2023
Ko Hotau Hala ki ʻEmeasí
Siulai 2023


“Ko Hotau Hala ki ʻEmeasí,” Liahona, Siulai 2023.

Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au

Luke 24:13–35

Ko Hotau Hala ki ʻEmeasí

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha fanga kiʻi ʻekitivitī faingofua ʻe nima ke tau ʻiloʻi ʻoku ofi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Ko Sīsū mo e kau ākongá ʻi he hala ki ʻEmeasí

ʻI he Hala ki ʻEmeasí, tā fakatātā ʻa Wendy B. Keller, ʻi he angalelei ʻa e Havenlight

Naʻe mālōlō ʻeku tangataʻeikí ʻi he kanisā ʻi hoku taʻu 4. Naʻá ku tupu hake ʻo fifili pe ko e hā naʻe pau ai ke ne maté. Naʻá ku fakafehuʻia ʻa e ʻOtuá mo fehuʻi ange e ʻuhinga ʻoku ʻikai potupotutatau ai ʻa e moʻuí. Hili ha taʻu ʻe hongofulu mei ai, ʻi hoku taʻu 14, ne u fetaulaki ai mo e ongo faifekaú. ʻI heʻena akoʻi kimautolú, naʻe ongoʻi ʻe heʻeku faʻeé naʻá na akoʻi ʻa e moʻoní pea ʻoku totonu ke mau fanongo. ʻI heʻemau kau ki he Siasí, naʻe hoko mai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo ha mahino ki he palani ʻo e fakamoʻuí ki heʻeku moʻuí ʻi ha taimi ne u fuʻu fie maʻu ai.

ʻI hono silaʻi au kimui ange ai, ki heʻeku ongomātuʻá ʻi he temipalé, naʻe fanafana mai ʻeku faʻeé, “ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻi heni ho tamaí.” ʻI heʻeku fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki ʻo e silá, naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEikí homau fāmilí pea naʻá Ne feʻao mo kimautolu, naʻa mo e taimi naʻe ʻikai ke mau ʻiloʻi aí.

Kuó ke fifili nai pe ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he Fakamoʻuí? ʻOkú Ne ʻafioʻi nai hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá mo e ngaahi meʻa ʻokú ke hohaʻa ki aí? Ko e hā te Ne folofola atu ʻaki kiate koe kapau te ke lava ʻo ʻaʻeva mo talanoa mo Ia?

Naʻá Ne ʻAʻeva mo Kinautolu

Hili ha ʻaho ʻe tolu mei he pekia ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe fononga atu ha toko ua ʻo ʻEne kau ākongá ʻi he halá ki he kolo ko ʻEmeasí, ʻa ia ʻoku meimei maile ʻe fitu (12 km) mei Selusalema. Naʻá na moʻua ʻi heʻena fakakaukaú mo e meʻa naʻá na hohaʻa ki aí, mo e kau atu ha sola ʻo nau lue.

Naʻe fehuʻi ange ʻe he solá, “Ko e talanoa hā ia ʻokú mo fetalanoaʻaki ʻi hoʻomo fonongá, pea mo mamahi aí?”

Naʻe lea ʻa e ongo ākongá ʻo kau ki he ngaahi meʻa ne toki hoko “kia Sīsū ʻo Nāsaletí.” Naʻá na tui naʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ke huhuʻi ʻa ʻIsileli, ka naʻe fakahalaiaʻi mo tutuki taʻetotonu Ia. Naʻá na toe pehē foki ko kinautolu naʻa nau ʻiloʻi lelei taha ʻa Kalaisí naʻa nau pehē naʻá Ne toe tuʻu mei he maté.

Naʻe talaange ʻe he solá kiate kinaua naʻá na “loto tuai ke tui ki he meʻa kotoa pē naʻe lea ʻaki ʻe he kau palōfitá.” Naʻá ne toe fakamanatu ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he folofolá mo e founga naʻe fakakakato ai ʻe Kalaisi ʻa e kikité. Naʻe fakafonu heni ʻa e ongo ākongá ʻaki ʻa e fiefia.

ʻI heʻenau aʻu atu ki ʻEmeasí, naʻe kole ange ʻe he ongo ākongá ki he solá ke “[nau] nonofo.” Naʻe tāpuakiʻi ʻe he solá ʻa e maá ʻi he maʻu meʻatokoni efiafí pea pakipaki ia Fakafokifā pē kuo fakatokangaʻi ʻe he ongo ākongá ʻoku ʻikai ko ha sola ka ko e Fakamoʻuí Tonu pē! (Vakai, Luke 24:13–32.)

‘Okú Ne Feʻao mo Kitautolu

Mahalo te tau fifili ki he ʻuhinga naʻe ʻikai ʻilo ai ʻe he ongo ākongá naʻe ʻaʻeva ʻa e Fakamoʻuí mo kinauá. Ka ko e hā hono tuʻo lahi ʻa e ʻikai mahino kiate kitautolu ʻokú Ne ʻaʻeva mo kitautolú? ʻOku tau faʻa tokanga taha pē ki he ngaahi faingataʻá, pea naʻa mo e ngaahi fiefia, ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó, ʻo ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻoku ʻi hotau tafaʻakí ʻa e Fakamoʻuí.

Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo sio ki Heʻene nofo mo kitautolú, fāifeinga mo kitautolú, ngāue mo kitautolú, pea tangi mo kitautolú. Naʻa mo hotau ngaahi momeniti fakamamahi tahá, kapau te tau fakatokangaʻi, te tau lava ʻo ongoʻi Ia mo fanongo ki Heʻene folofolá: “Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá” (Saame 46:10, tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16).

Ko Hotau Hala Fakatāutahá

ʻOku tau takitaha maʻu ha ikuʻanga ke aʻusia ʻi he moʻuí ni. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻetau fonongá, te tau ala fehangahangai mo ha puke pe te tau fefaʻuhi mo hotau ngaahi vaivaí. Mahalo ʻe ʻi ai haʻatau ngaahi palopalema fakapaʻanga pe ngaahi pole ʻoku tupu mei he lavameʻá, koloá, mo e hīkisiá.

ʻI heʻetau fononga ʻi hotau hala fakataautaha ki ʻEmeasí, ʻoku ʻikai teitei fie maʻu ke tau fononga toko taha. Te tau lava ʻo kole ki he Fakamoʻuí ke tau feʻao. Ko ha ngaahi ʻekitivitī faingofua ʻeni ʻe nima ʻe tokoni ke tau ʻunuʻunu ofi ange ai kiate Ia.

ʻĪmisi
ko ha fefine ʻoku lotu

Ngaahi tā fakatātā ʻa Lovetta Reyes-Cairo

1. Lotu ʻi he ʻAho Kotoa Pē

ʻOku totonu ke ʻuluaki muʻomuʻa e lotú ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻE lava ke tokoni ia ke tau maʻu ʻa e takaua mo e fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní. Te tau lava ʻo kole ha ivi ke muimui ki Hono ʻAló pea mo e mālohi ʻo e Laumālié, tautautefito ki he ngaahi taimi ʻe lava ke tataki ai kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fakakaukaú ki he angahalá.

Lolotonga e tautapa e talavou ko Siosefa Sāmitá ki he ʻOtuá ʻi he lotu ke maʻu ha talí, naʻá ne ʻilo ai naʻe feinga ʻa e filí ke taʻofi ia (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16). Hangē ko Siosefá, kuo pau ke tau vilitaki ʻi he lotú mo falala ʻoku ʻikai teitei hela ʻa e Tamai Hēvaní ʻi he fanongo maí. Te Ne tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻEne taimí mo ʻEne ngaahi talí.

ʻĪmisi
tohi folofola ʻoku fakaava

2. Keinanga ʻi he Folofolá

Naʻe tā ʻe he Fakamoʻuí ha sīpinga maʻatautolu ʻaki hono ako e folofolá. Naʻá Ne faʻa lea ʻaki ia ʻi Heʻene akonakí. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ako maʻu pē e folofolá ke tau maʻu ha ʻatamai ʻoku mahino mo tauʻatāina, ha loto ongongofua ʻoku mataʻikoloa ʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá, pea mo ha nima ʻoku mateuteu ke tokoni.

ʻI heʻetau ako e folofolá, ʻe lava ke fakafonu kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ha holi ke fai lelei. ʻE fakalahi ʻetau vakaí ke sio ki he meʻa ʻoku ʻikai mamata ki ai e mata fakanatulá. ʻE tokoniʻi ai kitautolu ke fanongo ki he tangi ʻa e faingataʻaʻiá. ʻE tāpuekina kitautolu ke muimui ʻi he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié (vakai, Mōsaia 18:8–9). Pea ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ngāue ʻo e ʻahó, he ʻikai ke tau teitei fononga toko taha. ʻE ʻaʻeva ʻa e Fakamoʻuí mo kitautolu ʻi he foʻi laka takitaha.

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

3. Muimui ki he Kau Palōfita Moʻuí

ʻOku totonu ke tau muimui ki he faleʻi ʻa hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, mo e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā kehé. Te tau toki ʻilo ai ʻe malu mo mahino hotau hala ki ʻEmeasí. Te nau tataki malu mo tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻoku ʻiate kitautolu ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
ongo nima ʻe ua ʻoku fetokoniʻaki

4. Fakaafeʻi Ia ke Nofo

ʻI heʻetau ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí pea ʻi heʻetau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e Fakamoʻuí ke feʻao mo kitautolu. ʻOku tau ako ke fakatokangaʻi ʻa Hono ivi tākiekiná ʻi heʻetau moʻuí.

Naʻe ʻaʻeva ʻa e ongo ākonga ʻi he hala ki ʻEmeasí mo e Fakamoʻuí, fefolofolai mo Ia, mo ongoʻi ʻa e vela hona lotó (vakai, Luke 24:32). Ko ʻEna tautapa kiate Ia, “Ke tau nonofó” (Luke 24:29), ʻoku totonu foki ke hoko ia ko ʻetau tautapá.

ʻI he taimi naʻe ʻiloʻi ai ʻe he ongo ākongá ʻa e Fakamoʻuí, naʻe fakafokifā pē ʻEne puli meiate kinauá. Naʻe foki leva ʻa e ongo ākongá ki Selusalema ʻo fakamoʻoni ki he Kau ʻAposetoló kuo toe tuʻu ʻa e Fakamoʻuí. Lolotonga ʻena fakamoʻoní, naʻe toe “tuʻu ʻa [e ʻEikí] ʻi honau haʻohaʻongá” (Luke 24:36). Te tau lava foki ʻo ongoʻi Ia ʻi Heʻene ʻi hotau lotolotongá.

ʻĪmisi
laulau vai sākalamēnití

5. Fakafoʻou Maʻu pē ʻa e Ngaahi Fuakavá

ʻE lava ʻe he ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo liliu hotau natulá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku hanga ʻe heʻetau moihū mo fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá ʻo tohoakiʻi kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻOtuá mo fakalahi ʻetau malava ko ia ke ʻofá.”1 Hangē ko ʻení, ʻoku fakaʻatā ʻe he papitaisó ʻa e ʻEikí ke fakamaʻa kitautolu. Pea kapau te tau faivelenga mo talangofua, ʻe teuteuʻi kitautolu ʻe he ngaahi fuakava mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé ke tau moʻui ʻi ha ʻaho ʻi he ʻao ʻo e Tamaí mo e ʻAló fakatouʻosi.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he sākalamēnití ke tau manatuʻi mo fakaʻatā ke tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá, fakatomala, pea toe feinga. ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí mo toe tukupā ke manatu kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku talaʻofa mai leva ʻe ʻiate kitautolu maʻu ai pē ʻa Hono Laumālié. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79.) ʻOku totonu ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava kuo tau fakahokó.

ʻĪmisi
Ko e tokoni ʻa Sīsū ki he niʻihi kehé

ʻE Ofi ʻa e Fakamoʻuí

ʻI heʻetau fononga ki ʻEmeasí, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he ʻofa ke tau haʻu kiate Ia pea fiefia ʻiate Ia. ʻI heʻetau lotu he ʻaho takitaha, keinanga ʻi he folofolá, muimui ki he kau palōfita moʻuí, fakaafeʻi Ia ke nofo mo kitautolu, pea fakafoʻou mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, te Ne ofi mai kiate kitautolu. Te tau toki ʻiloʻi ai, ʻi he ʻiloʻi ʻe he ongo ākonga ʻi he hala ki ʻEmeasí, kuo toe tuʻu ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne moʻui mo ʻofa moʻoni ʻiate kitautolu.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí Ia. ʻOkú Ne vēkeveke ke nofo mo kitautolu mo tataki malu kitautolu ʻi heʻetau fonongá.

Paaki