Liahona
O Le Auala e Faatumauina ai e A’u Feagaiga La’u Fesootaiga i Mea e Sili ona Tāua
Oketopa 2024


‟O Le Auala e Faatumauina ai e A’u Feagaiga La’u Fesootaiga i Mea e Sili ona Tāua,” Liahona, Oke. 2024.

Autalavou Matutua

O Le Auala e Faatumauina ai e A’u Feagaiga La’u Fesootaiga i Mea e Sili ona Tāua

Ou te le’i iloaina o se faamanuiaga a’u feagaiga.

Ata
o le Faaola i se ofu talaloa mῡmῡ

Faamatalaga mai le O Keriso i se Ofu Talaloa Mῡmῡ, saunia e Minerva Teichert

Ou te fiafia e lagona le Agaga. O se lagona e mafai ona ou fai atu ma le mautinoa ua ou iloaina nei.

Ae sa manaomia ai se galuega. O le mea na ou ola a’e ai i le itu i mātū o Egelani, e masani ona faigata ona tuu a’u lava i se siosiomaga na mafai ona ou lagonaina ai le Agaga Paia. E toatele naua talavou matutua iina o e na ola ae i le Ekalesia, ae o nisi taimi sa faigata ona faaogatusa a matou amioga ma aoaoga faavae ma upumoni sa matou iloa i o matou loto.

Mo se taimi umi lava, sa ou auai i le lotu i Aso Sa ae sa ou lagonaina le lē fiafia ma le faanoanoa i le iloaina o mea sa ta’u mai e le Agaga ia te a’u e lē o oo atu i isi o ē ou te alofa ma faapelepele i ai.

Ae ui i lea, na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “I aso a sau, o le a lē mafai ona ola ai faaleagaga e aunoa ma le taiala, taitaiga, faamafanafanaga, ma le faatosinaga faifai pea a le Agaga Paia.”

Ae peitai, o loo o’u aoaoina le tāua o le faia o se avanoa mo le Agaga i vaega uma o lo’u olaga ma fesoasoani i isi ia faapena foi ona latou faia.

Tauivi ma Faaosoosoga

Ina ua uma ona faauu mai le aoga tulagalua, sa ou feagai ma le tele o faigata. Mo se faataitaiga, e tele gaoioiga ma konafesi mo talavou matutua o le Ekalesia i le mea ou te nofo ai. Ae a mae’a nei gaoioiga, ona o lea o nisi o talavou matutua i fale kalapu po o nofoaga e lē ogatusa ma o tatou tulaga faatāuaina.

O lena mea na faateia ai a’u!

O le inu ava malosi ma le alu i fale kalapu o se aga taatele iinei, ae ou te le’i faamoemoeina ni uo matou te nonofo faatasi i le lotu latou te faia foi na mea.

Sa ou lē mautonu.

O le vaai atu i uo o faia nei faaiuga na matua’i faigata ai lava ona iloa po o ai sē o le a fesoasoani ia te a’u ia ou tumau i le malosi faaleagaga. Mulimuli ane, ona sa ou vaai i isi o ola faasamasamanoa lava i le talalelei, o lea sa taitai’eseina ai foi a’u mai le talalelei. Sa ou lē alu i le lotu pe tatalo foi, ma sa ou faia ni mea sa lē tatau ona ou faia.

Ae i se tasi aso, a o o’u lagonaina le faanoanoa tele, sa ou tatalo i le Tama Faalelagi ma ta’u atu ia te Ia o’u lagona. Sa ou ta’u atu ia te Ia ou te manao ia moni le Ekalesia ma sa ou manao ia malamalama i Ana poloaiga, ae sa faigata tele ona ou mafaufau i le tu ai na o a’u. Ae sa ou ta’u atu ia te Ia afai e mafai ona ou maua le faamautinoaga o upumoni o le talalelei, o le a ou faalogo ma tuu atu lo’u loto ia ou toe ola ai.

I ni nai aso mulimuli ane, sa ou lagonaina se uunaiga manino faaleagaga e faapea sa manaomia ona ou auauna atu i se misiona.

O le manatu sa ou lē iloa le mea na sau ai. Ae sa mafai ona ou lagona le Agaga o faaosoina a’u i lena itu. Sa ou iloa o le saunia mo se misiona o le a mafai ai ona ou manatua la’u molimau, toe fausia lo’u sootaga ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, ma faalagolago i lo’u lava faatuatua—ae le o se isi.

Ma o lo’u manao lena sa iai.

O lea, sa amata ai ona ou sui. Sa manaomia ai le telē o se galuega faaleagaga. Sa tatau ona tuu lo’u tafao i nisi o uo, na ma faauma ma le tagata sa ma tafafao faamasani, ma sa tatau ona sui a’u mausa leaga i ni mausa lelei atu. Sa ma galulue ma lo’u epikopo ma faalagolago i le mana gafatia o Iesu Keriso e fesoasoani mai ia te a’u e agai i luma.

O Se Vaaiga Ua Suia

A o le’i alu la’u misiona, ou te le’i malamalama i poloaiga ma feagaiga. Sa taulimaina e a’u uo nei faamanuiaga e pei o ni avega, ma sa amata foi ona ou vaai i ai i lena lava auala. Ae ina ua uma ona auauna atu i se misiona ma toefausia lo’u faatuatua, ua ou vaai nei i feagaiga ma poloaiga o ni tiutetauave faamanuiaina e fesoasoani ia te a’u e faatumauina ai le sootaga pa’ia ma tuusa’o ma le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso—i aso uma.

Sa molimau talu ai nei Peresitene Emily Belle Freeman, o le Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou e uiga i le mana o feagaiga: ‟Atonu e te faalogo i na upu ma mafaufau i pusa o ni mea e siaki. Atonu o mea uma e te vaai i ai o se ala o ni mea manaomia. O se vaaiga latalata i ai e faaalia mai ai se mea e sili ona faatauanau. O se feagaiga e le na o se konekarate e faatatau i ai, e ui ina tāua lena mea. E faatatau i se sootaga.”

Na molimau mai foi Elder Robert M. Daines o le Fitugafulu e faapea ‟o feagaiga o foliga ia o le opo a le Atua.”

Po o fea lava tatou te tutū ai—e tusa lava pe tatou te tutū na o i tatou—o feagaiga ua tatou osia ua fusia ai i tatou i sootaga e sili ona tāua.

O nisi taimi ou te faanoanoa ai i le lē vaaia e isi o faamanuiaga silisili o le talalelei a Iesu Keriso. I nisi taimi, e na o lo’u manao e lūlū o latou tau’au ma faamanatu atu ia i latou le vavega o a latou feagaiga! Ou te manao ia latou iloa le mea e mafai e le Faaola ona tapena i latou e fai ma avea ai!

Ae e ui e lē mafai ona ou faatonutonuina isi, e mafai ona ou faatumauina le malosi o la’u molimau. E mafai ona ou iloa le taimi e laa ese ai mai faatosinaga a nisi o tagata ma iloa foi pe faapefea ona avea ma se faatosinaga lelei ia i latou.

Ou te manatu o le mea lena na toe aumaia a’u ina ua mae’a ona ou tauivi ma lo’u faatuatua: manatuaina o le alofa o lo’u Faaola, o Iesu Keriso.

Ou te iloa semanū ou te lē alu i se misiona pe ana ou lē ole atu i le Tama Faalelagi mo se taitaiga faalelagi i se taimi loloto o le fenumia’i. E po o le a lava lo’u moomoo maimau pe ana ou lē oo i nā aafiaga tiga, sa telē so’u aoaoina e uiga i le salamo, e uiga i le alofa atoatoa o le Tama Faalelagi, ma e uiga i le tāua o le faamuamuaina o sootaga lelei (aemaise lava ma Ia ma lo tatou Faaola) lea e faatumauina ai lo tatou fesoota’i atu i le Agaga.

E ui lava i vaega faigata, o le toefausiaina o lo’u faatuatua ia te Ia sa aoga e sili atu i mea uma.

Lolomi