Jedinica 1: Dan 3
Proučavanje Svetih pisama
Uvod
Ova će vam lekcija pomoći shvatiti važnost svakodnevnog proučavanja Svetih pisama i čitanja cijelog Novog zavjeta kao dijela ovog tečaja. Isto ćete tako moći naučiti na koje načine možete poboljšati svoje proučavanje Svetih pisama.
Potreba za učinkovitim svakodnevnim proučavanjem Svetih pisama
Razmotrite dolje navedene izjave i označite svoje odgovore na ljestvici. Od vas se neće tražiti da svoje odgovore iznesete učitelju.
Dok proučavate ove lekciju, razmislite o tome kako možete poboljšati svoje proučavanje Svetih pisama.
Pročitajte sljedeću izjavu starješine Davida A. Bednara iz Zbora dvanaestorice apostola:
»Sveta pisma sadrže riječi Kristove i spremnik su žive vode kojem smo spremni pristupiti i iz kojega možemo duboko i dugo piti…
Obavljajući uobičajene aktivnosti svakoga dana, i vi i ja gubimo popriličnu količinu vode koja čini veliki dio naših fizičkih tijela. Žeđ je zahtjev stanica tijela za vodom koja se u našim tijelima svakodnevno mora nadoknađivati. Iskreno, nema smisla povremeno se ‘naliti’ vodom uz duga razdoblja dehidracije u međuvremenu. Isto je tako i s istinskom duhovnošću. Duhovna je žeđ potreba za živom vodom. Stalni protok žive vode puno je izvrsniji od sporadičnih gutljaja« (»A Reservoir of Living Water«, [domjenak Crkvenog obrazovnog sustava, 4. veljače 2007.], 2, 9, speeches.byu.edu).
Dovršite sljedeće načelo koje možemo naučiti iz izjave starješine Bednara o tome što dobivamo od svakodnevnog proučavanja Svetih pisama: Svakodnevno proučavajući Sveta pisma, dobivamo ono što trebamo.
Vrijednost Svetih pisama u naše dane
Umjesto čitanja sljedeće izjave starješine D. Todda Christoffersona, mogli biste pogledati video s mormonskom porukom »The Blessings of Scripture« (3:04), dostupan na LDS.org, koji sadrži priču starješine Christoffersona o Williamu Tyndaleu i savjet o važnosti Svetih pisama.
Starješina D. Todd Christofferson iz Zbora dvanaestorice apostola opisao je žrtvu koju je jedan čovjek podnio kako bi omogućio da što više ljudi čita Bibliju:
»Dana 6. listopada, godine 1536. jedna jadna osoba bila je dovedena iz tamnice dvorca Vilvoorde blizu Bruxellesa u Belgiji. Gotovo godinu i pol dana čovjek je trpio izolaciju u tamnoj, vlažnoj ćeliji. Sada, izvan zidina dvorca, zatvorenik je bio privezan na stub. Imao je vremena naglas izgovoriti svoju posljednju molitvu: ‘Gospodine, otvori oči engleskog kralja’, a zatim je bio zadavljen. Odmah nakon toga njegovo je tijelo bilo spaljeno na lomači. Tko je bio taj čovjek i koji je bio njegov prijestup? Njegovo je ime bilo William Tyndale, a njegov je zločin bio što je preveo Bibliju na engleski jezik i objavio je…
U oštroj raspravi sa svećenikom koji je govorio protiv stavljanja Svetih pisama u ruke običnog čovjeka, Tyndale se zavjetovao: ‘Poštedi li Bog moj život, učinit ću da dječak koji upravlja plugom zna više o Svetim pismima no što ćeš ti ikada znati!’
William Tyndale nije bio niti prvi niti posljednji od onih koji su u mnogim zemljama i na mnogim jezicima podnosili žrtvu, čak i do smrti, kako bi iznijeli riječ Božju iz tame… Što su oni znali o važnosti Svetih pisama što mi također trebamo znati? Što su ljudi u Engleskoj u 16. stoljeću, koji su plaćali ogromne iznose i izlagali se ozbiljnim opasnostima radi pristupa Bibliji, razumjeli, a da i mi trebamo razumjeti?« (»The Blessing of Scripture«, Ensign ili Liahona, svibanj 2010., 32).
Što mislite, iz kojeg su se razloga ljudi toliko žrtvovali kako bi imali pristup Svetim pismima?
Starješina Christofferson nastavio je: »U Tyndaleovo vrijeme, nepoznavanje Svetih pisama prevladavalo je jer ljudi nisu imali pristup Bibliji, pogotovo na jeziku koji su mogli razumjeti. Danas su Biblija i druga Sveta pisma posve dostupna, a ipak se javlja sve veća nepismenost o Svetim pismima zato što ljudi neće otvoriti te knjige. Posljedica toga je da su ljudi zaboravili stvari koje su znali njihovi djedovi i njihove bake« (»The Blessing of Scripture«, 33).
Što mislite zašto ljudi u naše dane ne čitaju Sveta pisma onoliko koliko bi trebali?
Starješina Christofferson zaključio je: »Razmotrite veličinu blagoslova što imamo Bibliju uz još oko 900 dodatnih stranica Svetih pisama koje uključuju Mormonovu knjigu, Nauk i saveze te Dragocjeni biser… Zasigurno nam Gospodin ovim blagoslovom želi reći kako je naša potreba za neprestanim korištenjem Svetih pisama veća nego u bilo kojem prošlom vremenu« (»The Blessing of Scripture«, 35).
Jedna istina koju možemo naučiti iz izjave starješine Christoffersona je da je naša potreba za Svetim pismima danas veća nego u bilo kojem prethodnom vremenu.
-
Odgovorite na sljedeće pitanje u svoj dnevnik proučavanja Svetih pisama: Što mislite, zašto je naša potreba za Svetim pismima danas veća nego u bilo kojem prethodnom vremenu?
Apostol Pavao napisao je poslanicu u kojoj je opisao neke uvjete svijeta u posljednjim danima. Pročitajte 2. Timoteju 3:1–5, 13 i potražite neke grijehe i ponašanja za koje je rekao da će biti uobičajeni u naše doba. (Možete ukratko pomoći polaznicima definirati bilo koje teške riječi i izraze u ovim stihovima.)
Koji su neki grijesi i ponašanja navedeni u ovim stihovima kojima ste svjedočili u našem današnjem društvu?
Pročitajte 2. Timoteju 3:14–17 i potražite odgovor na to kako možemo pronaći sigurnost tijekom ovih opasnih vremena. Možete označiti što otkrijete.
Iz onoga što ste naučili iz 2. Timoteja 3:15–17, koji su nam blagoslovi dostupni dok proučavamo Sveta pisma i živimo njihova naučavanja? Navedite svoje odgovore u prostor predviđen za dovršavanje sljedeće izjave: Dok proučavamo Sveta pisma, možemo primiti što će nas odvesti spasenju.
Ova izjava koju ste dovršili primjer je evanđeoskog načela. Načela i nauk evanđelja Isusa Krista nepromjenjive su istine koje nam daju vodstvo u našim životima. Jedna je od središnjih svrha Svetih pisama podučavati nauke i načela evanđelja. Naše osobno proučavanje Svetih pisama možemo učiniti još značajnijim tražeći nauke i načela, razmišljajući o njihovom značenju te primjenjujući ih u svojim životima.
-
Svakodnevno čitajte Novi zavjet
Jedno od očekivanja ovog tečaja vjeronauka jest da pročitate cijeli Novi zavjet. To je uvjet kako biste dobili diplomu vjeronauka. Čitanje cijelog Novog zavjeta zahtijevat će dosljedni trud.
Jeste li ikada pokušali popiti vodu ili sok s više od jedne slamke? Ako imate slamke, pokušajte popiti vodu ili sok sa sedam međusobno spojenih slamki. Teško je popiti svu tekućinu iz čaše. No ako pijete sporo i odmjereno s jednom slamkom, vidjet ćete da lako možete popiti svu tekućinu (i da je doživljaj mnogo ugodniji!)
Kako biste povezali ovu pouku s čitanjem cijelog Novog zavjeta tijekom tečaja?
Upotrijebite sljedeću jednadžbu da vam pomogne vidjeti na koji način možete pročitati cijeli Novi zavjet svakodnevnim čitanjem manjih odlomaka:
-
Metode i vještine proučavanja Svetih pisama
-
Metode i vještine proučavanja Svetih pisama
Zamjena imena: Kao pomoć u povezivanju nauka i načela iz Svetih pisama sa svojim životom, zamijenite svoje ime s imenom u Svetim pismima. Pokušajte upotrijebiti ovu vještinu proučavanja Svetih pisama s imenom Šimuna Petra u Mateju 16:15–17.
Uzrok i učinak: Kao pomoć u prepoznavanju evanđeoskih načela u Svetim pismima, potražite odnose »ako – tada« i »zato što – stoga«. Pokušajte koristiti ovu vještinu s Matejem 6:14–15.
Popisi Svetih pisama: Sveta pisma često sadrže popise stvari kao što su upute ili upozorenja. Kada pronađete popise, razmotrite staviti broj uz svaki element. Pokušajte ovu vještinu s Galaćanima 5:22–23.
Oprečnosti: Sveta pisma često pokazuju oprečnosti različitih ideja, događaja i ljudi. Ovi kontrasti naglašavaju evanđeoska načela. Tražite kontraste u pojedinačnim stihovima, u poglavljima i kroz više poglavlja i knjiga. Pokušajte ovu vještinu s Matejem 5:14–16.
Vizualizacija: Potražite opisne detalje koji vam mogu pomoći stvoriti mentalnu sliku dok čitate. Zamislite da ste nazočni na određenim događajima. To može osnažiti vaše svjedočanstvo o stvarnosti onoga što čitate u Svetim pismima. Pokušajte ovu vještinu s Matejem 8:23–27.
Simbolizam: Riječi kao što su poput, kao ili slično s(a) mogu vam pomoći pri prepoznavanju simbola. Gledajte dalje od simbola istražujući njegovu narav i razmišljajući o njegovim odlikama. Pomoći pri proučavanju Svetih pisama kao što su fusnote, biblijski rječnik i tematski vodič ili vodič kroz Sveta pisma mogu vam pomoći protumačiti neke simbole. Pokušajte koristiti ovu vještinu s Matejem 13:24–30. (Možete usporediti vaše tumačenje prispodobe s onom koja se nalazi u Nauku i savezima 86:1–7.)
Unakrsne reference: Često jedan odlomak iz Svetih pisama može objasniti ili pojasniti izraz ili koncept koji se nalazi u drugom odlomku. Povežite međusobno odlomke iz Svetih pisama koristeći fusnote, indeks, Tematski vodič ili Vodič za Sveta pisma kao pomoć u otključavanju značenja odlomka iz Svetih pisama. Vježbajte ovu vještinu čitajući Ivana 10:16 i uspoređujući ga s 3. Nefijem 15:21. Na koji vam način čitanje 3. Nefija 15:21 pomaže da bolje razumijete značenje Ivana 10:16?
Promišljanje: Pomno razmišljanje uključuje promišljanje, meditaciju, postavljanje pitanja i procjenu onoga što znate i što ste naučili. Pomno razmišljanje često nam pomaže razumjeti što trebamo učiniti kako bismo primijenili evanđeoska načela. Razmislite o tome kako možete primijeniti istine sadržane u Hebrejima 12:9.
Primjenjivanje: Prepoznavajući i razumijevajući nauke i načela koja se nalaze u Svetim pismima, možete postići dublje znanje djelujući prema istinama koje otkrivate. Isus Krist je rekao: »Ako tko htjedne vršiti volju [Nebeskog Oca], znat će da li je moja nauka od Boga ili ja govorim sam od sebe« (Ivan 7:17). Potražite prilike da primijenite na svoj život ili usporedite sa svojim životom ono što učite samostalno proučavajući Sveta pisma (vidite 1. Nefi 19:23).
Potražite načine na koje ćete primjenjivati svaku od ovih vještina proučavanja u nadolazećim tjednima dok proučavate Novi zavjet.
-
Proučio/la sam lekciju »Proučavanje Svetih pisama« i dovršio/la je (datum).
Dodatna pitanja, misli i uvidi koje bih želio/željela iznijeti svojem učitelju: