2023
Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Manavaʻofá
Siulai 2023


“Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Manavaʻofá,” Liahona, Siulai 2023.

Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Manavaʻofá

Te tau lava ʻo fakahoko ha meʻa matuʻaki makehe ʻaki hono fakahaaʻi e ʻofá ʻi he ngaahi founga angamahení.

ʻĪmisi
placeholder altText

Founga Naʻe Tokoniʻi ai ʻe Toakasi ʻa e Masivá, Classic Bible Art Collection / laiseni mei he GoodSalt.com

Ko ha Sīpinga ʻo e Manavaʻofá

Ko Tāpaitá (naʻe ʻiloa foki ko Toakasí) ko ha ākonga ia ʻa Sīsū Kalaisi naʻe nofo ʻi Sopa. Naʻe ʻiloa ia ko ha fefine naʻá ne “faʻa fai … ʻa e ngaahi ngāue lelei mo e faʻa foaki” (Ngāue 9:36). Naʻe ʻofeina ia koeʻuhí naʻá ne fakahoko ha meʻa lahi ʻi he ʻofa ki he niʻihi kehé. Hangē ko e Fakamoʻuí, naʻá ne ngāue tokoni ʻi he kotoa ʻene moʻuí. Naʻá ne maʻu ha ngaahi taukei mo ha ngaahi talēniti naʻá ne fakaʻaongaʻi ke fakahoko ʻaki ha meʻa makehe.

Ko e taha ʻo e ngaahi taukei ko iá ko hono ngaohi ʻo e ngaahi kote mo e vala, pea ko e niʻihi naʻe foaki ki he kau uitou faingataʻaʻiá. Naʻá ne hoko ko ha tāpuaki kiate kinautolu ne nau maʻu ʻene ngaahi meʻaʻofá. ʻI he haʻu ʻa Pita ke mamata kiate ia hili ʻene pekiá, “naʻe tutuʻu mo tangi ʻo ofi kiate ia ʻa e kau fefine kotoa pē kuo mate honau ʻunohó, ʻo nau fakahā ʻa e ngaahi kofu tuʻa mo e kofu kehekehe naʻe ngaohi ʻe Toakasi, ʻi heʻene kei ʻiate kinautolú” (Ngāue 9:39). Naʻe ongo moʻoni kiate ia ko ia naʻá ne fokotuʻu hake ia mei he maté, ʻa ia naʻe fakatupu ai ke tui ʻa e tokolahi ki he Fakamoʻuí (Ngāue 9:40–42).

Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Manavaʻofá

Ko e manavaʻofá ko e ʻofa ia ʻa Sīsū kiate kitautolú pea mo e ʻofa ʻokú Ne ʻamanaki mai ke tau maʻu ʻi he feʻofaʻaki mo e niʻihi kehé. Ko e ʻofa ia ki hotau kaungāʻapí ʻo hangē pē ko kitautolú (vakai, Mātiu 22:37–39), ʻo tokangaʻi kinautolu ʻi he manavaʻofa, faʻa kātaki, mo e ʻaloʻofa tatau te tau fie maʻu maʻatautolú (vakai, Mātiu 7:12). Ko hono tokoniʻi ia kinautolu, hangē ko Tāpaitá, ʻo fakaʻaongaʻi e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi talēniti kuo foaki mai kiate kitautolú.

Te tau lava ʻo fakahoko ha meʻa matuʻaki makehe ʻaki hono fakahaaʻi ʻetau ʻofá ʻi ha ngaahi founga ʻoku angamaheni kiate kitautolu—neongo kapau ʻoku faingofua pē ʻa e meʻa ʻoku tau faí. Kapau ʻokú ke talēnitiʻia ʻi he tuituí, ʻe lava ke hoko ia ko ha founga ke ngāue fakaetauhi ai, kae mahalo ʻoku lelei ange hoʻo fakaʻaongaʻi e mīsini kosí ʻi he mīsini tuituí. Pe mahalo ko hoʻo meʻafoakí ko hono ʻiloʻi e founga ke fakafanongo moʻoni ai mo hoko ko ha kaungāmeʻa moʻoní.

Ko Hono Fakatupulaki e Manavaʻofá

Te tau lava fēfē ʻo fakatupulaki ʻa e ʻulungaanga faka-Kalaisi ʻo e manavaʻofá?

  • Ko e manavaʻofá ko ha meʻaʻofa ia ʻoku foaki ʻe he Tamai Hēvaní kiate kinautolu kotoa pē ko e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí. “Lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhi ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni” (Molonai 7:48).

  • Naʻe akoʻi ʻe Molomona e ʻuhinga ʻo e manavaʻofá: “ʻOku kātaki fuoloa ʻa e manavaʻofá, pea ʻoku ʻofa ia, pea ʻoku ʻikai meheka, pea ʻoku ʻikai fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai kumi ʻene meʻa ʻaʻana, ʻoku ʻikai ʻitangofua, ʻoku ʻikai fakakaukau kovi, pea ʻoku ʻikai fiefia ʻi he angahalá ka ʻoku fiefia ʻi he moʻoní, ʻokú ne kātaki ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku tui ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki ki he meʻa kotoa pē, ʻoku kātekina ʻa e meʻa kotoa pē” (Molonai 7:45). ʻOku ʻikai ko ha ngaahi founga pē ʻeni ke tala ai ʻokú ke fonu ʻi he ʻofá; ka ko ha ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga foki ia ʻe tokoni ke fakautuutu ange ʻa e malava ke ʻofá ʻi heʻetau fakatupulaki iá.

  • ʻOku muiaki mai ʻa e manavaʻofá ʻi he kaungā ongoʻí.1 ʻI heʻetau feinga ke mahino ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau foaki ai ha faingamālie lahi ange ke tupulaki ʻa e manavaʻofá. ʻAhiʻahi fai e ngaahi fehuʻí ʻi ha founga tokoni mo ʻofa, pea fakafanongo leva ʻi he faʻa kātaki mo e mahino.

  • Akoako fakahoko ʻa e manavaʻofá. Foaki ho taimí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé, kau ai hoʻo fakamolemolé, kiate kinautolu ʻoku nau fie maʻu iá. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) ʻo pehē: “ʻOku totonu ke fetākinima ʻa e faʻa fakamolemolé mo e ʻofá. … ʻOku hanga ʻe he tukuakiʻí ʻo fakaava ʻa e matakafó. Ko e faʻa fakamolemolé pē ʻokú ne fakamoʻuí.”2

Paaki