Liahona
Sa Ou Manao e Toe Foi i le Atua—ae E Mafai Ea Ona Ou Faia?
Oketopa 2024


‟Sa Ou Manao e Toe Foi i le Atua—ae E Mafai Ea Ona Ou Faia?,” Liahona, Oke. 2024.

Sa Ou Manao e Toe Foi i le Atua—ae E Mafai Ea Ona Ou Faia?

A o o’u talitonu ia Iesu Keriso, sa uuna’ia lava a’u e lē mafai ona faamagaloina a’u mo le mea sa ou faia.

Ata
alii o loo tilotilo atu i fafo i se faamalama i se isi alii o loo suaina le kiona

Ata na tusia e Mark Smith

Sa ou nofo i totonu o lo’u potu i le faletalimalo i se po o le kiona ia Ianuari, ma le lotovaivai tele. E lei leva ona mae’a lo’u faasalaga i le silia ma le 34 tausaga i le falepuipui mo ni solitulafono matuiā ma manuaga, ma sa ou mafaufau e fai se mea e ono toe auina sa’o atu ai a’u i le mea sa ou i ai muamua. O a’u fuafuaga talu ona ou magalo mai ua lē sololelei—ma a o toe ai o ni nai punaoa ia te a’u ma a’u tatalo sa foliga mai ua lē taliina, sa lagona ai le utiuti o a’u filifiliga.

O se leo i fafo na tosina atu i ai lo’u mafaufau. I lo’u tilotilo atu i fafo i lo’u faamalama, sa ou iloa atu ai le pule o le faletalimalo o loo suaina le kiona i le pākaga o taavale na o ia lava. ‟Oi, e lē sa’o lena mea,” o lo’u mafaufau lea, o lea sa ou faatasi atu ai ia te ia. Ou te lei mafaufau tele i la’u faatinoga o le auaunaga i lena po. Ae na faate’ia a’u, o le aso na sosoo ai na faaitiitia ai e le pule le tau o lo’u potu. Ma a o o’u nofo ai pea iina i le lima vaiaso na sosoo ai, na te le’i fai mai lava ia te a’u e totogi atoa le tau.

O lona agalelei sa sili atu nai loo se faamanuiaga tautupe sa ou matua’i manaomia lava. O lona agalelei o se tali foi i la’u tatalo ina ua faasolo ina leai so’u faamoemoe. E ala mai ia te ia, sa ou malamalama ai sa silafia a’u e le Atua—ma sa manaomia ona ou faia ni laasaga e toe foi atu ai ia te Ia.

O Se Auala e Toe Foi Ai

I le faitau sefulu o tausaga a o lumanai lena po ia Ianuari, sa ou le manao lava i se mea e uiga i le Atua. I le ulufale atu ai i se falepuipui o le setete o se tagata ita, faatigā, ma lē mautonu e 22 tausaga le matua, sa ou faia mea uma ou te mafaia ina ia fefefe ma faaaloalogia ai a’u e o’u uso a pagota. Sa ou talitonu foi e leai se tasi e mafai pe tatau ona alofa ia te a’u—e oo lava i le Atua—auā sa ou talitonu ua ou pāsia le tulaga o le lē toe foi mai ma ua leai se faamoemoe mo le togiolaina o a’u.

Ua ou iloa nei sa ou sese; e mafai ona tatou salamo i taimi uma ma toe foi atu i le Atua. Na aoao mai Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“E manao Satani ia tatou mafaufau faapea a tatou agasala ua tatou pāsia se ‘vaega tonu o le lē toe foi mai’—e faapea ua tuai tele ona sui lo tatou ala. …

“Na afio mai Keriso e laveai i tatou. Afai ua tatou uia se auala sesē, o le Togiola a Iesu Keriso e mafai ona aumaia ia i tatou le faamautinoaga faapea o le agasala e o se tulaga o le lē toe foi mai. O se toe foi saogalemu mai e mafai pe afai tatou te mulimuli i le fuafuaga a le Atua mo lo tatou faaolataga.”

O lo’u toe foi atu i le Atua na amata ina ua mavae le silia ma le sefulu tausaga talu ona ou i ai i le falepuipui. O se uo na asiasi mai ia te a’u i le falepuipui mo le tele o tausaga na tuuina mai ia te a’u le Tusi a Mamona ma valaaulia a’u e faitau i ai. E ui ina sa ou folafola atu o le a ou faia, ae sa faaauau pea ona ou tolopōina. I le faaiuga o se tasi vaiaso na asiasi mai ai la’u uo ma fesili mai pe na ou pikiina ea i luga le tusi. Ae a sa ou faia! Ou te pikiina lava i luga i taimi uma ou te faamamaina ai le nofoaga ou te nofo ai. Ae ou te le’i faitauina lava—seia oo ina ua i ai se ma talanoaga patino ma la’u uo, o lē sa faamalamalama mai ia te a’u le tāua tele o lo’u tausia o la’u folafolaga, lea na i’u ai ina amata ona ou faitauina.

Ata
o se alii i se potu o le falepuipui o loo faitauina se tusi

Sa ou mauaina ni tala mananaia se tele i le Tusi a Mamona, ae sa ou fai ifo ia te a’u lava e faapea na ona pau ai lena—o tala. Ona ou oo atu lea i le Moronae 10:4. O le a ou tautino atu, ou te le’i manao e ‟ole atu ma le loto faamaoni, ma le manatu moni i ai, ma le faatuatua ia Keriso” pe moni le tusi; ou te lei manao e mafaufau e uiga i taunuuga mo se tasi e pei o a’u pe a faapea e moni. E le gata i lea, afai o le afioga lenei a le Atua, o lona uiga e moni le Togiola a Iesu Keriso, ma sa ou lē fiafia e mafaufau pe na faapefea ona faaopoopo atu a’u amioga i Ona puapuaga.

Ae, sa ou tatalo pea. Ou te le’i vaai i se faaaliga pe faalogo i se leo o faapea mai e moni le tusi. Ae a o o’u tilotilo atu i fafo i lo’u faamalama i se aso manino o le taumafanafana, sa taamilo mai se ao matagi tele i luga o le lagi. Sa leai se timu—na o se matagi malosi—ma o le vave na oo mai ai, na toe alu ese atu ai foi le ao. Ma naou iloa. E pei lava ona folafola mai e Moronae, sa molimau mai le Agaga i lo’u loto e moni le Tusi a Mamona—ma e manaomia ona ou sui.

Sa amata ona ou suesue ma le naunautai atili i tusitusiga paia ma sa faatagaina ai a’u e amatalia se vaega suesue o le Tusi a Mamona faatasi ma o’u uso a pagota. Sa matou feiloai foi ma faifeautalai ma isi i le falepuipui. Mo le isi 15 tausaga na sosoo ai, sa ou faalogo i lesona a faifeautalai, ma o le taimi na totoe o lo’u taimi i le falepuipui, sa ou taumafai ai e ola i se olaga ese. Sa le’i faigofie lenei mea i lena siosiomaga. Ae sa mafai ona o lo’u Faaola, o lē sa lagolagoina ma taialaina a’u e ala i lena aafiaga ma i le isi mataupu o lo’u olaga (tagai i le Mosaea 24:15).

Mauaina o le Faamagaloga

O le a le galo lava ia te a’u le aso na ou feiloai ai i lo’u epikopo ina ua mavae lena po tuuatoatasi o Ianuari i lo’u potu o le faletalimalo. O la’u uo na tuuina maia ia te a’u le Tusi a Mamona na fesoasoani ou te fesootai atu ai ia te ia. Ina ua ou feiloai i le epikopo i lona ofisa a o le’i amataina le lotu, sa ou ta’u atu ia te ia lo’u tuanai, ma sa ou saunia mo ia e fai mai latou te lē manaomia se tasi e pei o a’u i le latou uarota.

Nai lo lena, sa ia valaaulia au ou te alu i le sauniga faamanatuga.

O lea sa ou alu ai. Sa ou mautinoa o loo tā i lo’u muaulu se pe’a o le upu pagota ma a ou savali atu i totonu, o le a tuliesea a’u e tagata uma. Ae sa le’i tupu lena mea. Nai lo lena, sa ou mauaina ni tagata sili ona talileleia au ou te le’i iloa muamua. O le Aso Sa na sosoo ai, sa ou toe foi mai ai. E lei leva ona amata ona ou auai i le lotu, ae fesili mai se fesoasoani i le au epikopo pe mafai ona ou lauga e uiga i le faamagaloga i le sauniga faamanatuga.

“O a’u? Talanoa e uiga i le faamagaloga? Sa ou fesili atu ai. Ae ina ua ia faamautinoa mai o loo ia talanoa sa’o mai, sa ou talia loa le tofiga. Ina ua ou talanoa atu i le faapotopotoga, sa ou mautinoa o le a na ona latou vaai mai ia te a’u o se tagata na nofosala muamua. Ae peitai o le umi na ou talanoa ai, o le faateleina foi lena o lo’u to’afilemu, ma mulimuli ane sa leai lava se isi mea na ou feiloa’i i ai ae ua na o le alofa mai nei tagata o le ekalesia, o ē sa faafeiloaia a’u i se opo po o se faatalofa. O lena aso sa ou lagonaina moni ai lava le uiga o le ‟alofa atu i le lua te tuaoi ia pei o oe lava ia te oe” (Mataio 22:39).

O le mea e sili ona taua, sa i’u ina ou malamalama ina ua puapuagatia le Faaola i le Faatoaga o Ketesemane ma maligi le toto mai pu afu uma (tagai i le Mosaea 3:7; Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:18–19), sa lavatoto o Ia mo a’u foi. O se tulaga o le suia lenei—e ui ina sa ou taliaina le moni o le Tusi a Mamona ma valaaulia Iesu Keriso i lo’u olaga, ae sa ou talitonu o le a lē valaauliaina a’u i le lagi. Sa lē mafai ona faamagaloina au. O Lana Togiola e mo isi tagata uma, ae e lē mo a’u—ona o mea sa ou faia.

Ae i lenei taimi, ua ou iloaina e mafai lava ona faamagaloina a’u. O lenei malamalamaaga na fesoasoani ia te a’u e agai ai i luma i lo’u olaga. Ina ua mavae nisi fonotaga ma faifeautalai, sa papatisoina a’u ia Mati 2012—o la’u laasaga muamua lea i luga o le ala o feagaiga. E ui lava sa ou lē manatu muamua e mafai ona tupu lea mea, sa mafai ona ou faaipoipo i se tamaitai lelei tele mai la’u uarota. Sa faamauina i ma’ua i le Malumalu o Sate Leki ia Iuni i le 2013.

Ua ma aoao ma lo’u toalua e tuu atu lo ma’ua faatuatuaga ia Iesu Keriso. Ma te faalagolago i Lana Togiola, ma le talitonu ‟ona sa savalia e Iesu se ala umi ma le tuuatoatasi, e lē tatau ai ona tatou faia.” I le avea ai ma tagata soifua, tatou te lē atoatoa. E i ai taimi o le a tatou tautevateva ai—e oo lava ina tatou pa’ū’ū. Ae po o le a lava lo tatou lē agavaa po o faaletonu o le tuanai tatou te manatu ua tatou i ai, e lē fiu Keriso ia i tatou; E naunau o Ia i taimi uma ma saunia e fesoasoani mai ina ia tatou toe foi atu ma le saogalemu i le aiga.

Lolomi