2012
Te Ne Fakanonga Nai Hoku Faingataʻaʻiá?
Sepitema 2012


Te Ne Fakanonga Nai Hoku Faingataʻaʻiá?

Niki Senitaile, ʻIutā, USA

ʻI heʻeku hoko ko ha faiako he kalasi nimá ʻi ha ʻapiako fakafoʻituitui ʻi Masasūseti ʻi USA, ne u fakataha mo e kau pule he akó ke aleaʻi e nāunau fakalēsoni ʻa e akó, ʻa ia naʻe fepaki ia mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.” ʻI heʻeku feinga ko ia ke taukaveʻi e ngaahi moʻoni kau ki he nofo malí mo e fāmilí mo tuʻuaki e femahinoʻaki ʻoku ʻikai fakapalatahá, fakaʻapaʻapá, mo e mahinó, ne hoko ai ha fetaʻemahinoʻaki lahi, manuki, mo e fakatangá.

Ne u ongoʻi he taimi ʻe niʻihi ʻo hangē ko e kau ʻAposetolo ne matangia heʻenau kolosi atu he Tahi Kālelí lolotonga e mohe ʻa Sīsuú. Ne u ongoʻi tatau mo ʻenau tuí, kuo kamata ke holo, pea ne u fifili foki, “ʻOku ʻikai te ke tokangaʻi te [u] mate?” (Maʻake 4:38). Ne u tui ne valokiʻi moʻoni ʻe Sīsū e matangí mo e peau mālohí ʻo onoʻahó, ka ʻi he fakaʻau ke toe fakalalahi ange hoku ʻahiʻahí, ne faingataʻa kiate au ke falala te Ne fakanonga e ngaahi faingataʻa ʻoku ou fefaʻuhi mo iá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha ne kole mai ʻe ha taha ʻo e kau pule akó ke u fakamatalaʻi e meʻa ne u hohaʻa ki aí ki he kau ngāué mo e kau faiakó kotoa ʻi ha fakataha ako ki ha ngaahi meʻa kehekehe. Ne toe fakamātoato ange ʻeku lotu fakatāutahá, ako folofolá, mo e ʻalu ki he temipalé, ʻi heʻeku teuteu ke fai e meʻá ni, pea ne u ongoʻi hono tataki au ʻe he Laumālié ki he meʻa te u lea ʻakí.

ʻI he taimi ne hoko ai e taimi ke u lea ki hoku kaungā ngāué, ne u maʻu ha loto-toʻa mei he ngaahi lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú” (T&F 123:17).

ʻI heʻeku leá, ne u ongoʻi hono fakafonu ʻaki au ʻe he Laumālié ʻa e melinó mo e mālohí. Ne u fakamoʻoni ki he ʻofa lahi ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú mo honau anga faka-ʻOtuá, meʻa fakaofo te nau malavá, mo honau mahuʻinga taʻengatá. Ne u akoʻi ʻoku fakahā mai ʻe he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻEne ʻofá koeʻuhí he ʻoku nau ʻomi ai e hala ki he fiefia lahi tahá. Pea ne u fakahā ʻoku lava ʻe Sīsū Kalaisi ʻo fakamoʻui e ngaahi kafo ne hoko fakanatulá pe naʻe fakatupu ʻe ha tahá.

Ne ʻikai ke u fakatokangaʻi e vave e ʻosi e miniti ʻe 30 ne vahe mai ke u lea aí. Ne u mavahe māmalie mei he tuʻunga malangá, ʻo tānaki ʻeku ʻū laʻi pepá, pea sio hake ki ʻolunga. Ne fakafonu e lokí ʻe ha ongo toputapu. Ne malimali ha kakai ʻe niʻihi pea tangi ha niʻihi. Ne fakamālō mai e kau faiako ne ʻikai ke mau tui tataú ʻi heʻeku maʻu e loto-toʻá mo fakapapau moʻoní. Ne fakahā mai ʻe ha kaungāngāue ʻe taha naʻá ne ongoʻi ha “laumālie makehe” ʻi he taimi ne u lea aí. Ne talamai ʻe ha niʻihi kehe kiate au ne teʻeki ai ke nau fanongo kinautolu ʻi ha fakamatala lelei mo fakaʻapaʻapa pehē ki ha faʻahinga tui pea naʻe hanga ʻe heʻeku leá ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo ʻa e fie maʻu ke liliu e silapa ʻa e akó.

Kuo toe fai ʻe he ʻEiki, ʻa ia naʻá ne lolomi e matangí mo e tahí ʻi heʻene fekauʻi, “Fiemālie, pea ke toka lelei” (Maʻake 4:39) —ka naʻe fai ia he taimi ko ʻení maʻaku!

Ne u ako mei he meʻá ni ʻoku ʻikai pē ke tau tuʻu tokotaha he taimi ʻoku tau taukapoʻi ai e moʻoní. ʻOku ofi maʻu pē e tokoni ʻa e ʻEikí. Pea hangē ko ʻEne talaʻofá, “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).

ʻOku ou fakamoʻoni ʻaki hoku lotó kotoa, ko Ia ʻa e ʻOtua ʻokú Ne fai ʻa e fakahaofí. ʻOku ou ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení koeʻuhí he naʻá Ne fakahaofi au. Naʻá Ne fakanonga hoku faingataʻaʻiá.

Paaki