2012
Ko e hā Hoku Mahuʻingá?
Sepitema 2012


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Ko e hā Hoku Mahuʻingá?

Ko e tokotaha fakataú te ne fakapapauʻi pe ʻoku feʻunga e mahuʻingá mo e koloá.

Hili ha taʻu ʻe fā mo e ʻikai haʻama televīsoné mo e taʻu ʻe ono hono fakaʻaongaʻi pē e ngaahi televīsone ʻoku ʻikai toe fie maʻu ʻe he kakaí, ne u fakapapauʻi mo hoku uaifí ke fakatau ha TV foʻou. Koeʻuhí ko e totongí, naʻá ma fakafehoanaki fakalelei e ngaahi mōtoló, kautahá, fōtungá, mo e totongí kimuʻa pea toki fai e fakataú. Ka ko e meʻa mālié, naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono maʻu haʻaku TV kae toe maʻu mo ha fakakaukau mahuʻinga ki hono fakapapauʻi hoto mahuʻinga fakatāutahá.

ʻOku akoʻi kimaua ʻe he meʻa naʻá ma aʻusiá ʻoku fakafuofuaʻi hotau mahuʻingá ʻaki hono fakahoa kitautolu—ki hotau ngaahi tokouá pe tuongaʻané, kaungāakó, kaungāmeʻá, mo e kaungāngāué. Ka ʻoku toki mahuʻingamālie hono fakapapauʻi hoto mahuʻingá ʻi hono fakatatau ki hano fakatau ha TV, ko kitautolu e ngaahi TV ʻi he moʻuí.

Ko hono fakahoa ko ia kitautolu ki he niʻihi kehé ke lava ʻo fakapapauʻi ai hotau mahuʻingá ʻoku tatau pē ia mo e sio ʻa ha TV ʻe taha ki he ngaahi TV kehe he falekoloá ʻo fakaʻamu naʻe ʻinisi ʻe 40 (102 cm) ʻo ʻikai ke ʻinisi ʻe 27 (69 cm). ʻOku ʻikai ke ʻuhingamālie ia, he “ko hai ia ʻiate kimoutolu ʻe faʻa fakalōloa siʻi ki heʻene moʻuí” (Mātiu 6:27) pe fakalahi atu ha ʻinisi ʻe taha ki hoʻo monitoá? Naʻe fakatokanga e ʻAposetolo ko Paulá ko e kakai ko ia ʻoku “fuofua ʻa kinautolu ʻaki ʻa kinautolú, ʻo fakatatau ʻa kinautolu kiate kinautolú, ko e fai valé ia” (2 Kolinitō 10:12).

ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau fuʻu tokanga kiate kinautolu ʻoku nau fakatauhoa kitautolú ʻo nau fakahā kiate kitautolu ʻenau fakakaukau ki hotau mahuʻingá. Neongo ʻoku puleʻi ʻe he tokotaha fakatau fakamoveteveté e totongi ʻo e TV, ka ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo fakapapauʻi mai hono mahuʻingá.

Ko ʻeni ʻa e kií: ko e tokotaha fakataú ʻoku sio ki he totongí, sivisiviʻi e koloá, pea fakapapauʻi pe ʻoku feʻunga hono totongí. ʻI he moʻuí ni ko e tokotaha Fakatau pē ʻe taha ʻokú ne puleʻi e nunuʻá.

Naʻe sivisiviʻi ʻe hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí “ʻa e koloá”—ʻa ia ko kitautolu, ʻi he tuʻunga fakatokolahí mo fakafoʻituituí fakatouʻosi. Naʻá Ne ʻafioʻi e lahi ʻo e faiangahala ʻe fekauʻaki mo e fāmili ʻo e tangatá.1 Naʻe mahino kiate Ia e fuʻu totongi fakalilifu mo lahi ʻe fie maʻu ke Ne totongí ka ʻoku ʻikai lava ʻo mahino ia ki ha taha, “ʻa ia ko e mamahi naʻe tupu ai [ʻEne] tetetete, ʻa ia ko e ʻOtuá, ko e tokotaha ʻoku malohi tahá, koeʻuhí ko e mamahí, pea mo e tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo hoku kilí, mo e mamahiʻia ʻi he sinó mo e laumālié fakatouʻosi” (T&F 19:18).

ʻI Heʻene ʻafioʻi e meʻa kotoa ʻe hokó, naʻá Ne kei finangalo pē ki ai he ʻoku ou mahuʻinga.

ʻOku tatau ai pē pe ʻoku fuʻu maʻulalo ʻeku fakatatau au ki he niʻihi kehé, pea tatau ai pē pe ʻoku siʻisiʻi hoku mahuʻingá he vakai mai ʻa e niʻihi kehé, naʻe ongoʻi pē ʻe Sīsū ʻoku ou mahuʻinga pē au ki he totongi te Ne faí.

Ko e taha e founga kākā mo fakapoto taha ʻa Sētané ko hono ʻohofi hotau mahuʻinga fakatāutahá. ʻOku mahuʻinga ke u tui naʻe ʻikai pekia pē e ʻAlo ʻo e ʻOtuá maʻá e ngaahi angahala ʻa e māmaní ka naʻá Ne pekia foki ko ʻeku ngaahi angahalá. Kapau ʻe tataki au ʻe he filí ke u tui ki ha meʻa kehe, ʻe hanga ʻe heʻeku veiveiuá ʻo taʻofi au mei heʻeku fekumi ki he fakalelei ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí pea foki ki Hono ʻaó.

Kapau ʻokú ke veiveiua ki ho mahuʻingá, ʻalu ki he tokotaha Fakataú ʻo maʻu mai e mahuʻinga totonu ʻo e koloá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “Te tau lava ʻo lotua ʻi he loto-toʻa ke tau ongoʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolú. … ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu … ke totongi ai maʻa ʻetau angahalá kotoa.”2

ʻOku hanga ʻe he Huhuʻí ʻo liliu ʻetau moʻuí ʻi hono maʻu e tui ki he ʻofa ko iá ʻo Ne fakafoki kitautolu ki ʻapi ke nofo fakataha mo Kinaua.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 471.

  2. Henry B. Eyring, “Ko ha Fānau mo ha Ākonga,” Liahona, Mē 2003, 31.

Ko e ʻĪmisi ʻo Kalaisí, tā ʻe Heinrich Hofmann, ʻi he angalelei ʻa e C. Harrison Conroy Co.

Paaki