2023
ʻOku Fie Maʻu ʻe he Taha Kotoa ʻa e Ongoongoleleí
Siulai 2023


“ʻOku Fie Maʻu ʻe he Taha Kotoa ʻa e Ongoongoleleí,” Liahona, Siulai 2023.

ʻOku Fie Maʻu ʻe he Taha Kotoa ʻa e Ongoongoleleí

Naʻá ku palani ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ka ʻi he ʻosi ʻa e ʻunivēsití ne u fakakaukau naʻe ʻikai fie maʻu ia ke u ngāue—ka ne taʻeʻoua ʻeku ngāue mo e tamaiki fefine naʻe ngaohikoviá. Naʻá ku fakatokangaʻi leva ʻoku fie maʻu ʻe he taha kotoa ʻa e ongoongoleleí.

ʻĪmisi
fefine ‘okú ne toʻotoʻo ha foʻi koini

Ko e Paʻanga Molé, tā fakatātā ʻa Harold Copping © Providence Collection / laiseni mei he GoodSalt.com

ʻI heʻeku ʻi he Palaimelí, ʻoku ʻikai ke u manatuʻi pe naʻe tuʻo fiha hano ʻeke mai ʻe heʻeku kau faiakó pe ko hai ʻiate kimautolu ʻe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató. Naʻá ku fakakaukau maʻu pē ʻi heʻeku kei siʻí te u fai ia.

Naʻe fakahaaʻi mai ʻe heʻeku faʻeé ʻa e mahuʻinga ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻaki ʻene tokoni ki he kau faifekau taimi kakató ʻi hono akoʻi mo vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ku ʻalu mo ia ʻi ha taimi ʻe taha ke kumi e ʻapi ʻo ha fefine ʻi he uōtí naʻe fuoloa ʻa ʻene liʻaki lotú. Naʻá na meimei hē koeʻuhí naʻe ʻikai ke ma ʻiloʻi pau e feituʻu naʻe nofo aí. Naʻe ʻikai ke ʻita ʻeku faʻeé ka naʻá ne fekumi faivelenga ki he ʻapi ʻo e fefine ko iá. Hangē ko e fefine ʻi he talanoa fakatātā ʻo e paʻanga naʻe molé (vakai, Luke 15:8–10), naʻá ne maʻu ʻa e fefiné peá ne fiefia.

Naʻe tokoni e faimateaki ʻeku faʻeé ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí, ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ka ʻi he ngaahi uiuiʻi kehe foki ʻi he Siasí, ke u fakatokangaʻi kuo pau ke tauhi ʻa e tokotaha kotoa pē ki he ʻEikí, ʻo aʻu pē ki ha fanga kiʻi founga iiki.

ʻI he fakalau atu e ngaahi taʻú, ne u ʻosi mei he seminelí, maʻu hoku mētali ʻi he Kau Finemuí, ʻosi mei he ʻunivēsití, peá u kamata ngāue. Naʻe mole māmālie atu ʻa e ongo ko ia ke fakamuʻomuʻa e hoko ko ha faifekau taimi kakató. Neongo naʻá ku kei mālohi pē mo fua totonu hoku ngaahi uiuiʻi ʻi he Siasí, ka naʻá ku pehē loto pē, “ʻOku sai pē ke ʻoua te u ngāue fakafaifekau taimi kakato koeʻuhí ʻoku ʻikai ko hoku fatongia ia ʻoʻoku. Ko ha fefine au, pea lahi ha ngaahi founga kehe te u lava ʻo tauhi ai ki he ʻEikí.”

Ko e Meʻa Naʻe Liliu ai ʻEku Fakakaukaú

ʻI hoku taʻu 22, ne u maʻu ha faingamālie ke ngāue ʻi ha senitā ne u tokoniʻi ai ha tamaiki fefine ne nau aʻusia e ngaohikoviá mo e liʻekiná. Ne u ongoʻi fakaʻofaʻia ʻiate kinautolu. Naʻá ku mamata ki he mamahi honau lotó ʻi he ngaohikoviá mo tukuhifo ʻenau mahuʻingaʻia ʻiate kinautolú. Naʻe feinga taonakita honau niʻihi. Naʻe ʻi ai honau niʻihi naʻe ʻikai ke nau fie falala ki ha taha. Naʻe tokolahi honau niʻihi naʻe siva e ʻamanakí ki he moʻuí pea ʻikai ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻá ku faʻa fehuʻi loto pē, “Naʻe mei lava nai ʻo taʻofi ʻa e ngaohikovia ko ʻení? Fēfē kapau naʻe maʻu ʻe he kau fakamamahí ʻa e ongoongoleleí? Fēfē kapau naʻe kau ʻenau mātuʻá ki he Siasí kimuʻa pea fāʻeleʻi ʻa e tamaiki fefine ko ʻení?” Naʻá ku fakatokangaʻi mahalo naʻe ʻikai mei aʻusia ʻe he tamaiki fefine ko ʻení e ngaahi faingataʻá ni kapau naʻe maʻu mo moʻui ʻaki ʻe heʻenau mātuʻá mo e kau fakamamahí ʻa e ongoongoleleí.

Naʻe tokoni ʻeku fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení mo ngāue ʻi he senitaá ke u vakai ʻoku fie maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e ongoongoleleí. Hangē pē ko e tau ʻa e kau tau ʻa Hilamani ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke maluʻi ʻenau tuí mo honau ngaahi fāmilí, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha kau faifekau taimi kakato ke vahevahe ʻEne ongoongoleleí mo maluʻi Hono puleʻangá.

Naʻe ueʻi au ʻe he ngaahi meʻa ne u aʻusia mo e tamaiki fefine ʻi he senitaá ke u fononga ʻi he hala naʻe finangalo e ʻEikí ke u fou aí. Naʻá ku fakakaukau naʻe fie maʻu ke u kau ki he kau tau fakafaifekau ʻa e ʻEikí. Naʻá Ne ʻafioʻi e loto-holi ko ʻení, pea naʻe ui au ke u ngāue ʻi he Misiona Phillipines Cauayan.

Ko e Ngāue Fakafaifekaú

Naʻá ku mamata ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú ki he liliu ʻa e kakaí ʻi heʻenau ako ʻa e ongoongoleleí. Naʻá ku akoʻi ha kakai naʻe ʻikai ke nau ʻilo e fakamolemolé, ifi tapaka mo inu kava mālohi, hīkisia, pea ʻikai ke nau ʻilo e founga ke lotú. Koeʻuhí ko e ongoongoleleí, naʻa nau liʻaki ai ʻenau ngaahi tōʻonga motuʻá ke nau taau mo e meʻa kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá: ʻa e moʻui taʻengatá.

Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ne u ʻilo ai ʻe lava ke kamata pe foki ha taha ki he hala fāsiʻi mo lausiʻí ʻo kapau te ne fakatomala. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke tau liliu mo tupulaki ki he haohaoá pea taau mo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kuo teuteuʻi ʻe he Tamai Hēvaní maʻatautolú. ʻE lava ke hoko ʻa e ngaahi liliu ko ʻení mei he mamahí ki he fiefiá, moveuveu ki he melinó, ʻitá ki he fakamolemolé, vaivaí ki he mālohí, tāufehiʻá ki he ʻofá.

ʻOku ou monūʻia moʻoni ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku tokoni e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ke mahino kiate au hoku mahuʻinga ko ha ʻofefine ʻo ha ongomātuʻa fakalangi, ʻo aʻu ki he ngaahi tūkunga ʻoku koví. ʻOku fakafiemālieʻi maʻu pē au ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hoko e folofolá ko ʻeku kāpasa ʻi he taimi ʻoku ou puputuʻu ai mo fie maʻu ke fakahoko ha ngaahi filí.

ʻOku ou fāifeinga mo hoku fāmilí ke kātaki faivelenga ki he ngataʻangá. ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku mali mo ha tangata ʻokú ne maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí mo maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Ko ʻeku fuakava mo e ʻEikí ʻoku ʻikai maʻaku pē ia kae maʻa hoku fāmilí mo Hono Puleʻangá.

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi he ʻOtu Filipainí.

Paaki