2023
Ko Hotau Uiuiʻi ke Vahevahe ʻa e Ongoongolelei ʻo e Fakamoʻuí
Siulai 2023


“Ko Hotau Uiuiʻi ke Vahevahe ʻa e Ongoongolelei ʻo e Fakamoʻuí,” Liahona, Siulai 2023.

Ko Hotau Uiuiʻi ke Vahevahe ʻa e Ongoongolelei ʻo e Fakamoʻuí

ʻI heʻetau hoko ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá, ʻoku ui kitautolu ke vahevahe ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi Heʻene moʻuí, ngaahi akonakí, Fakaleleí, mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

ʻĪmisi
ko ha ongo faifekau ʻeletā ʻokú na sio ki ha tablet

ʻI heʻeku hoko mo hoku hoá ko ha ongo faifekau kei talavou ʻi ʻIngilaní, naʻá ma akoʻi ai ha tangata naʻá ne aʻusia ha ngaahi meʻa fakalilifu mo fakatuʻutāmaki lolotonga e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Naʻá ne kau ʻi ha fetāʻaki ʻi ʻuta peá ne hao ʻi ha ʻohofi fakamamahi ki he vaka naʻá ne heka ai kimuʻa peá ne foki ki ʻIngilaní. ʻI he faifai peá ne aʻu ki ʻIngilaní, naʻe lōmekina ia ʻe ha ongo māfana mo e houngaʻia ʻi heʻene foki hao ki ʻapí ʻo ne tūʻulutui ai, ʻuma ki he kelekelé, pea fai ha fakafetaʻi.

ʻI heʻema akoʻi kiate ia ʻa hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí mo fakamatalaʻi e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne tangi. Naʻá ne loʻimataʻia ʻi heʻene fakamatalaʻi ʻa e fakamoʻoni fakamāfana naʻá ne maʻú. Naʻá ne fakamatala naʻá ne maʻu mei he pōpoaki ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí ha ngaahi ongo tatau mo ia naʻá ne maʻu ʻi heʻene foki hao ki he kelekele ʻo ʻIngilaní. Naʻá ne ongoʻi naʻe ʻi ai hono ikuʻanga taʻengata.

ʻĪmisi
kulupu ʻo ha kau faifekau ʻi ʻIngilani

“ʻOku ʻomi ʻe he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻa e maama moʻoni ʻoku fie maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá lolotonga e ngaahi taimi moveuveú,” ko e fakamatala ia ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki (ʻotu taupotu ki ʻolungá, fika nima mei toʻomataʻú), ʻa ia naʻe ngāue ʻi he Misiona Pilitāniá mo ʻEletā Sefilī R. Hōlani (ʻotu taupotu ki ʻolungá, fika fitu mei toʻohemá).

Toʻomataʻú: laʻitā ne maʻu ʻi he angalelei ʻa e tokotaha faʻu tohí

Ko Hotau Uiuiʻi ko e Kau Tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau hoko ai ko e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻetau hoko ko ʻEne kau tamaioʻeikí, ko hotau misioná ke vahevahe mo e niʻihi kehé—hangē ko kinautolu ne u akoʻi ʻi ʻIngilaní—ʻa e ʻamanaki lelei ʻoku ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi Heʻene moʻuí, ngaahi akonakí, Fakaleleí, mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí (vakai, 3 Nīfai 27:13–14). ʻOku ʻikai ko ha ngāue faingofua ia ʻi ha māmani ʻoku fonu ʻi he veiveiuá, siva e ʻamanakí, mo e fakapoʻulí, ka ʻoku ʻomi ʻe he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻa e maama moʻoni ʻoku fie maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá lolotonga e ngaahi taimi moveuveú.

Kuo fakahā ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku fie maʻu lahi ange ʻe he māmaní ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí he taimí ni ʻo laka ʻi ha toe taimi kimuʻa: “Ko ʻEne ongoongoleleí ʻa e tali ʻi he taimi ʻoku taaʻi ʻaki ai e māmaní e manavaheé. ʻOku fakamamafaʻi heni e fiemaʻu vivili ko ia ke [tau] muimui ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ki Heʻene kau ākongá ke ‘ʻalu … ki māmani kotoa pē, ʻo malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē’ [Maʻake 16:15, tānaki atu hono fakamamafaʻí; vakai foki, Mātiu 28:19]. ʻOku ʻi ai hotau fatongia toputapu ke vahevahe e mālohi mo e melino ʻa Sīsū Kalaisí kiate kinautolu kotoa pē ʻe fie fanongo mo tuku ke pule e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.” Naʻe toe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ʻi ai hotau fatongia takitaha ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí.”1

ʻĪmisi
kau faifekau sisitā mo ha ongomātuʻa ʻoku sio ki ha telefoni

Ko e founga ʻe taha ʻoku tau fakahoko ʻaki e fatongia ko iá ko hono tali e ngaahi uiuiʻi ke ngāue ko e kau faifekau taimi kakató. ʻOku tau ʻiloʻi hangē ko ia ne toki fakamamafaʻi mai ʻe Palesiteni Nalesoní, ko e fatongia ʻo e ngāue fakafaifekau taimi kakató ʻoku fakatefito pē ia ki he kau talavou kuo fakatatali mai ki he tānaki ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko e ngāue fakafaifekaú kiate kinautolu ko ha “fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.” Neongo ʻoku fili pē kau finemuí ki he ngāue fakafaifekaú, ka kuo kole ange ʻe Palesiteni Nalesoni ke nau fehuʻi ki he ʻEikí pe ʻokú Ne finangalo ke nau ngāue foki. Kuó ne tala kiate kinautolu, “ʻOku fakaofo moʻoni e meʻa ʻoku mou ʻomi ki he ngāué ni!” Pea ko e moʻoni, ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha ngaahi hoa mali matuʻotuʻa ke nau ngāue ʻo fakatatau mo hono fakaʻatā ʻe honau ngaahi tūkungá. ʻI he ngaahi lea ʻa Palesiteni Nalesoní, “ʻOku ʻikai pē foki ke lava ʻo tongia ʻenau ngāué.”2

Ko e founga ʻe taha ʻoku tau fakahoko ai hotau fatongia ʻi hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí ko hono manatuʻi ʻetau fuakava ke “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9). ʻOku ʻikai ke tau fie maʻu ha uiuiʻi ngāue fakafaifekau taimi kakato ka tau toki tuʻu ko ha fakamoʻoni. ʻI heʻetau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, ʻofa mo tokoni ki he niʻihi kehé, tuʻu ʻaliʻaliaki ʻi he fehangahangai mo e ʻahiʻahí mo e fakatangá, pea fakamoʻoni ʻi he leá mo e ngāué, te tau tohoakiʻi mai ai ʻa e niʻihi kehé kia Sīsū Kalaisi.

ʻE lava ke fakailifia hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí, ʻo aʻu pē kiate kinautolu kuo ʻosi ngāue fakafaifekaú. Ka ʻi heʻetau maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he Fakamoʻuí mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, he ʻikai ke tau lava ʻo taʻofi hono fakamoʻoniʻi ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiló.

ʻĪmisi
fefine ʻoku malimali

Ko e Mahuʻinga ʻo e Fakamoʻoní

Te tau fakamālohia fēfē ʻetau fakamoʻoní kae lava ke tau hoko ko ha kau faifekau leleí? ʻOku fie maʻu pē ke tau muimui ki he faleʻi ʻa hotau palōfita moʻuí. ʻOku tupulaki ʻetau fakamoʻoní ʻi heʻetau:

  • Fakavaveʻi ʻetau tupulaki fakalaumālié.3

  • Fokotuʻu ha taimi moʻó e ʻEikí.4

  • Fakamālohia hotau fakavaʻe fakalaumālié.5

  • Tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.6

  • Fanongo Kiate Ia.7

ʻI heʻetau ako e ngaahi lea ʻa Palesiteni Nalesoní mo talangofua ki heʻene faleʻí, te tau fakamālohia ai ʻetau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí, ko e fatongia naʻe fakahoko ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ko e moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, pea mo hono uiuiʻi ʻo e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi onopōní. ʻE teuteuʻi kitautolu ʻe ha fakamoʻoni kuo fakamālohia—mo fakalahi ʻetau loto-holi—ke talangofua ki he ui fakaepalōfita ʻa Palesiteni Nalesoni ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.

Ke vahevahe lelei ʻa e ongoongoleleí, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau pōtoʻi lea. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau ʻilo ʻa e fakaikiiki kotoa pē ki he tokāteline ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau ako maʻuloto ha ngaahi folofola lahi. ʻOku ʻikai foki fie maʻu ia ke tau ako lelei. ʻOku tokoni ʻa e ngaahi meʻa ko iá ke tau vahevahe ʻetau pōpoakí, ka ʻoku maʻu ʻa e mālohi fakaului moʻoní mei ha loto fakatōkilalo, fakamoʻoni mālohi, pea mo ha fakamoʻoni pau mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “He ʻikai ke lava ʻe ha taha ʻo malanga ʻaki e Ongoongoleleí taʻe kau ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”8

“Vela Hoku Huí”

ʻI he 1830, hili e fanongo ʻa Pilikihami ʻIongi ki hono akoʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, naʻá ne fie ʻilo ʻiate ia pē ʻa e moʻoni ʻo e meʻa naʻa nau akoʻí. Naʻá ne ako fakalelei ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea pehē ki he ʻulungaanga ʻo kinautolu naʻa nau fakamoʻoniʻi iá pea mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Naʻe ongo ki he loto mo e laumālie ʻo Pilikihamí ha meʻa fekauʻaki mo e kau fuofua faifekau ko iá. Naʻá ne pehē, “Naʻe hangē naʻe vela hoku huí ʻi heʻenau fakamoʻoní.”9

Ko e taha ʻi he kau faifekau ko iá ko ʻIlaisa Mila, naʻá ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he māhina pē ʻe fā.10 Naʻá ne tatau mo ha “pēpē” ʻi he lea fakafaifekau he kuonga ní, pea naʻe ʻikai poto he lea ʻi he kakaí. Ka naʻe ʻikai mahuʻinga e ngaahi meʻa ia ko iá.

ʻĪmisi
ʻIlaisa Mila

ʻIlaisa Mila

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai: “ʻI he taimi ne u mamata ai ki ha tangata naʻe ʻikai ke leʻo-afea pe talēniti lea, ka naʻá ne pehē pē, ‘ʻOku ou ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná, [pea] ko Siosefa Sāmitá ko ha Palōfita ia ʻa e ʻEikí[,]’ naʻe fakamaama ʻeku mahinó ʻe [he] Laumālie Māʻoniʻoni naʻe haʻu mei he tangata ko iá, pea [naʻe] muʻomuʻa ʻiate au ha maama, nāunau, pea mo e moʻui taʻe-faʻa-maté.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻIongi naʻe takatakaiʻi mo fakafonu ia ʻe he maama mo e nāunau ko iá pea naʻá ne ʻiloʻi ʻiate ia pē ʻoku moʻoni ʻa e fakamoʻoni ʻa ʻIlaisá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni ʻIongi, “Ko e māmaní mo hono potó mo e mālohí kotoa, mo e nāunau kotoa pē, mo e koloa fakahāhā kotoa ʻa e ngaahi tuʻí mo e kau pulé, naʻe ʻikai hano mahuʻinga ʻi hono fakafehoanaki ki he fakamoʻoni faingofua ʻa ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá.”11

ʻOku Lahi ʻEtau Fiefiá

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻI hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa kuo lea ʻakí, ko e fatongia maʻongoʻonga mo mahuʻinga tahá ke malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí.”12

ʻOku kau ʻi hono fakaʻapaʻapaʻi hotau ngaahi fuakavá ʻi heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa hono vahevahe ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ko e taha ia ʻo e ngaahi fakafōtunga māʻolunga taha ʻo e ʻofa ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú (vakai, Mātiu 22:37–39). Ko hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ko e tufakanga maʻongoʻonga ia ʻa e Fakamoʻuí.

Ko kitautolu ko ia kuo tokoni ke ʻomi e ngaahi laumālié kia Kalaisí, kuo tau aʻusia e fiefia taʻengata kuo talaʻofa kiate kinautolu ʻoku ngāue ke fakahaofi e fānau ʻa e ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15–16). ʻOku ou kei fakakaukau pē ki heʻeku ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi heʻeku hoko ko ha faifekau kei talavou ʻi ʻIngilaní—ki hoku ngaahi hoá, ko e kakai ne mau fetaulakí, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine mahuʻinga ʻo e ʻOtuá ne mau tokoni ke ʻomi ki Heʻene tākangá. Naʻe ʻikai ke toe tatau ʻeku moʻuí talu ia.

Mei heʻeku aʻusia fakatāutahá, ʻoku ou toe fakaongo atu e palōmesi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí kiate kinautolu ʻoku “ʻomi ki māmani ʻa ʻene moʻoní,”13 ʻo tatau ai pē pe ʻi ʻapi pe ʻi muli: “ʻE fakapaleʻi mo faitāpuekina lahi kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi hoʻomou tauhi kiate Ia ʻi he loto fakatōkilalo mo e faʻa lotu. ʻI hoʻo ngāue ʻi he lotolotonga ʻo ʻEne fānaú, ʻoku fakatatali mai ai kiate koe ha fiefia ʻoku toe lahi ange ia ʻi ha fiefia kuó ke aʻusia.”14

Paaki