2012
Tāpuekina ʻe he Faʻifaʻitakiʻanga
Sepitema 2012


Tāpuekina ʻe ha Sīpinga

ʻĪmisi
ʻEletā O. Vincent Haleck

Te ke lava ʻo ʻoatu e maama ʻo e ongoongoleleí ki ho kaungāmeʻá ʻi hoʻo tōʻonga moʻuí, ʻo hangē pē ko hono tākiekina ʻeku moʻuí ʻe hoku kaungāmeʻá.

Ne u toki talanoa mo ha kaungāmeʻa ne u maheni mo ia he ako māʻolungá. Ne ma talanoa ki he taimi ne ma fuofua feʻiloaki aí, mo e fiefia ʻoku maʻu mei hono moʻui ʻaki e ongoongoleleí, pea mo e lava ʻe he ngaahi kaungāmeʻá ʻo tākiekina ʻetau moʻuí. Ko hono moʻoní, ne u kau ki he Siasí koeʻuhí ko e tā sīpinga ʻa hoku ngaahi kaungāmeʻá.

Ne u ʻuluaki haʻu ki he ʻIunaiteti Siteití mei Haʻamoa ʻAmeliká ʻi hoku taʻu 10 koeʻuhí he naʻe loto ʻeku tangataʻeikí ke lahi ange e faingamālie ke ako ʻene fānaú ʻiate ia. Ne u nofo ʻi Siato ʻi Uāsingatoni mo hoku mehikitangá mo hono husepānití. Ne u hiki ki Kalefōnia ʻi hoku taʻu 14. Naʻe ngāue ʻeku kui fefine ne u nofo mo iá he Temipale Losi ʻEniselisi Kalefōniá, ka naʻe teʻeki ai ke u hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Ne u kau he komiti pule ʻa e fānauakó ʻi hoku taʻu tolu he ako māʻolungá, pea ne u fakatokangaʻi ai ha kakai tokolahi ne nau ʻasi makehe mei he toengá. Ne nau fakaʻapaʻapaʻi e kakai kehé, maʻa honau valá mo ʻenau leá, pea ʻi ai mo ha faʻahinga ngeia mo ha maama naʻá ne tohoakiʻi ʻeku tokangá. Naʻa mau kaungāmeʻa, pea nau fakaafeʻi au ke mau ʻalu ki he Mutualé. Ne u saiʻia he ngaahi ʻekitivitī fakafiefia mo leleí pea mo e Laumālie ne u ongoʻi aí, ko ia ne kamata ke u ʻalu maʻu pē ki ai. Hili ha ngaahi uike siʻi ne fakafeʻiloaki au ʻe hoku kaungāmeʻá ki he kau faifekaú mo e Tohi ʻa Molomoná. Ne vave pē hono papitaiso aú pea kamata ai haʻaku ako e Tohi ʻa Molomoná he toenga ʻeku moʻuí.

Ne muimui hoku ngaahi kaungāmeʻá ki he faleʻi ʻi he 1 Tīmote 4:12: “Ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea mo e ʻulungaanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni.” Pea hangē pē ko hoku ngaahi kaungāmeʻá, te tau lava ʻo tākiekina e kakai kehé ke nau toe lelei ange mei heʻetau tōʻonga moʻui fakaʻahó ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí. ʻE fakatokangaʻi ia ʻe he kakai ʻoku nau mateuteu ke tali e ongoongoleleí ʻetau moʻui ʻaki ʻetau tuʻunga moʻuí mo e meʻa ʻoku tau tui ki aí, pea te nau loto ke toe ʻilo lahi ange.

ʻĪmisi
Abinadi Appearing before King Noah

Hangē ko ʻení, manatuʻi e talanoa ʻo ʻAlamā he Tohi ʻa Molomoná. Ne moʻui fiemālie ʻa ʻAlamā ko ha taulaʻeiki ʻi he fakamaauʻanga ʻo e Tuʻi ko Noá. ʻI he taimi ne fai ai e fakamoʻoni ʻa ʻApinetaí, ne tui ʻa ʻAlamā kiate ia, pea naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki kiate ia ka naʻá ne hiki e ngaahi lea ʻa ʻApinetaí mo akoʻi e niʻihi kehé kau ki he Fakamoʻuí (vakai, Mōsaia 17:2–4).

“Pea naʻe hoko ʻo pehē naʻe ʻosi mei ai ʻa e ngaahi ʻaho lahi, kuo kātoa mai ʻa e kakai tokolahi ʻaupito ki he potu ko Molomoná, ke nau fanongo ki he ngaahi lea ʻa ʻAlamaá. ʻIo, kuo fakataha mai ʻa kinatolu kotoa pē naʻe tui ki heʻene leá, ke nau fanongo kiate ia. Pea naʻá ne ako kiate kinautolu mo ne malanga ʻaki kiate kinautolu ʻa e fakatomalá, mo e huhuʻí, pea mo e tui ki he ʻEikí” (Mōsaia 18:7; vakai foki, veesi 1–6).

ʻI he konga kimuí he taimi ne fakafepakiʻi ai ʻe ʻAlamā ko e Siʻí e Siasí, ne tali mai ʻe ha ʻāngelo e ngaahi lotu ʻa ʻAlamaá: “Kuo ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi lotu ʻa hono kakaí, kae ʻumaʻā foki ʻa e ngaahi lotu ʻa ʻene tamaioʻeiki, ko ʻAlamā, ʻa ia ko hoʻo tamaí; he kuó ne lotu ʻi he tui lahi koeʻuhi ko koe ke lava nai ʻo maʻu ha ʻilo ki he moʻoní” (Mōsaia 27:14). Ne fakatomala ʻa ʻAlamā ko e Siʻí mo hono kaungāmeʻá, pea nau hoko ko ha kau faifekau maʻongoʻonga, ʻo fakamoʻui ha kakai ʻe lau afe ʻi heʻenau tā sīpinga leleí.

“Pea ko ia naʻa nau hoko ai ko ha ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono fakatafoki mai ʻo e tokolahi ki he ʻiloʻi ʻo e moʻoní, ʻio, ki he ʻiloʻi ʻo honau Huhuʻí.

“Pea hono ʻikai ke monūʻia ʻa kinautolu! He naʻa nau fakamafola ʻa e melinó; naʻa nau fakahā ʻa e ngaahi ongoongo lelei ʻo e leleí; pea naʻa nau fakahā ki he kakaí ʻoku pule ʻa e ʻEikí” (Mōsaia 27:36–37).

Ne tā foki ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻá ha sīpinga lelei maʻaku ʻi heʻenau fili ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Neongo ne u fehangahangai mo ha ngaahi fakafepaki, ka naʻá ku loto foki ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe hanga ʻe he fili ko iá ʻo tākiekina e toenga ʻeku moʻuí. ʻI heʻeku ngāue he Misiona Haʻamoa ʻApiá, ko e lahi taha e ngaahi fatongia fakatakimuʻa he lakanga fakataulaʻeikí ne fua ia ʻe he kau faifekaú, pea ne u ʻilo ʻa e fie maʻu ke fakamālohia e Siasí ʻi he ngaahi ʻotu motú. Ne u fakapapauʻi ke fai ʻeku tafaʻakí—te u toe foki ki Haʻamoa ʻi he ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú mo ʻeku akó.

Ne u hiki mo hoku uaifí ki Haʻamoa hili ʻeku tānaki tuʻunga he kolisí, pea ʻohake ai ʻema fānaú mo ngāue ke fakamālohia e Siasí mo e komiunitií. Ne ngāue mālohi ʻeku tangataʻeikí, ʻa ia ne ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí, ʻi he pisinisi fakalotofonua mo e ngaahi ngāue ʻa e koló. Ko ʻene motó ko e “Kapau ʻoku totonu ke fai ia, ʻoku fie maʻu ke fai ia ke lelei.” ʻI heʻemau ʻilo mo hoku fāmilí e ongoongoleleí pea moʻui ʻaki ia ki he lelei taha ne mau malavá, naʻá ne fakatokangaʻi e ngaahi liliu lelei ʻi heʻemau moʻuí. ʻI he 2000, ne nofo ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī (1910–2008) he ʻapi ʻo ʻeku tangataʻeikí ʻi heʻene foki mai mei hono fakatapui ʻo e Temipale Suva Fisí. ʻI he ʻaʻahi ko iá, ne ongo e Laumālié ki he loto ʻo ʻeku tangataʻeikí, pea ne u maʻu ai e faingamālie ke papitaiso ia ʻi hono taʻu 82. Naʻá ne maʻu ha fiefia ʻi he ongoongoleleí pea naʻá ne loto-toʻa mo ʻikai ke ne mā ke vahevahe ia mo e niʻihi kehé he ngaahi ʻaho fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí.

ʻOku ou ʻilo e mahuʻinga ʻo e hoko ko ha sīpinga ʻi he kakai tuí pea mo e fiefia te ne ʻomi ki heʻetau moʻuí mo e moʻui ʻa e niʻihi kehé. Kuo tāpuekina au mo hoku fāmilí ʻaki e fiefia kuo ʻomi ʻe he ongoongoleleí, koeʻuhí ko e ngaahi tā sīpinga lelei hoku ngaahi kaungāmeʻá mo e ʻofa ʻa ha palōfita.

ʻOku tau tākiekina e niʻihi kehé ʻaki ʻetau tōʻongá he ʻaho kotoa. Tau fakapapauʻi te tau tokoniʻi e niʻihi kehé pea vahevahe e moʻoni ʻo e folofolá ni ke ne ʻomi foki e fiefiá ki heʻenau moʻuí: “Manatu, manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá; koeʻuhí ka tuku atu ʻe he tēvoló ʻa ʻene ngaahi matangi mālohí, ʻio, ʻa ʻene ngaahi ngahaú ʻi he ʻahiohio, ʻio, ka faʻaki kiate kimoua ʻa hono kotoa ʻo ʻene ʻuha maká mo ʻene fuʻu afā lahí, ʻe ʻikai maʻu ʻe ia ha mālohi kiate kimoua ke fusi hifo ʻa kimoua ki he vanu ʻo e mamahí mo e faingataʻaʻia ʻokuʻ ikai hano ngataʻangá, koeʻuhi ko e maka kuo langa ai ʻa kimouá, ʻa ia ko e makatuʻunga mālohi, ʻa ia ko ha makatuʻunga kapau ʻe langa ai ʻa e tangatá ʻe ʻikai lava ke nau hinga” (Hilamani 5:12).

Toʻohemá: Ko e Hā ʻa ʻApinetai ki he Tuʻi ko Noá, tā ʻe Arnold Friberg © IRI 1951; toʻomataʻú: Ko e Fai Papitaiso ʻa ʻAlamā ʻi he Ngaahi Vai ʻo Molomoná, tā ʻe Arnold Friberg © IRI 1951

Tā fakatātā ʻa Jerry Thompson © IRI

Paaki