2022
O Tusiata Pasefika na Filifilia mo le Tauvaga Tusiata Faavaomalo
Oketopa 2022


ITULAU I LE LOTOIFALE

O Tusiata Pasefika na Filifilia mo le Tauvaga Tusiata Faavaomalo

O tusiata o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai Toga ma Ausetalia ua talanoa e uiga i auala e uunaia ai e lo latou faatuatua a latou faatufugaga.

E toatolu ni tusiata mai le eria o le Pasefika na filifilia lata mai nei mo le Tauvaga Faatufugaga Faavaomalo lona 12: o Alyce Bailey ma Reena Naidu mai Ausetalia, ma Moeaki Kivalu mai Toga.

I le lagolagoina ai e Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua valaaulia e le tauvaga o lenei tausaga tagata matamata e suesue le sāvali mamana o le talalelei faapea “ua tutusa tagata uma i le Atua” (2 Nifae 26:33). Sa tuuina atu e tagata o le Ekalesia ma uo a le Ekalesia i atunuu e 25 a latou galuega, ma e 148 ata na filifilia mo le faaaliga mulimuli.

O loo faaalia nei i le Falemataaga o Talafaasolopito ma Faatufugaga a le Ekalesia i le Aai o Sate Leki, Iutā i le Iunaite Setete.

ALYCE BAILEY

O Alyce e nofo i Launceston, Ausetalia ma e fiafia i taimi uma e tusi ata, ae i le lua tausaga mulimuli o le aoga maualuga na faato’ā amata ai ona manatu mamafa o ia i le ono avea ai o le faatufugaga ma se galuega tumau. I le 19 o ona tausaga, sa ofoina atu ai ia te ia e faaali ana galuega i se falemataaga i le lotoifale, ma ina ua mavae le valu tausaga faamanuiaina tele o le faaalia faapisinisi o ana galuega ma i latou, sa ia filifili ai loa e toe aluese mai i tua ina ia faamae’a lona Faailoga o le Tagata Malaga i le Faatufugaga (Bachelor of Fine Arts) i le Iunivesite o Polika Iaga i Provo, Iutā.

“Sa avea pea faatufugaga o se vaega tāua o lo’u olaga ma sa fesoasoani ia te a’u e malamalama atili ai i upu moni tāua o le talalelei ma maua ai le alofa o le Atua i auala na semanū ou te lē mafaia.”

“Pe a ou fatuina se ata, ou te taumafai i taimi uma e faia i se auala ina ia valaaulia ai le agaga e lē gata i totonu o lo’u potu tusi ata a’o olaga o i latou o e matamata i galuega ua mae’a.”

O lona galue autu ai i le peni ma le vali vave mago (acrylic) (faatasi ai ma le faapāina o le vali e pei o se fana i lea taimi ma lea taimi), o ata a Alyce e faatumulia i tala faatusa, faanoanoa, ma lona talaaga patino ma lona aiga. Na te faaaogaina faatusa o manu e suesue ma faaalia ai lagona maaleale o aafiaga faaletagata.

O lana ata, “O Isi,” (“The Others”) sa filifilia mo se Taui Taualoa. I lea ata, e tolu ituaiga o mamoe e feagai ma le tagata matamata, e valaauliaina ai se suesuega toto’a ma le faaeteete.

“I le taimi o lana galuega i le olaga nei ma le mavae ai o le olaga nei, sa masani ona ta’ua e le Faaola ia lava o le Leoleo Mamoe Lelei. I le avea ma Leoleo Mamoe Lelei, sa silafia lelei e ia ana mamoe taitoatasi ma alofa ia i latou e lē faatua’oia . . . Sa ia valaaulia tagata uma e faalogo i lona leo ma o mai ia te ia ina ia mafai ona ia taitai atu i latou i le aiga ma le saogalemu.”

“E tusa lava po o le a le ituaiga, itupa, po o le gafa, i le silafaga a le Leoleo Mamoe Lelei, o i tatou o Ana mamoe e tutusa uma lava ma ua lauiloa, alofagia, ma manaomia.”

REENA NAIDU

O le aiga o Reena Naidu na malaga mai Fiti, sa siitia atu i Sini, Ausetalia, ao laitiiti o ia.

Na ia iloa lana meaalofa o le tusiata i le aoga maualuga ina ua i ai sana meaaoga na manaomia ai lona tuuina atu o se ata tūsia o ia lava. “Pe tusa o le taimi lava e tasi, sa ou faitau ai i se lauga a le Ekalesia e uiga i le atina’eina o a tatou taleni ma sa ou lagonaina le musuia e atina’e o’u tomai faatufugaga,” o le tala lea a Reena.

Sa mulimuli o ia i le musumusuga ma oo atu ai i le Aoga Faatufugaga a le Atunuu i Dalinghurst, Sini, lea na maua ai se faailoga o le matuaofaiva i faatufugaga (master’s in fine arts). O le taimi nei o ia o se pule mo se kamupani sapalai faatufugaga lea e fesoasoani ai i isi e filifili mea sa’o mo latou galuega faatufugaga.

Mo lana lava galuega, e fiafia Reena i vaitusi, vali vai, ma vali vave mago.

“O la’u mataupu e aofia ai ae e le gata i laufanua, sami, ata o tagata ma isi. O loo ia te a’u foi se naunauta’iga malosi e fatu ni galuega e faaosofia e lo’u faatuatua ma tulimatai i le fausiaina o faatufugaga e sili atu ona faalelotu ma faaleagaga.”

O lana galuega filifilia e ta’ua “O le Vao Paia” (“The Sacred Grove”). E faavae i se ata na tuuina atu ia te ia e se ulugalii faamisionare o ē sa asia le Vao Paia i Niu Ioka. Sa amata le galuega a Reena i le ata lenei i le 2020 a o matamata o ia i le Konafesi Aoao e uiga i aafiaga a Iosefa Samita iina a o laitiiti.

“A o o’u faalogologo, na ou leiloa i le taimi lava lea ma ou tosina atu i le ata . . . Sa ou lagonaina le Agaga Paia o taitaia lo’u lima.”

Mo Reena, o le vao o se faamanatu e alofa le Atua ma faafofoga i Lana fanau. “O le Toefuataiga o le talalelei, e amata i le faaali mai o le Atua i lena togavao, ua saunia ai se ala mo tagata uma e maua ai faamanuiaga a le Atua.”

MOEAKI KIVALU

Na amata ona tusiata Moeaki a o aoga i le Aoga Maualuga a Liahona i Nuku’alofa, Toga. Sa i ai se taimi na tulaga tolu ai i se tauvaga faatufugaga faavaomalo i Tenimaka, ma mulimuli ane maua ai se Faailoga o le Tagata Malaga i Faatufugaga (Bachelor of Fine Arts) mai le BYU Idaho i le Iunaite Setete. Sa faiaoga o ia i faatufugaga mo le 9 tausaga ua te’a i lana aoga, o le Aoga Maualuga a Liahona.

E galue Moe i suauu, vali vave mago ma vali vai ma faamatala e ia lana ata o se faaaliga faapitoa o lagona. E sili ona fiafia o ia i le tusiaina o mea o loo “i tua atu o le veli.”

“Sa i ai ni o’u aafiaga lata i le oti a o o’u tamaitiiti, ia e uunaia ai a’u. A o avea lo’u tama ma peresitene o le misiona, sa ia fai mai ou te tusia se ata o le ata o le faaolataga o se meafaigaluega faafaifeautalai . . . Na matuā faagaeetia ai o’u mafaufauga e mafaufau ai pe faape’i se mea o i tua atu o le veli.”

O lana galuega filifilia o se tuufaatasiga o tapa eseese ma le vali vave mago i luga o se pepa malo ua faaulutalaina, “E Tutusa Tagata Uma ia Keriso.” O se vaega tulaga ese o lenei ata e aofia ai se fasi ie tapa.

“O le tapa o se vaega tāua tele o le aganuu a Toga. E afifi ai pepe fou faatoa fananau, e laeiina e tamaitai ma alii faaipoipo i le aso o le la faaipoipoga ma ufiufi ai pusa maliu i taimi o toe sauniga. O le ie moni lava o ō matou olaga,” o le tala lea a Moeaki. “Ia te a’u, o se veli moni lava i le va o lenei olaga ma le lalolagi o agaga ma e tāua le aofia ai i la’u ata.”

I lana atavali, o le tapa e tuueseesea lo tatou olaga faaletino ma se olaga faalelagi. I tua atu o lena veli, o loo faaalia ai agelu o auaunaga o loo naunau e aapa atu ma faamanuia i latou i taimi o tulaga manaomia tele.

“E tutusa tagata uma i le Atua . . . Tatou te moomoo uma lava mo le filemu, alofa, ma le mafanafana,” o le tala lea a Moeaki, “tatou te lagona uma lava o loo auauna mai le Faaola ma Ana agelu i taimi o mafatiaga.”

Lolomi