Jakovljeva 4–5

Uvod

Apostol Jakov je savjetovao svecima da se odupru đavlu, primaknu bliže Bogu i strpljivo izdrže nevolje dok čekaju Drugi dolazak Spasitelja. Podučavao je da bolesni trebaju »doz[vati] crkvene starješine« (Jakovljeva 5:14) kako bi im posluživali. Jakov je također podučavao o važnosti pomaganja grešnicima kod pokajanja.

Jakovljeva 4

Jakov savjetuje svece da se primaknu bliže Bogu i odupru đavlu

Razmislite o članu obitelji ili prijatelju s kojim ste bliski. Zbog čega osjećate bliskost s tom osobom?

Kako ste postali bliski s tom osobom?

Sada razmislite koliko se osjećate bliski Bogu. Kako će vaš život biti blagoslovljen snažnim odnosom s Bogom?

Dok proučavate Jakovljevu 4, potražite istine koje vam mogu pomoći osnažiti svoj odnos s Bogom.

Kao što je zapisano u Jakovljevoj 4:1–3, Jakov je ukorio svece zbog predavanja svjetovnim strastima. Pročitajte Jakovljevu 4:4, tražeći na koju je vrstu prijateljstva Jakov upozorio svece. Riječ neprijateljstvo znači agresivnost ili mržnju.

Jakovljev savjet u stihu 4 ne znači da bismo trebali izbjegavati druženje s ljudima koji nisu članovi Crkve. Radije bismo trebali izbjegavati prihvaćanje i slijeđenje lažnih naučavanja te svjetovnih želja, mjerila i praksi koje nisu pravedničke. Jakov je podučavao da će nas podržavanje svijeta (svjetovnog) učiniti neprijateljima Boga.

Pročitajte Jakovljevu 4:6–8, tražeći što je Jakov savjetovao svecima da čine.

Temeljem onog što ste naučili u Jakovljevoj 4:8, dovršite sljedeće načelo: Dok se približavamo Bogu, . U Jakovljevoj 4:8 označite riječi koje naučavaju ovo načelo. Ovo načelo je potvrđeno u suvremenoj objavi (vidi NiS 88:63).

U svom dnevniku proučavanja Svetih pisama napišite popis onoga što možete učiniti da biste se približili Bogu.

Jedan od načina na koji se možete približiti Bogu jest slijediti Pavlov savjet da »oper[ete] ruke« i »očistite srca« (Jakovljeva 4:8). Ruke u Svetim pismima mogu predstavljati naša djela, a srce može predstavljati naše želje. Promislite kako vam imati oprane ruke i čisto srce može pomoći približiti se Bogu.

Pročitajte Jakovljevu 4:9–12, 17, tražeći dodatni savjet koji je Pavao dao svecima da bi im pomogao približiti se Bogu. Izraz »neka se vaš smijeh pretvori u tugu« u stihu 9, odnosi se na osjećanje božanske tuge zbog grijeha.

Prema Jakovljevoj 4:17, što je Jakov podučavao da je grijeh?

Iz Jakovljeve 4:17 možemo naučiti da znamo li činiti dobro, ali biramo ne činiti ga, činimo grijeh. Označite riječi u Jakovljevoj 4:17 koje podučavaju ovoj istini.

Što mislite zašto je grijeh znati dobre stvari koje bismo trebali činiti, ali odabrati ne činiti ih?

Predsjednik James E. Faust iz Prvog predsjedništva razjasnio je ovu istinu. Riječ propust u ovom se kontekstu odnosi na dobra djela koja trebamo činiti, ali koja zanemarujemo ili ostavljamo nedovršenima.

»Bojim se da su neki od naših najvećih grijeha, grijesi propusta. To su neke od bitnijih stvari zakona za koje je Spasitelj rekao da se ne bi trebale ostaviti nedovršenima [vidi Matej 23:23]. To su djela brige i pažnje koja ne činimo te osjećamo krivnju jer ih zanemarujemo.

Kao dječak na farmi tijekom paklenih ljetnih vrućina, sjećam se kako je moja baka Mary Finlinson kuhala naša slasna jela na vrućoj peći na drva. Kada se kutija za drva pokraj peći ispraznila, baka bi u tišini podignula kutiju, otišla van ponovno je napuniti drvima s hrpe cedrovine te bi donijela tešku kutiju natrag u kuću. Bio sam toliko bešćutan i zainteresiran za razgovor u kuhinji, sjedio sam tamo i dopustio svojoj ljubljenoj baki da ponovno napuni drvenu kutiju iz kuhinje. Bilo me sram i žalio sam zbog svojeg propusta cijeli svoj život. Nadam se da ću je jednog dana zamoliti za oprost« (»The Weightier Matters of the Law: Judgment, Mercy, and Faith«,Ensign, studeni 1997., 59).

Odgovorite na sljedeća pitanja u svojem dnevniku proučavanja Svetih pisama:
1. Koji su neki od primjera »grijeha propusta« koji vas mogu spriječiti približiti se Bogu?
2. Koja je jedna stvar koju ćete učiniti da biste se približili Bogu? Obvežite se djelovati u skladu s bilo kojim poticajem koji primite, a koji će vam pomoći izvršiti ovaj cilj.

Jakovljeva 5

Jakov podučava svece da strpljivo izdrže nevolje i upućuje bolesne da pozovu starješine

U Jakovljevoj 5:1–6 čitamo da je apostol Jakov osudio bogate koji zloupotrebljavaju svoje bogatstvo i progone pravedne. Upozorio je da ih čekaju jad i osuda.

Pročitajte Jakovljevu 5:7–11, tražeći što je Jakov uputio svece da čine kad se suočavaju s nevoljama dok čekaju Drugi dolazak Isusa Krista.

Ovi stihovi pokazuju odnos između iskušenja i strpljivosti te kako vjerni, poput Joba, odgovaraju na patnje i nevolje. Uočite u Jakovljevoj 5:10 u koga su se sveci mogli ugledati kao u primjere ljudi koji su strpljivo izdržali nevolje.

Navedite neke primjere proroka iz Svetih pisama koji su strpljivo izdržali nevolje:

Razmislite koji biste savjet dali prijatelju koji kaže: »Osjećam se grozno. Bolestan sam više od tjedan dana. Otišao sam kod liječnika i uzimam lijekove, ali još uvijek se ne osjećam ništa bolje. Ne znam što bih još učinio.«

Pročitajte Jakovljevu 5:13–16, tražeći što je Jakov savjetovao učiniti onima koji su bolesni i koji pate.

Starješina Dallin H. Oaks iz Zbora dvanaestorice apostola je podučavao: »Kad starješine pomažu bolesnoj osobi i zapečate pomazanje, oni otvaraju ustave nebeske da bi Gospodin izlio blagoslove koji su u skladu s njegovom voljom za bolesnu osobu.« (»Healing the Sick« Ensign ili Liahona, svibanj 2010., 48).

Pogledajte još jednom Jakovljevu 5:15. Osim moći svećeništva, što je još Jakov rekao da će spasiti ili iscijeliti bolesne?

Jedna istina koju možemo naučiti iz Jakovljeve 5:14–16 je da kroz molitvu vjere i moć svećeništva, bolesni mogu biti iscijeljeni.

Starješina Oaks je podučavao sljedeće o molitvi vjere i iscjeljujućoj moći svećeništva:

»Dok koristimo nesumnjivu moć svećeništva Božjeg i dok cijenimo njegovo obećanje da će čuti i odgovoriti na molitvu vjere, moramo uvijek upamtiti da vjera i moć iscjeljenja ne mogu dati rezultate suprotno volji onoga čije je svećeništvo…

Čak i sluge Gospodnje, koji koriste njegovu božansku moć u okolnostima gdje ima dovoljno vjere za iscjeljenje, ne mogu dati svećenički blagoslov koji će postići da osoba bude iscijeljena ako to iscjeljenje nije volja Gospodnja.

Kao Božja djeca koja znaju za njegovu veliku ljubav i konačno znanje o onome što je najbolje za našu vječnu dobrobit, mi mu vjerujemo. Prvo načelo evanđelja je vjera u Gospodina Isusa Krista, a vjera znači povjerenje. Osjetio sam to povjerenje u govoru kojeg je moj rođak izrekao na sprovodu tinejdžerke koja je preminula uslijed teške bolesti. Izgovorio je ove riječi, koje su me prvo zapanjile, a onda podučile: ‘Znam da je bila Gospodinova volja da ona premine. Imala je dobru medicinsku skrb. Primila je svećeničke blagoslove. Njezino je ime bilo na molitvenom svitku u hramu. Bila je predmet stotina molitvi za obnovu njezina zdravlja. I znam da u ovoj obitelji ima dovoljno vjere da bude iscijeljena osim ako je volja Gospodnja da je vrati kući u ovom trenutku.’ Osjetio sam isto povjerenje u riječima oca druge posebne djevojčice čiji je život oduzeo rak u njezinim tinejdžerskim godinama. Izjavio je: ‘Vjera naše obitelji je u Isusa Krista i ne ovisi o ishodima.’ Ta mi naučavanja zvuče istinito. Činimo sve što možemo za iscjeljenje voljenih, a zatim vjerujemo u Gospodina za ishod« (»Healing the Sick«, 50).

Kako vam naučavanja starješine Oaksa mogu pomoći razumjeti iscjeljujuću moć svećeništva? Zbog čega naša vjera i molitve trebaju biti u skladu s Božjom voljom? (Vidi Vodič za Sveta pisma, »Molitva«, scriptures.lds.org)

Zamislite da je jedan od vaših prijatelja ili jedan član obitelji bolestan. U svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama napišite pismo toj osobi objašnjavajući što ste naučili o iscjeliteljskoj moći svećeništva. Svakako objasnite zašto je važno da naša vjera u Isusa Krista ne ovisi o ishodu svećeničkog blagoslova. Uključite neke primjere ljudi koje znate da su bili blagoslovljeni kroz molitve vjere i moć svećeništva.

Jakov je također usporedio ozdravljenje bolesnih s oproštenjem grijeha (vidi Jakovljeva 5:16).

Starješina Bruce R. McConkie iz Zbora dvanaestorice apostola je podučavao da su poniznost i vjera koje se od nas zahtijevaju kako bismo bili fizički ozdravljeni, ona ista poniznost i vjera koje se od nas zahtijevaju kako bismo primili oprost: »Postoje… svete prilike u kojima su ljudi povlašteni uzvisiti se k onim duhovnim visinama gdje zadobivaju opravdavajuću potvrdu Duha za njihovo vladanje te su im, kao posljedica, oprošteni njihovi grijesi. Jakov je naveo uredbu posluživanja bolesnih kao jednu od njih… Osoba koja je vjerom, predanošću, pravednošću i osobnom dostojnošću u poziciji biti ozdravljena je također u poziciji imati opravdavajuću potvrdu Duha za svoj tijek života i njezini su joj grijesi oprošteni, što je osvjedočeno činjenicom da prima suputništvo Duha koje ne bi mogla primiti da je nedostojna« (Mormon Doctrine, 2. izdanje [1966.], 297–298).

No ovo ne znači da netko tko nije ozdravljen nakon davanja blagoslova, nije dostojan. Svi se blagoslovi daju prema većem Božjem razumijevanju i možemo osjećati njegovu ljubav i mir Duha koji potvrđuje našu dostojnost.

Kao što je zapisano u Jakovljevoj 5:17–20, Jakov je govorio o proroku Iliji kao primjeru nekoga tko je koristio moć žarke molitve. Također je savjetovao svece da pomognu grešnicima pokajati se. Uočite u Jakovljevoj 5:20 obećane blagoslove koji dolaze onima koji »vrat[e] grešnika s njegova krivog puta«.

Napišite sljedeće na dnu današnjih zaduženja u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama:

Proučio sam Jakovljevu 4–5 i dovršio ovu lekciju (datum).

Dodatna pitanja, misli i uvidi koje bih želio iznijeti svojem učitelju: