2021
Ko e Lotua ha Founga ke Maʻu ai Hoku Ngaahi Lekooti Fakafāmilí
ʻOkatopa 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē

Ko e Lotua ha Founga ke Maʻu ai Hoku Ngaahi Lekooti Fakafāmilí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Vēsinia, USA.

Naʻe tokoni mai hoku kaungāmeʻa angalelei ko Selí ke maʻu e ngaahi tohi hisitōlia fakafāmili ʻeku ngaahi kuí.

ʻĪmisi
tokotaha ʻoku sio ki ha ngaahi lekooti fakafāmili

Laʻitā ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻu tohí

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ne u ongoʻi ai naʻe fie maʻu ke u talanoa mo ʻeku kuitangatá fekauʻaki mo homau hisitōlia fakafāmilí. ʻI heʻeku ʻaʻahi kia Kulenipaá, naʻá ne ngāvaivai. Naʻe kole mai ʻe he tokoua ʻo ʻeku faʻeé ke ʻoua te u fakahohaʻasi ia, ko ia naʻe ʻikai ke u fehuʻi ange fekauʻaki mo homau hisitōlia fakafāmilí. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, ne u mali peá u hiki mei Taiuani ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ku fakaʻiseʻisa ʻi he ʻikai ke u toe maʻu ha faingamālie ke talanoa mo Kulenipā kimuʻa peá ne mālōloó. Naʻá ku fehuʻi ki ha kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí fekauʻaki mo ʻemau tohi hohokó, ka naʻe ʻikai lava ha taha ʻo tokoni mai. Naʻá ku loto-mamahi ʻi heʻeku tatali fuoloa ke ako fekauʻaki mo Kulenipaá pea mo hono tukunoaʻi e ngaahi ueʻi mei he Laumālié ke talanoa mo ia fekauʻaki mo hono hisitōliá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku lau hoku tāpuaki fakapēteliaké, naʻe ongo kiate au ha konga naʻe fakamatalaʻi ai e founga te u lava ʻo tokoni ke fakahoko ha ngāue fakaofo maʻa ʻeku ngaahi kui kuo pekiá mo e niʻihi kehe naʻe kei moʻuí. Naʻá ku fakakaukau, “ʻE lava fēfē ke hoko ʻeni kapau ʻoku ʻikai ke u ʻilo ʻa e feituʻu ke u kamata aí?” Ne u lau kimui ange ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:8, 10:

“ʻOku ou tuku kiate kimoutolu ha fekau foʻou, koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa hoku loto ʻo kau kiate kimoutolú; …

“Ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou lea ʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou lea ʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa.”

Naʻá ku ongoʻi hono fakalotolahiʻi au ʻe he ʻEikí, pea naʻá ku lotua ha founga ke maʻu ai hoku ngaahi lekooti hisitōlia fakafāmilí.

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai lolotonga ʻeku ʻi Sangihai ʻi Siainá, ne u fetaulaki mo Seli Vū, ʻa ia naʻe ʻaʻahi mai mei Taiuaní. Naʻe ʻikai fuoloa kuó ma kaungāmeʻa lelei. ʻI heʻene ʻiloʻi naʻá ku fekumi ki he tohi hohoko hoku fāmilí, naʻá ne fakalotolahiʻi au ke ʻoua naʻá ku foʻi. Naʻá ne fokotuʻu mai ko e feituʻu ke u kamata aí, ʻoku totonu ke u ʻalu ki he potungāue lekooti fakafāmili fakalotofonua ʻi Taiuaní ke kole e ngaahi tuʻasila motuʻá. Naʻá ne pehē mai, “Mahalo pē ʻe ʻi ai ha meʻa ʻe maʻu ai.”

Naʻá ku puna ki Taiuani mo e ʻamanaki te u maʻu e lekooti ʻo e ʻapi ʻo ʻeku kuitangata-hono-uá, ka ko e meʻapangó he naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ia. Naʻe ʻikai foki ke u ʻiloʻi e feituʻu ne fāʻeleʻi ai iá pe ko e hingoa ʻeku kui naʻe fuofua haʻu ki Taiuaní. Neongo e faingataʻa ko ʻení, ka naʻe talamai ʻe Seli ke ʻoua te u hohaʻa. Na‘á ne pehē mai, “Tui pē koe. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻe tokoni mai foki mo hoʻo ngaahi kui ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.” Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ku foki ki Sengihai, ʻo ʻamanaki mo lotua ha mana.

ʻI ha hoʻatā Sāpate ʻe taha, naʻe ʻomi ai ʻe Seli ha laʻitā ʻo ha ngaahi lekooti tohi hohoko. Naʻá ne ʻeke mai pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻo e ngaahi hingoá naʻá ku ʻiloʻi.

Naʻá ku ʻohovale. Naʻe ʻi he pēsí ʻa e hingoa ʻo ʻeku ngaahi kuí! ʻI heʻeku ʻeke ange pe naʻá ne maʻu fēfē iá, naʻá ne talamai ʻa e talanoa fakaofo ko ʻení:

Ne u fakakaukau ki hoʻo tohi hohokó ʻi ha ngaahi uike lahi, pea ne u ongoʻi ʻoku totonu ke u ʻalu ki he tuʻasila ʻo e ʻapi hoʻo kuitangata-hono-uá ke vakaiʻi e feituʻú.

Hili ha heka lēlue houa ʻe ua ʻi he lēlue oma tahá, ne u heka pasi ki he kolo ko Sai Kaní, ko ha feituʻu ne teʻeki ke u aʻu ki ai kimuʻa. Ne u tō ʻo mohe, pea naʻe fafangu au ʻe he fakaʻulí ʻi he aʻu ki he hifoʻanga fakaʻosí. Naʻá ku hifo, vakavakai holo, ʻo fakatokangaʻi naʻá ku ʻi ha kiʻi kolo toutai. Naʻá ku kole ki ha taha naʻe ʻi ai haʻane falekoloa ʻi he kauhala ʻe tahá ki ha ngaahi fakahinohino. Naʻá ne tā haʻaku tekisī pea fakahinohinoʻi e fakaʻulí ki ha feituʻu naʻe nofo ai ha tangataʻeiki toulekeleka. ʻI heʻeku aʻu atu ʻo ʻeke ki he tangata ko iá pe te u maʻu mei fē ʻa e lekooti tohi hohoko ʻo e koló, naʻá ne talamai ke u lue lalo ki ha temipale ʻi he veʻe matātahí.

Naʻá ku vakai ʻi he temipalé ki ha kau tangata naʻa nau inu tī mo talanoa. Naʻa nau pehē ne nau toki kamata pē ha fakataha fakataʻu ʻa e fāmili Liu Saí ke teuteu ki ha konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa. Naʻá ku talaange naʻá ku ʻi aí ke kumi ha ngaahi hingoa fakafāmili maʻa hoku kaungāmeʻá.

Naʻa nau pehē, “ʻOku ʻikai ke faʻa ʻi ai ha taha ʻi he temipale ko ʻení. “ʻOku loka ʻa e matapaá tukukehe ʻa e houa ʻe ua ki he tolu ʻi he taimi ʻoku mau fakahoko ai ʻa e fakataha fakataʻú. ʻOkú ke monūʻia ʻaupito ke tau fetaulaki heni.”

ʻI heʻeku talaange ki he kau tangatá naʻá ku fekumi ki he hingoa Liu Peí, naʻa nau talamai kuo laui taʻu ʻenau tānaki e tohi hohoko ʻa e fāmili Liú pea naʻe ʻikai ke nau manatuʻi e hingoa ko iá. Naʻe foaki angaʻofa mai ʻe ha taha ʻo e kau tangatá ʻene ngaahi lekooti tohi hohokó ke u sio ki ai. Naʻe hoko atu ʻenau fakatahá lolotonga ʻeku fekumi ʻi he ngaahi lekōtí. Hili ha miniti nai ʻe 10–15, ne u kaila, “Kuó u maʻu ia!”

ʻI heʻenau ʻohovalé, naʻe taʻofi ʻenau talanoá pea toʻo e tohí. Naʻá ku fakaʻaliʻali ange ʻa e hingoá, pea nau talamai naʻe maʻu ia mei he laine fakafāmili ʻo Misa Liu Kau Saní, ʻa ia naʻe haʻu ki heʻenau fakatahá he ʻaho ko iá. Naʻá ku fakatau mai ha tatau ʻo e tohi hohokó, ʻa ia naʻe hiki ai e ngaahi lekooti ʻo e toʻu tangata ʻe 26 mo e taʻu ʻe 2,460 ʻo e ngaahi hingoa ʻo ʻeku ngaahi kui kāinga ofí.

Ne ʻave au ʻe Misa Liu Kau Sani kimui ange ki he tauʻanga lēlué. Naʻá ne talamai kapau naʻá ku haʻu ʻi ha houa ʻe taha kimuʻa pe ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe ʻikai ke u mei maʻu ha taha pe ko ha meʻa ʻi ai. Naʻá ne pehē, “ʻOku loka maʻu pē ʻa e feituʻú ni. Kuo pau pē ko e tāpuaki ia ʻo e ngaahi kuí. Ko ha mana moʻoni ia.”

Ko ʻeku ʻāngeló ʻa Seli. ʻOkú ne fonu ʻi he ʻofa ʻa Kalaisí pea ʻoku vēkeveke maʻu pē ke tokoni ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá. Ko ha sīpinga maʻongoʻonga ia ʻo e ngāue fakaetauhi ki he niʻihi kehé. Kuo ʻomi ʻe heʻene loto-fiemālie ke ngāué ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga mo ha mana ki ha laumālie ʻe laungeau. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha kau ʻāngelo ʻi hotau lotolotongá, ka ʻoku fie maʻu ke tau maʻu ha loto-holi ke fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí kae lava ke maʻu ʻenau tokoní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008): “Falala kiate koe. Falala ki hoʻo malava ke fai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo leleí. Tui ʻoku hala ha moʻunga ʻe fuʻu māʻolunga ke ke taʻe-malava ʻo kaka ai. Tui ʻoku hala ha matangi mālohi ʻe fuʻu lahi te ke taʻe-malava ke matuʻuaki.”1 ʻI heʻetau fekumi ki he tataki ʻa e ʻEikí, te tau mamata ki Hono toʻukupú mo e kau ʻāngeló ʻi heʻetau moʻuí, pea te tau lava ʻo fakahoko ʻa e meʻa kuó Ne kole mai ke tau faí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 452.

Paaki