2023
Ko e Ngaahi Ueʻi ʻi he Temipalé
Siulai 2023


“Ko e Ngaahi Ueʻi ʻi he Temipalé,” Liahona, Siulai 2023.

Ko e Ngaahi Ueʻi ʻi he Temipalé

Ko e fale ʻo e ʻEikí ko ha feituʻu ia ʻo e fakahā. Ko e lahi ange ʻetau ʻalu ki he temipalé, ko e lahi ange ia ʻetau maʻu ʻa e fakahaá.

ʻĪmisi
Temipale Houston Texas

Tā ʻo e Temipale Houston Texas faitaaʻi ʻe Steve Scott Jackson

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa e fale ʻo e ʻEikí ko ha fale toputapu ʻoku tau fakahoko ai e ngāue ʻo e fakamoʻuí ka ko ha feituʻu foki ia ʻo e fakahā, ʻa ia ʻe lava ke hoko ai e ngaahi ueʻi lalahi mo iiki, ʻe lava ke fakamoʻui ai hotau ngaahi kafó, pea lava ke ueʻi ai ʻe he ʻEikí hotau lotó ʻi ha ngaahi founga taʻeʻamanekina.

Ko ha Ongo Makehe

ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha ngāue ouau ʻi he Temipale Hiusitoni Tekisisí, naʻe afe mai ha kau heka paiki ki homau tauʻanga meʻalelé mo ʻeke pe te nau lava ʻo hū mai ki he temipalé. Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe Lisiate Siutoni, ko e palesiteni temipalé, ki he kulupú ʻa e taumuʻa ʻo e temipalé mo e fie maʻu ha lekomeni temipale ke hū ki he falé. Naʻe mātuʻaki tokanga ʻaupito ʻa e tokotaha ne muʻomuʻá mo hono hoá.

Naʻá ne pehē, “Naʻá ku ongoʻi ha meʻa ʻi heʻemau fakalaka ʻi homou falé. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi, ka ko ha ongo makehe ia naʻá ku fie ʻilo pe ko e hā naʻe tupu mei aí.”

Naʻe fie ʻilo lahi ange ʻa e ongomātuʻá, ko ia naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe Palesiteni Siutoni ke ʻaʻahi ʻa e ongo faifekaú kiate ia.

Hili ha taʻu ʻe taha mo e konga mei ai, naʻe tukituki ha taha he matapā ʻo e ʻōfisi ʻo Palesiteni Siutoni ʻi he temipalé. “He ʻikai te ke ʻiloʻi au, ka naʻá ku afe mai heni mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi heʻemau paikí. Ko e taimi ko iá, naʻá ku lava pē ʻo sio mei tuʻa.” Naʻá ne pukepuke hake ha lekomeni temipale mo hoko atu ʻo pehē, “Ko e ʻahó ni te u sio leva mei loto.”

ʻĪmisi
fefine ʻoku lue ʻi tuʻa ʻi ha temipale

Ko Ha Lea Fakafonua fika Ua

ʻI he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻa Tiini mo Poni Hila ke na hoko ko ha ongo faifekau matuʻotuʻa ʻi he Temipale Kokapamipā Polīviá, naʻe manavasiʻi ʻa Poni. Kuo teʻeki ai ke ne ako e lea faka-Sipeiní pea naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe te ne lava ʻo fakahoko e ngaahi ouau ʻoku fie maʻú pe talanoa mo e niʻihi kehé ʻi ha lea ngalikehe. Naʻe talaʻofa ange ʻi ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí te ne lava ʻo fetuʻutaki ʻi he leá mo fakalaumālie fakatouʻosi ʻi he lea faka-Sipeiní.

ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u fuʻu lava ʻo lea faka-Sipeini ʻi tuʻa he temipalé. Ka ʻi he fale ʻo e ʻEikí, ʻoku hangē ʻoku faingofua pē ia kiate aú.”

Naʻe aʻu ki heʻene foki mo hono husepānití ki ʻapi ʻo kau atu ki he ngaahi sēsini lea faka-Sipeini ʻi he Temipale ʻOkiteni ʻIutaá, naʻe ofo ʻa e kau pataloní ʻi he tōtōatu ʻene leá.

Fakahoko ha Meʻa ke Aʻusia ʻa e Fiefiá

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻE lava ke ueʻi fakalaumālie kitautolu ʻi he ʻaho kotoa ʻe he ngaahi aʻusia kuo maʻu ʻe ha niʻihi ʻi he temipalé mo e hisitōlia fakafāmilí. Ka kuo pau ke tau fai ha meʻa ke tau aʻusia moʻoni e fiefia ko iá.”1

ʻOku tatali mai ʻa e fiefiá mo e tataki fakalaumālié pea pehē ki he ngaahi ueʻí mo e fakapapaú kiate kitautolu ʻi he temipalé. ʻOku ʻi ai ha lea fakalangi ʻoku lea ʻaki pea mahino ʻi ai ʻoku ʻikai lava ke maʻu ia ʻi ha toe feituʻu he māmaní. ʻOku tau maʻu ʻa e fakahā ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke foaki mai kiate kitautolu ʻi he temipalé ʻi he ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ʻalu ki he temipalé ka ʻoku tau ʻalu foki ki ai mo e ʻamanaki ke maʻu ha fakahaá. Ko ha ngaahi sīpinga ʻeni ʻo e tataki fakalaumālie naʻe maʻú:

  • Naʻe fekumi ʻa Māteni Kouli ʻo Koti telavoá ki ha fakahinohino ʻi he temipalé ki ha meʻa mahuʻinga ʻi he moʻuí pea naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni fakaofo kuo ʻosi tali ʻene ngaahi lotu fekauʻaki mo iá. Ko e tefitoʻi moʻoni ʻeni naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautelé: “Fakakaukau ʻi ho ʻatamaí ki he pō ʻa ia naʻá ke tangi ai kiate au ʻi ho lotó. … ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālie ki ho ʻatamaí ʻi he meʻá?” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:22, 23).

  • ʻOku nofo ʻa Leniti Polosoni ʻo ofi ki he Temipale Peisoni ʻIutaá pea kuo taʻu lahi ʻene fakatotolo ʻi he hisitōlia fakafāmilí. “Ka ʻoku ʻi ai hoku foha māmālohi, pea ʻoku ʻikai ke u fakapapauʻi maʻu pē ʻa e meʻa te u lava ʻo fakahoko maʻaná. Ko ia ʻoku ʻikai ke u tohi pē hono hingoá ʻi he lisi ʻo e lotú, ka ʻoku ou lotu fakamātoato ʻi he temipalé, ʻo feinga ke ʻiloʻi e meʻa te u lava ʻo fakahoko maʻaná. ʻOku ou maʻu ha kiʻi mahino ki he meʻa te u lava ʻo lea ʻaki pe fakahoko maʻaná.”

  • Naʻe pehē ange ʻe Sitefanī Fakaleli Hila ki ha sola ʻi he Temipale Lōkani ʻIutaá, “Ko ha faʻē lelei koe.” Naʻe fehuʻi momou ange ʻe he faʻē kei talavoú, “ʻOkú ke ʻilo fēfē?” Naʻe pehē ʻe Sisitā Hila, “Naʻá ku sio ki he tā valivali hoʻo fānaú ʻi ho nimá, pea naʻá ku ongoʻi ai naʻe ueʻi au ʻe he Laumālié ke u talaatu.” Naʻe feinga ʻa e faʻē kei talavoú ke fūfuuʻi hono ongo nimá. ʻI heʻene ongoʻi fiemālié, naʻá ne ongoʻi kuo tali ia kae ʻikai fakatokangaʻi.

Ko e temipalé ko ha feituʻu ia ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokoni ke fakahaofi ʻetau ngaahi kuí ka ke maʻu foki ʻa e faʻahinga fakahā te ne lava ʻo tataki kitautolu mo e niʻihi kehé ʻi he hala ʻo e fuakavá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku tau takitaha fie maʻu ke hokohoko atu e fakaivia mo e akoʻi fakalaumālie ko ia ʻoku toki malava ke maʻu ʻi he fale ʻo e ʻEikí.”2 ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi ueʻi mo e tataki fakalaumālie ko ʻeni ʻoku maʻu ʻi Hono fale māʻoniʻoní ke tau vakai ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa Sīsuú, fanongo ʻo hangē ko ʻEne fanongó, pea moʻui ʻo hangē ko Iá. 

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻu e talanoá ʻi ʻIutā, ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká.

Paaki