2021
“ʻE Ui Peheʻi ʻa Hoku Siasí”
ʻOkatopa 2021


“ʻE Ui Peheʻi ʻa Hoku Siasí”

ʻI he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi ai e hingoa kakato ʻo e Siasí, ʻoku tāpuekina ai kitautolu mo faitāpuekina e niʻihi kehé.

ʻĪmisi
various people walk by a Church sign in Korean

ʻI ʻAfiliká, naʻe fekumi ha niʻihi fakafoʻituitui ki ha siasi ke nau kau ki ai ʻi hono lipooti mai ʻenau ngaahi misí. Naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ʻi heʻenau misí ke nau fekumi ki ha siasi naʻe ui ʻaki e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. ʻI heʻenau fekumí, naʻa nau maʻu ai ha siasi pē ʻe taha ʻoku mahuʻinga ai e huafa ʻo e Fakamoʻuí—Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe lipooti ʻe ha Kāingalotu tokolahi ʻi ʻAmelika Latina naʻe fuʻu taʻefiemālie ʻenau fakaafe ko ia ki honau kaungāmeʻa ke kau atu ki he “Siasi Māmongá.” Naʻe liliu ʻeni he taimi naʻa nau fakahoko ai ha fakaafe ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Naʻe tali ange ʻe honau ngaahi kaungāmeʻá, “Kapau ʻoku ui homou siasí ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku mau fie haʻu ʻo mamata.”

ʻI he ʻIunaiteti Siteití, naʻe fakaafeʻi ʻe ha kiʻi tamasiʻi Palaimeli hono kaungāʻapí ki hono papitaisó. Naʻe pehē ʻe ha faifekau ʻo ha tui fakalotu kehe he ʻikai ke ne teitei ʻalu ki ha papitaiso “Siasi Māmonga.” Ka koeʻuhí naʻá ne lava ʻo tala naʻe nofotaha e siasi ʻo e kiʻi tamasiʻí ʻia Sīsū Kalaisi, naʻe kau atu ʻa e faifekaú mo hono uaifí.

ʻI he taimi naʻe kole ai ʻe ha fakafofonga ʻo ha kautaha vakapuna ki ha mēmipa ʻo e Siasí ha tuʻasila ʻīmeili, naʻe tali ange ʻe he mēmipá, “ldschurch.org.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe he fakafofongá, “Ko e siasi fē ia?”

Tali ange leva ʻe he mēmipá, “Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Naʻe pehē ange ʻe he fakafofongá, “ʻOku ou ngāue ʻi ha ngaahi ʻaho lahi ʻo ʻikai ke u lava ʻo lea fekauʻaki mo e ʻEikí.” “ʻOku hanga ʻe heʻeku ʻiloʻi ʻoku ou lea ki ha Kalisitiane ʻe taha ʻo ʻai au ke u maʻu ha ʻaho lelei.”

Naʻe fakatonutonu vave leva ʻe he mēmipa ʻo e Siasí ʻa ʻene fakamatala fakafoʻituitui ʻi he kautaha vakapuna ko ʻení ʻaki ʻa e tuʻasila ʻīmeili foʻou ʻa e Siasí: ChurchofJesusChrist.org.1

Ko ha Talaʻofa Kuo Fakahoko

ʻĪmisi
family walking in front of a Church building

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he ngaahi talanoa fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻa hono fakahoko ʻo ha talaʻofa naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Russell M. Nelson ki he Kāingalotú ʻi ʻOkatopa 2018 pea toe fakahoko ʻi ʻEpeleli ʻo e 2020.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ou palōmesi atu kapau ʻe fai hotau lelei tahá ke fakafoki e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻe hanga ʻe Ia ʻoku ʻOʻona e Siasi ko ʻení ʻo lilingi hifo Hono mālohí mo e ngaahi tāpuakí ki he ʻulu ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo teʻeki ai ke tau mātaʻia hano tatau. “Te tau maʻu ʻa e ʻilo mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ke tokoni ke ʻoatu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ki he puleʻanga, faʻahinga, lea, mo e kakai kotoa pea mo teuteu ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga-ua mai ʻa e ʻEikí.”2

ʻI heʻeku ngaahi ʻakauni mītia fakasōsialé kimuí ni maí, naʻá ku fakaafeʻi ai e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau fakamatala mai e ngaahi tāpuaki kuo nau maʻu mei hono fakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasí. Naʻe ongo kiate au ʻi heʻeku maʻu ha ngaahi tali ʻe 2,600 tupu.

ʻOku ou fie vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni mo kimoutolu. Te nau ongo angamaheni pē koeʻuhí kuó ke maʻu ha ngaahi tāpuaki tatau ʻi hoʻo muimui ki he faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní.

Ofi Ange kia Sīsū Kalaisi

Naʻe ueʻi au ʻe he fakamoʻoni ʻa Sēkope ki he founga kuo tokoniʻi ai ia ʻe he hingoa kakato ʻo e Siasí ke ne tokanga taha ki he Fakamoʻuí: Naʻá ne vahevahe mai kiate au, “Kuó u fakatokangaʻi kuo liliu ʻeku tokanga kia Sīsū Kalaisí ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻeku moʻuí.” ʻI heʻeku maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku ou fakakaukau kiate Ia mo ʻEne feilaulau fakaleleí. ʻI he taimi ʻoku ou lau ai ʻa e folofolá, ʻoku ou tokanga lahi ange ki Heʻene folofolá pea mo ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola kehe pē kiate Ia. Kuo tohoakiʻi au ʻe he meʻá ni ke u ofi ange kiate Ia pea kuó ne tokoniʻi au ke mahino lelei ange Hono fatongiá ko hoku Fakamoʻuí Ia mo e Huhuʻí.

Naʻá ku ongoʻi mohu tāpuekina ʻi heʻeku ʻilo naʻe mahino kia Peti mo Pulusi ʻa e ʻuhinga ʻo e huafa ʻo e Fakamoʻuí: Naʻe pehē ʻe Peti, “Kuó u ongoʻi ha fehokotaki vāofi ange mo hoku Fakamoʻuí. ʻI he taimi ʻoku ʻeke mai ai kiate au pe ko fē ʻa e siasi ʻoku ou kau ki aí, peá u tali ange ʻoku ou kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ou ongoʻi ʻoku ou kau moʻoni ki ai. ʻOku ou kau ki Hono kakaí. ʻOku ou kau ki Hono fāmilí. ʻOkú Ne ʻaʻana au.”

Naʻe talamai ʻe Pulusi ʻoku tokoniʻi ia ʻe he hingoa totonu ʻo e Siasí ke ne “manatuʻi ko hai ʻoku ou tauhi ki aí pea mo hai ʻoku ou feinga ke hoko ʻo tatau ange mo iá. ʻOkú ne fakamanatu mai kiate au ko e Fakamoʻuí ʻa e tokotaha ʻokú ne fakahoko mai ʻa e ngaahi akonaki ko ʻení pea ʻoku ʻikai ke haʻu ia mei he tangatá.”

“ʻOku ʻI He Huafa ʻo e Fakamoʻuí ʻa e Mālohi”

ʻĪmisi
Christus statue

Naʻe pehē ʻe Heili ko ha faifekau taimi kakato: “ʻOku ʻomi ʻe hono fakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ha mālohi mo ha mafai lahi ange ʻi he taimi ʻoku tau akoʻi ai ki he niʻihi kehé ʻa ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻI heʻeku pehē ʻSiasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,’ ʻoku fakapapauʻi mo fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí kuo fakafoki mai ki he māmaní he ʻahó ni. ʻOku ou saiʻia hono fakaʻaongaʻi e hingoa totonú koeʻuhí ʻoku ou tānaki atu foki ʻeku fakamoʻoni moʻuí ki he moʻoni ko iá!”

Pea naʻe talamai ʻe Nikola kiate au: “Kimuʻá, kapau te u pehē ʻMāmonga,’ ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e kiʻi veiveiua ko iá kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tataú. Naʻe mei lava ke ke fanongo ki he vave ʻo e manatu ki he ngaahi meʻa kotoa kuo nau fanongo ai fekauʻaki mo e ʻkau Māmongá.’ Ka ko ʻeni kuo ʻi ai ha melino, pea ʻoku faʻa tali lelei pē ia. ʻOku ʻi he huafa ʻo e Fakamoʻuí ʻa e mālohi. ʻOkú Ne ʻomi ʻa e melinó. Kuo tupulaki ʻeku fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻeku lea ʻaki pē ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí. ʻOku ou ongoʻi e Laumālié he taimi kotoa pē ʻoku ou lea ʻaki ai iá. Ko e meʻa pē ia ʻoku ou lea ʻaki he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau tui ki aí, ka ʻoku feʻunga pē ia.”

Fakamahinoʻi ʻa e Maʻuhalá

Naʻe pehē ʻe Hāloti, ko ha palōfesa ʻunivēsiti ʻi he ʻIunaiteti Siteití, kuo tokoniʻi ia ʻe hono fakaʻaongaʻi e hingoa kakato ʻo e Siasí ke fakamahinoʻi ʻa e ngaahi maʻuhalá. Naʻá ne talamai ʻoku feinga ha tokotaha ako ke fakamatalaʻi fakanounou ha fealeaʻaki fekauʻaki mo e tui fakalotú, ʻo pehē, “ʻOku ou tui ko e tui fakalotu kotoa pē ko e Kalisitiane, tuku kehe pē ʻa e kau Māmongá.”

Naʻe pehē ʻe Hāloti ʻi heʻene vakai ki ha momeniti mahuʻinga ke fakamahinoʻi ai e maʻuhala ko iá, “Naʻá ku talaange ki he kau akó ko e ʻMāmongá’ ko ha hingoa fakatenetene ia ki he kāingalotu ʻo e Siasí koeʻuhí ko ʻemau tui ki he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha ongo fakamoʻoni fakafolofola ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he kuonga muʻá.”

Naʻe talanoa fiefia mai ʻa Mele ʻaki hono lotó kiate au, ʻo vahevahe mai e founga kuo tāpuekina ai ia ʻe he hingoa kakato ʻo e Siasí ʻi hono akoʻi ʻene fānaú: “ʻOku siʻisiʻi ange e puputuʻu ʻeku fānaú he taimí ni ʻi heʻeku akoʻi kiate kinautolu ko e Kāingalotu kitautolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻa ia ʻoku fehangahangai ia mo hono ui kitautolu ko e ʻKau Māmongá.’ Naʻa nau faʻa puputuʻu mo fehuʻi, ʻKo e hā ne hoko ai ʻeni ki he Māmongá? ʻOku ʻuhinga nai ia ʻoku ʻikai ko ha kau Kalisitiane kitautolu?’ ʻOku ou ongoʻi kuo tokoniʻi kinautolu ʻe he liliu ko ʻení ʻi he taimi ʻoku nau talanoa ai mo e fānau kehe ʻi he akó ʻoku ʻikai ke tau tui tataú.

Ko ha Faifekau Au maʻa Sīsū Kalaisi.

Naʻe palōmesi ʻa Palesiteni Nalesoni ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi e hingoa totonu ʻo e Siasí, “te tau maʻu ʻa e ʻilo mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí. Naʻe ueʻi au ʻe he talanoa ʻa Telesa fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko ʻi he taimi naʻe fehuʻi ange ai ʻe hano kaungāmeʻa ʻi he ngāué fekauʻaki mo e Siasí. Hili e faleʻi ʻa Palesiteni Nalesoní, naʻe kamata ke vahevahe ʻe Telesa ʻa e hingoa kakato ʻo e Siasí.

Naʻá ne talamai, “Naʻá ne fieʻilo ki he Siasí.” “Naʻá ne fakatotoloʻi ia ʻi ha ngaahi māhina pea ko e meʻa fakaofó, naʻe papitaiso ia ʻe hoku fohá, ko e pīsopé. Naʻá ku fuʻu ongoʻi fiefia ʻaupito ʻi he ʻaho ko iá, pea mo hoku fāmilí foki. ʻOku moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofá.”

Naʻe pehē ʻe Soatani ʻoku tokolahi ha kakai ʻoku ʻikai ke nau maheni mo e hingoa ʻo e Siasí. Naʻá ne pehē, “ʻI hono fakaʻaongaʻi e hingoa kakato ʻo e Siasí, ʻoku ou maʻu ai ha faingamālie ke fakamatalaʻi e founga ʻoku fakatefito ai e Siasí ʻia Sīsū Kalaisí pea mo e ʻuhinga ʻoku tau ui ai kitautolu ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

ʻI he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe ha tangata kia Koloa pe ko ha “faifekau Māmonga iá,” naʻá ne fakamoʻoni mālohi ʻo pehē, “ʻIkai, ko ha faifekau au maʻa Sīsū Kalaisi.” Naʻe talamai ʻe Koloa kiate au naʻe fakahaaʻi ʻe he tangatá ʻene holi ke muimui ki he Fakamoʻuí, ko ia naʻá ne akoʻi ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku tataki ia ʻe he Fakamoʻuí. Naʻá ne ʻoange leva (ki he tangatá) ha fakamatala fekauʻaki mo Hono Siasí.

“Ui ʻa e Siasí ʻi Hoku Hingoá”

ʻĪmisi
sister missionaries talking to a family in front of a Church building

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene fakahā ʻa e hingoa ʻo Hono Siasí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “He ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4). Pea naʻá ne pehē ki he kau Nīfaí, “Ke mou ui ʻa e siasí ʻi hoku hingoá,” he “ʻoku fēfē ʻene hoko ko hoku siasí ʻo kapau ʻoku ʻikai ui ia ʻi hoku hingoá?” (3 Nīfai 27:7, 8).

ʻOku ou fakamoʻoni mo ha mēmipa ʻo e Siasí ko Tomi ko e taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi kakato ai e hingoa ʻo e Siasí, ʻoku tāpuekina kitautolu pea tau faitāpuekina e niʻihi kehé. Naʻe talamai ʻe Tomi kiate au, “ʻI heʻeku vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha taimi ʻoku mālohi ai ʻa e fekeʻikeʻí mo e manavasiʻí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ou tokoni ki he niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha hūfangaʻanga mei he faingataʻá ʻa ia ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻoku nau tokanga mai kiate kinautolu pea ʻoku nau muimui ʻiate Ia.”

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻOku ou fakamālō kia ʻEletā Gerrit W. Gong ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi heʻene vahevahe mai e ngaahi talanoá ni kiate aú.

  2. Russell M. Nelson, “Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” Liahona, Nōvema 2018, 89; vakai foki, “Ko Hono Fakaava ʻo e Ngaahi Langí ki ha Tokoní,” Liahona, Mē 2020, 73.

Paaki