe ko e fie maʻu ke fakahoko ha ngaahi meʻa ʻi homau ʻapí. ʻOku mau toe vakaiʻi ʻemau taimi-tēpilé ʻi he ʻaho kotoa pē ke fakapapauʻi ʻoku ʻi ai maʻu pē ha taha ke tokangaʻi ʻa Papulā mo ʻene ngaahi fiemaʻú.

Ke tokoni ki heʻeku ongomātuʻá ʻi hono tokangaʻi iá, naʻe vave ʻaupito ʻeku anga fakamatuʻotuʻa mo hoku tuongaʻané. Naʻe pau ke ma ako ʻi heʻema kei siʻí ke ʻiloʻi ʻa e taimi naʻe hamu ai ʻa Papulaá mo e meʻa ke faí, founga ke fafanga ai ia ʻi he tiupí, fetongi hono taipá, mo teuteuʻi ʻene ngaahi faitoʻó. Neongo naʻe tokoni ʻeku anga fakamatuʻotuʻa kei siʻi ko ʻení ke u maʻu ha loto falala, ka naʻe faingataʻa lahi ai e feohi mo e kakaí.

Naʻá ku ongoʻi kehe ʻaupito mei he taha kotoa ʻi hoku toʻú. Neongo kapau naʻe fakaafeʻi au ke u feohi mo hoku ngaahi kaungāmeʻá pea poupouʻi au ʻe heʻeku ongomātuʻá ke u ʻalu, ka naʻe faingataʻa ke u fiefia koeʻuhí naʻá ku ongoʻi halaia ʻi he lahi e meʻa ke fakahoko ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻi ʻapí. Taimi ʻe niʻihi naʻe faingataʻa ke u fiefia ʻi he taimi naʻe faingataʻaʻia ai ʻa Papulā ʻi heʻene moʻui leleí. Ko e taimi lahi, naʻá ku fie maʻu pē ha kaungāmeʻa ke ma tangutu ʻo talanoa kae fanongo.

Ko Hono Ikunaʻi ʻo e Tuenoá

Naʻá ku ongoʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe ʻikai mahino ki ha taha ʻa e meʻa naʻá ku fouá. Ka naʻe tokoni ha ngaahi meʻa siʻi ke fakaleleiʻi ʻa e ongoʻi tuenoa ko iá. Naʻá ku fakakaukau te u feinga ke tokoni ki he kakai ʻoku nau ongoʻi peheé. ʻI heʻeku ʻalu ki he ngaahi ʻekitivitií pe lotú, naʻá ku feinga ke fakakau mai ʻa kinautolu naʻe tangutu toko tahá pe hangē naʻe ʻikai lelei honau ʻahó. Hangē ko e akonaki ʻa ʻEletā Kēliti W. Kongo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku hoko ‘a e ngaahi maná ʻi he taimi ʻoku tau fetauhiʻaki ai ʻo hangē ko Iá.”1 Pea naʻá ku mamata ki he hoko ʻa e ngaahi maná ʻi heʻeku moʻuí. Naʻá ku ongoʻi fiemālie ange ʻi he ʻalu ki he ngaahi ʻekitivitií pea naʻá ku fiefia ange ʻi he taimi naʻá ku ʻofa ai ki he niʻihi kehé.

Ko e meʻa ʻe taha naʻe tokoní ko hono ʻiloʻi ko ia e mahino moʻoni ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí kiate aú. Naʻá ku fakatokangaʻi naʻá Ne ʻafioʻi lelei ʻa e meʻa ne u fouá pea te Ne feʻao maʻu pē mo au. Naʻá ku tokanga lahi ange ki hono ʻiloʻi Iá ʻo fakafou ʻi he folofolá mo e lotú. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku lotú, te u fakakaukauloto pē ʻoku mau tangutu mo Ia mo e Tamai Hēvaní ʻo talanoa. ʻI he taimi ʻoku ou maʻu ai ha ngaahi ongoʻi faingataʻaʻiá pea ongoʻi ʻoku lōmekina au he taimi ʻe niʻihi ʻi he tūkunga taʻetotonu ʻo Papulaá, ʻoku ou manatuʻi ʻe tokoniʻi au ʻe Kalaisi ke u maʻu ʻa e nongá mo e fiemālié. Naʻe fakamatalaʻi lelei ia ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻene pehē, “ʻI he ngaahi tūkunga taʻetotonú, ko e taha hotau ngaahi fatongiá ke falala ʻʻe lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku taʻe-fakafiemālie ʻi he moʻui ní, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.’”2

Ko e Fakafalala ki he ʻAloʻofa ʻa e Fakamoʻuí

ʻE lava ke fie maʻu ha ivi lahi ʻi hono tokangaʻi ha taha faingataʻaʻia fakaesino ʻokú te ʻofa ai. ʻOkú ne uesia fakatuʻasino, fakaʻatamai, fakaeloto, fakapaʻanga, mo fakalaumālie hoʻo moʻuí. ʻI he taʻu ʻe 29 kuohilí, kuo ʻā ai ʻeku ongomātuʻá he meimei ʻaho kotoa pē he 2:00 pongipongí ke tokangaʻi ʻa Papulā. ʻOku mau ʻalu maʻu pē ki he fale fakamālohisinó ke mau mālohi feʻunga ke hiki mo fua ʻa Papulā ʻi he taimi ʻe fie maʻu aí. Pea ʻoku lahi mo ha ngaahi fatongia kehe te ne lava ʻo uesia kotoa kimautolu.

Te mau fakahoko fēfē ʻa e meʻa kotoa pē?

ʻE lava ʻo fakamatalaʻi ʻeni ʻaki ha foʻi lea pē ʻe taha: ʻaloʻofa.

Ko e “ʻaloʻofá [ko e] mālohi [ia] ke fakahoko mo e faitoʻo fakalaumālie ʻoku ʻomi ʻi he ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí. …

“ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOkú ne fakamālohia kitautolu ke tau fakahoko ha ngaahi ngāue lelei naʻe ʻikai ke tau mei lava ʻo fakahoko ʻiate kitautolu pē.”3

Ko e hā ʻoku ou saiʻia taha ai ʻia Papulaá? Kuó u ako lahi ange mo ia fekauʻaki mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú. ʻOkú te ongoʻi ngofua ʻa ʻEne ʻofá ʻi heʻete feohi mo Papulaá. Neongo hono ngaahi faingataʻaʻiá, ka ʻokú ne malimali, hiva, mo ʻai maʻu pē ke mau kata. Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai foki mo ha ngaahi ʻaho ʻoku ou ongoʻi tuenoa ai, pea hangē ʻoku ʻikai pē ha meʻa te ne fiemālie aí. Ka koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kuó u aʻusiá, ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau ʻoku mahino ki he Fakamoʻuí ʻa e meʻa ʻokú ma fakatou foua mo Papulaá. Neongo pe ko e hā hotau ngaahi ʻahiʻahi ʻi he māmaní, ka ko e konga fakaʻofoʻofa ʻo e mālohi fakaivia ʻo e Fakamoʻuí ʻa e ʻikai ko ia ke ngata pē ʻi hono foaki mai ʻa e mālohi ke aʻusia mo ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá ka ke fakahoko foki ia ʻi he fiefia.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gerrit W. Gong, “Loki ʻAtā ʻi he Fale Tali-fonongá,” Liahona, Mē 2021, 27.

  2. Dale G. Renlund, “Taʻetotonu Fakatupu Loto-Lili,” Liahona, Mē 2021, 43.

  3. Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, “ʻAloʻofá,” topics.ChurchofJesusChrist.org.

Paaki