2021
Ko hono Akoʻi Hoʻo Fānaú ke ʻOfa ʻi he Temipalé
ʻOkatopa 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko hono Akoʻi Hoʻo Fānaú ke ʻOfa ʻi he Temipalé

ʻOku ʻikai ʻaupito ʻe fuʻu vave haʻo tokoniʻi hoʻo fānaú ke nau teuteu ki he temipalé.

ʻĪmisi
fāmili kei talavou ʻoku nau ʻaʻahi ki he Temipale Manilá

ʻI he fuofua lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he kakaí ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻá ne lea mai mei he fakalahi ʻo e Temipale Salt Lake, fakataha mo e Kau ʻAposetoló kotoa. Naʻe mahuʻinga ʻa e feituʻú ni—ko ha fakataipe ke “kamata ʻaki hono fakakaukauʻi e ikuʻangá,”1 ko ha tokanga taha ki he hala ʻo e fuakavá mo e ngāue ʻa e ʻOtuá ke hakeakiʻi ʻa e ngaahi fāmilí.

Naʻá ne pehē, “ʻOku ou fie lea atu ki he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí, nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻE hanga ʻe hoʻo tukupā ke muimui ki he Fakamoʻuí ʻaki hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo Ia pea tauhi e ngaahi fuakava ko iá, ʻo fakaava e matapā ki he tāpuaki fakalaumālie mo e faingamālie kotoa pē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai tangata, fafine, mo e fānau he feituʻu kotoa pē.”2

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “Ko e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e ngaahi fuakava ʻokú ke fakahokó, ko e kī ia ki hono fakamālohia hoʻo moʻuí, hoʻo nofo-malí mo e fāmilí, pea mo hoʻo malava ke matuʻuaki e ngaahi ʻohofi ʻa e filí.”3

ʻE lava ke fakatahaʻi kotoa ʻa e fāmili ʻo e tangatá ʻo fakafou ʻi he ngaahi temipalé. ʻA e talavou mo e toulekeleka fakatouʻosi, ʻa e kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi. ʻE lava ʻe he mālohi ʻo e temipalé ʻo faitāpuekina e kakai kotoa pē.

ʻE lava ke hoko hono tokoniʻi ʻetau fānaú ke teuteu ki he temipalé ko ha konga fakanatula mo angamaheni pē ʻo ʻetau moʻuí. ʻI he mahuʻinga kiate kitautolu ʻa e temipalé mo hono ngaahi tāpuakí, ʻe akoʻi foki ʻetau fānaú ʻi heʻetau ngaahi ngāué mo e leá ke nau ʻofa foki ʻi he temipalé. ʻI he mahino ki he fānaú ʻa e mahuʻinga ʻo hono fakahoko e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻe ngalingali ke tupulaki ai ʻenau loto-holi ke teuteu ki he ngaahi fuakava ko iá.

ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha ngaahi fakakaukau faingofua ke tokoni ki heʻetau fānaú ke ako ke ʻofa ʻi he temipalé ʻi heʻenau teuteu ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava aí.

Maʻá e taʻu 3–7:

  • Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e temipalé ʻi homou ʻapí.

  • Talanoa fakataha fekauʻaki mo e temipalé.

  • ʻAʻahi ki he kelekele ʻo e temipalé, ala ki he temipalé, pe mamata ʻi he ngaahi tā ʻo e temipalé he ʻinitanetí, ʻi he feituʻu ʻe malava aí.

  • Tā pe faʻu ha sīpinga homou temipalé ʻaki ha ngaahi naunau ʻoku maʻu ngofuá hangē ko e ngaahi foʻi maká mo e pelepelá, ʻumeá, tou vaʻingá, pe poloká. Toe fakahoko ia ʻamui ange ki ha temipale kehe.

  • Kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī fakafāmili ʻoku ʻomai ʻi FamilySearch.org/discovery.

  • Fakatātaaʻi ha ngaahi talanoa fakafāmili mahuʻingamālie pe faʻu ha ngaahi founga feimeʻatokoni tukufakaholo fakafāmili. Fakamatalaʻi e mahuʻinga hono ʻiloʻi ʻetau ngaahi kuí.

Maʻá e taʻu 8–11:

  • Lau fakafāmili maʻu pē mo aleaʻi fakataha e ngaahi fehuʻi ʻinitaviu lekomeni temipalé. Poupouʻi hoʻo fānaú ke nau moʻui taau ke maʻu ha lekomeni ʻo tatau ai pē pe ko e fē taimi te nau toki lava ai ʻo hū aí.

  • Akoʻi fekauʻaki mo e mālohi, maluʻi, mo e mahuʻinga ʻo hono tauhi e ngaahi fuakavá mo e ngaahi palōmesí.4

  • Toe vakaiʻi fakataha e fakamatala mo e ngaahi vitiō ʻi he temples.ChurchofJesusChrist.org, hangē ko e vitiō ʻaʻahi takai ʻi he Temipale Rome Italy.

  • Vahevahe ha ngaahi aʻusia fakafoʻituitui ʻi he temipalé pe ngaahi talanoa mei he kau mēmipa ʻo e fāmilí, kau ai ʻa e kāinga ofí.

  • ʻI he taʻu 10 pe 11 hoʻo tamasiʻí/taʻahiné, faʻu ha tohi māhina faingofua ke fakaʻilongaʻi e ngaahi ʻaho, uike, pe ngaahi māhina ʻoku toe ka nau toki lava ʻo hū ki he temipalé.

  • Aleaʻi fakataha e talanoa ʻi he folofolá ki he Fakamoʻuí ʻi he temipalé ʻi hono taʻu 12 (vakai Luke 2:42–51).

  • Faʻu ha palani ke teuteu ki he fuofua ʻaʻahi hoʻo tamasiʻí/taʻahiné ki he temipalé. ʻAi ke hoko ia ko ha meʻa fakafāmili ʻo kapau ʻe malava. Ke tokoni ke ongoʻi fiemālie ange hoʻo tamasiʻí/taʻahiné, fakakau ai ʻa e talanoa fekauʻaki mo e ngaahi tafaʻaki pau ʻo e papitaiso mo e hilifakinima ʻi he temipalé, hangē ko e meʻa ke tui ʻi he ʻalu ki he temipalé pea mo tui ʻi lotó, feituʻu te nau hū ai ki he faiʻanga papitaisó, ko hai ʻe tokoni kiate kinautolú, founga ʻoku fakahoko ai ʻa e papitaisó mo e hilifakinimá, pea mo e hokohoko ʻo e meʻa ʻe hoko ʻi lotó.

  • Ako ke fakahoko e ngāue hisitōlia fakafāmilí mo teuteuʻi e ngaahi hingoa fakafāmilí ke ʻave ki he temipalé.

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Ngāue Fakatemipalé mo e Hisitōlia Fakafāmilí

Kuo lea ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo tokolahi ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí pea mo e ngaahi tāpuaki ʻe lava ʻo maʻu ʻi heʻetau kau ʻi he ngāué ni, kau ai hono fakamālohia ʻetau fānaú mo e fāmilí. Hangē ko ʻení, naʻe lea ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he fakalahi e mahino ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, ko e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ongoʻi e mālohí mo e fakahinohinó, tuí, fiefiá, ngaahi tāpuaki ʻo e fāmilí, ʻofá mo e houngaʻiá, mālohi ʻo e faʻa ʻiloʻiló, mo e maluʻi mei he filí.5 Te tau lava ʻo tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi heʻetau fakaafeʻi kinautolu ke tau kau fakataha ʻi he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí.

Ko e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ko ha konga ia ʻo e ngāue tatau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Pea ʻe lava ke fakahoko ʻe he ngāue hisitōlia fakafāmilí ha fatongia mahuʻinga ʻi he teuteu ki he temipalé.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni: “Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha fale ia ʻo e ako. ʻOku faiako ʻi ai e ʻEikí ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana. ʻOku akoʻi ʻi ai ʻe he ouau takitaha fekauʻaki mo e Fakamoʻuí. ʻOku tau ako ʻi ai e founga ke fakaava e veilí mo fetuʻutaki mahino ange mo e langí. … ʻOku totonu ke tau vēkeveke lahi ke kumi hūfanga ai.”6

Kamata he ʻAhó Ni

Ki he taʻu motuʻa kotoa pē, ʻe ʻomi ha ngaahi tāpuaki ʻi hono ʻai e temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ko ha konga angamaheni mo fakanatula ʻo ʻetau moʻuí. Talanoa fekauʻaki mo e temipalé ʻi hoʻomou fononga fakatahá. Fakakau ia ʻi he ako e Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú mo e ngaahi fealēleaʻaki kehe mo ho fāmilí kau ki he ongoongoleleí. Akoʻi hoʻo fānaú te nau lava ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí ʻi heʻenau teuteu pea hū ki Hono temipalé. ʻE tokoni ʻa e ngaahi meʻá ni takitaha ke ako hoʻo fānaú ke nau ʻofa mo teuteu ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí.

Naʻe pehē ʻe Sisitā Soi D. Sōnasi, ko e Palesiteni Lahi mālōlō ʻo e Palaimelí: “ʻOku ou lotua he ʻaho takitaha ʻe ongoʻi ʻe hotau toʻu tupú mo honau fāmilí ʻa e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo ʻiloʻi pea muimui ki Hono Laumālié. ʻOku ou ʻiloʻi te Ne tataki kinautolu ki Hono temipale māʻoniʻoní pea ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻitānití ke maʻu ʻi hono maʻu e ngaahi ouaú mo fakahoko e ngaahi fuakava mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní.”7

ʻOku ʻikai ʻaupito ke fuʻu vave ke akoʻi e fānaú fekauʻaki mo e temipalé.

ʻI heʻetau tuku ha taimi ke vahevahe ʻetau ngaahi aʻusiá mo ʻetau fānaú, talanoa fekauʻaki mo e mālohi mo e maluʻi ʻoku maʻu mei hono tauhi e ngaahi fuakavá, akoʻi kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e temipalé, fakamoʻoni ki he ongo ʻoku tau maʻu ʻi loto ʻi hono ngaahi holisí, mo vahevahe e ngaahi talanoa ʻo ʻetau ngaahi kuí, te tau lava ʻo tanumaki ʻiate kinautolu ha ʻofa ki he temipalé ʻi heʻenau kei īkí. ʻI hoʻo akoʻi hoʻo fānaú ke nau teuteu mo fie ʻalu ki he temipalé, te ke foaki ai kiate kinautolu ha taha ʻo e ngaahi meʻaʻofa maʻongoʻonga taha te ke lava ʻo foakí—ko ha ʻilo ʻoku taʻengata ʻa e fāmilí pea mo ha loto-holi ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava ʻe fakatahaʻi ai honau fāmilí ʻo taʻengatá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” Liahona, ʻEpeleli 2018, 7.

  2. Russell M. Nelson, “ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” 7.

  3. Russell M. Nelson, “ʻI Heʻetau Laka Fakataha Atu Kimuʻá,” 7.

  4. Vakai, Joy D. Jones, “Ko ha Toʻu Tangata ʻOku Nau Fakafepakiʻi e Angahalá,” Liahona, Mē 2017, 87–90.

  5. Vakai, Dale G. Renlund, “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 47.

  6. Russell M. Nelson, “Fanongo kiate Ia,” Liahona, Mē 2020, 90.

  7. Joy D. Jones, in Valerie Johnson, “Sister Joy D. Jones: A Lifelong Love of Learning and Motherhood,” Church News, Jul. 13, 2016, ChurchofJesusChrist.org/church/news.

Paaki