2012
Kau Faifekau Matuʻotuʻá: Ko e Tali ki he Ui ʻa e Palōfitá
Sepitema 2012


Katuʻotuʻá:Ko e Tali ki he Ui ʻa e Palōfitá

ʻOku fakamatala e kau faifekau matuʻotuʻa ʻi māmaní ki he ngaahi tāpuaki lahi ʻoku nau maʻu ʻi hono ikunaʻi e ngaahi fakafeʻātungiá kae lava ke nau ngāue fakafaifekaú.

Ne tangutu ʻa Sanitā mo Saunitala Luangahu ʻi hona ʻapí ʻi Kalefōnia ʻi USA ʻo fifili pe ko e hā e meʻa ʻoku totonu ke na faí. Naʻá na ʻosi teuteuʻi ʻena fānau ʻe toko faá ke ngāue fakafaifekau, pea ko e taimi ʻeni ke na ʻalu ai ʻo ngāue fakafaifekaú. Ne kiʻi faingataʻa ange e fili te na faí he meʻa naʻá na ʻamanaki ki aí: te na ʻongoʻi lahi ʻena mavahe mei hona makapuná! Naʻá na toe hohaʻa foki ki ha ngaahi meʻa kau ki he moʻui leleí. Ko e hā e meʻa ʻe fai ki hona ʻapí mo ʻena koloá heʻena mavahé?

ʻOku ʻikai foʻou e meʻa ʻoku hohaʻa ki ai e fāmili Luangahú ki he ngāue fakafaifekaú. Naʻe fakahā ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha faʻahinga faingataʻa ʻe fā ki he kau ngāue fakafaifekau matuʻotuʻá: manavaheé, ngaahi meʻa fakafāmili ʻoku hohaʻa ki aí, feinga ke ʻiloʻi ʻa e faingamālie totonu ki he ngāue fakafaifekaú, mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá.1

ʻOku fie maʻu ha tui lahi ki hono ikunaʻi ʻo e ngaahi fakafeʻātungiá ni, ko ha anga ne fakahaaʻi ʻe he fāmili Luangahú he taimi naʻá na fanongo ai ki he kole ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2010 ke ʻi ai ha kau faifekau tokolahi angé. Naʻá na pehē,“Naʻá ma ongoʻi mālohi e Laumālié. Naʻá ma loto ke talangofua ki he palōfitá, ʻo fakahū atu ʻema foomu kole ngāue fakafaifekaú.”

Naʻe ui e ongomātuʻa Luangahú ko ha ongo faifekau tokoni ʻofa fakaetangatá ki Lāosi, ʻa e fonua ne fanauʻi, tupu hake mo mali aí. Ne mole atu ʻena hohaʻá ʻi heʻena teuteu ke ngāué: pea poupouʻi kinaua ʻe hona fāmilí, naʻá na fakaleleiʻi ʻena ngaahi palopalema fakamoʻui leleí, pea lisi atu hona ʻapí. Naʻá na fakapapauʻi naʻá na fai e fekau ʻa e Fakamoʻuí: “Ke ke ʻalu, … fua ʻa e ʻakau mafasiá, mo muimui ʻiate au” (Maʻake 10:21).

ʻE lava e kakai matuʻotuʻá ʻo ngāue fakafaifekau ʻi ha ngaahi founga lahi pea ʻi he ngaahi feituʻu lahi. Hangē ko ia ʻoku ʻomi ʻe he ngaahi talanoá ni, ʻoku tatau ai pē pe ko e ngāue fakafaifekau taimi kakato pe fakataimi, ongomātuʻa pe ko e taautaha, ʻi honau fonua totonú pe fonua mulí, ʻe lava e kakai lalahi matuʻotuʻá ʻo ikunaʻi e ngaahi fakafeʻātungia ʻoku nau fehangahangai mo iá ʻi heʻenau faivelengá.

Fehangahangai mo e Ilifiá

“Ko e manavahē ki he meʻa taʻeʻiloá, pe ko e manavahē telia ʻoku ʻikai te tau maʻu ha ngaahi ʻilo fakafolofola pe lea fakafonua ko ia ʻoku fie maʻu ke nau akó o fakatupu ha veiveiua ke ʻalu ʻo ngāue. Ka kuo ʻosi folofola mai ʻa e ʻEikí, “Kapau ʻoku mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē” (T&F 38:30).ʻOku hoko hoʻomou moʻuí ko hoʻomou teuteú ia. … Mou ʻalu atu ʻo fai pē ʻa e meʻa kuo mou maheni aí.”2

ʻEletā Robert D. Hales ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻE lava ʻe he ilifiá ʻo uesia e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ilifia ha kakai ʻe niʻihi naʻa ʻoku ʻikai ke nau maʻu e taukei mo e ʻilo ʻoku fie maʻu ki he ngāué. ʻOku hohaʻa ha niʻihi kehe ki he nofo ʻi ha feituʻu kehe ʻo e māmaní pe ngāue mo ha kakai ʻoku ʻikai ke nau ʻilo.

Naʻe fehangahangai ʻa Sisitā Maʻata Malina ʻo Velakulusi ʻi Mekisikoú, mo e niʻihi e ngaahi meʻa ne ilifia aí ʻi heʻene ngāue faifekau taimi kakato ʻi he senitā maʻuʻanga tokoni ki he ngāué ʻi Puepilā ʻi Mekisikoú. Naʻe ʻikai ke ne ongoʻi fiemālie ʻi hono ngāue ʻaki e komipiutá, ʻa ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e senitā ki he ngāueʻangá. Ka naʻá ne ako e ngaahi taukei ne fie maʻú ʻi he tokoni mo e poupou ʻa hono hoa faifekaú mo e niʻihi kehe ne ngāue mo iá. ʻOkú ne pehē, “Kuo liliu e faingataʻá ni ko ha tāpuaki. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke u tokotaha pē ʻi he ngāué ni.”

Naʻe ui ʻa Sisitā Sonitulā Sōnasi ʻo ʻIutā ʻi USA ke ngāue mo hono husepāniti ko Naletoní ʻi he ʻOtu Motu Māsoló. ʻOkú ne pehē, “Naʻá ku fuʻu ilifia ki he ngāue ʻoku teu ke u faí. Ne teʻeki ai pē ke u ongoʻi fiemālie he feinga ke akoʻi e ongoongoleleí.” Hili haʻane kamata ongoʻi ʻoku ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo tokoni ai, naʻá ne fakakaukau ke tukutaha ʻene tokangá ʻi hono talēnití mo e meʻa ʻoku poto aí. Naʻá ne ako ke ʻofa he kakai ʻo Māsoló pea ngāue kiate kinautolu ʻo kosi honau ʻulú mo akoʻi kinautolu ke tuitui.

Naʻe fakafuofua ki ha ʻulu ʻe 700 kuó ne kosi hili e māhina ʻe 18 ʻene ngāué. Naʻe hanga ʻe he vahevahe hono talēnití ʻo ʻai ia ke ngāue mo langa hake e vā fetuʻutakí mo ha kakai ʻe laungeau, kau ai e kāingalotu ʻo e Siasí, kau fiefanongó, mo e kau mēmipa kehe ʻo e komiunitií.

Fakaleleiʻi e Ngaahi Meʻa ʻoku Hohaʻa ki ai e Fāmilí

“Ko e hā mo ha toe meʻaʻofa maʻongoʻonga ange ʻe lava ke foaki ʻe he ngaahi kuí ki honau hakó, ka ko ʻenau fakahā ange ʻi he lea mo e ngāue, ‘Ko e fāmili ngāue fakafaifekau ʻeni!’”3

ʻEletā Jeffrey R. Holland ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻOku fuʻu faingataʻa ki ha kakai tokolahi e fakakaukau ke mavahe mei ha fānau ʻoku faingataʻaʻia pe makapuna ʻoku kei tupu hake. Ka ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau faifekaú ʻoku fakamālohia honau ngaahi fāmilí ʻi heʻenau ngāué ʻi ha founga ne ʻikai te nau ʻamanaki ki ai.

Ne ʻosi tuʻo fā e ngāue fakafaifekau ʻa Leimoni mo Kueni Pitaseni ʻo Uaiomingi ʻo USA. Ne hoko ʻena ʻalu hono ua ʻo ngāue faifekaú—ko hono tuʻo ua ia ki Haʻamoá—ko ha meʻa faingataʻa ki heʻena fānaú, ʻa ia ne ʻikai mahino kiate kinautolu e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai heʻenau ongomātuʻá ke na toe ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú.

Ne vave hono fakatokangaʻi ʻe he fāmilí e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku maʻu mei heʻena ngāue tokoní. ʻOku pehē ʻe Sisitā Pitaseni, “ʻOku nau tuʻu lelei kotoa! Ne ʻi ai ha ongomātuʻa ne ʻikai ke maʻu haʻana fānau ka naʻe tāpuekina kinaua ʻaki ha kiʻi tamasiʻi tangata, pea ʻi ai mo e ongomātuʻa ne hoko e mana ʻo fakamoʻui mei he kanisaá, pea sio ha ongomātuʻa ki ha fakalakalaka ʻi ha taha ʻo ʻena fānaú ne māmalohi ʻi he siasí, pea maʻu ʻe he niʻihi kehe e taʻu lelei taha ki heʻenau pisinisí.”

Ne hanga ʻe heʻena ngāue mālohí ʻo tuku ha hala ʻo e tuí ʻi honau fāmilí. ʻOku pehē ʻe Sisitā Pitaseni, “ʻOku ʻi ai homa makapuna tangata ʻe toko fā ʻoku lolotonga ngāue faifekau ʻo talamai ko kimaua ne ʻuhinga ai ʻenau ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻi ai nai ha meʻa ʻe toe mahuʻinga ange aí?”

Maʻu ʻo e Faingamālie Totonu ki he Ngāue Fakafaifekaú

“ʻOku ou fakatumutumu maʻu pē he founga hono fakafeʻungaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e ngaahi natula mo e ngaahi fie maʻu ʻa e faifekau mo e ongomātuʻa taki taha mo e ngaahi tūkunga kehekehe ʻo e ngāue fakafaifekaú he funga ʻo e māmaní.”4

ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻOku fie maʻu e tokoni ʻa e faifekau matuʻotuʻá ʻi he ngaahi senitā ki he ngāueʻangá, ʻōfisi fakamisioná, senitā hisitōlia fakafāmilí, temipalé, mo e senitā ki he kau ʻaʻahí, mo e ngaahi feituʻu kehé. ʻOku lava ʻe he niʻihi ʻoku tohi kole maí ʻo kole e feituʻu ke nau ngāue aí, ka ko hono fakakātoá ko e uiuiʻí ʻoku mei he ʻEikí, ʻo fakafou mai Heʻene palōfitá. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e misiona totonu ʻoku faingamālie ke ʻave ki ai e sisitā teʻeki malí pe ongomātuʻa ʻoku loto ke ngāué.

Ne ʻilo ʻe Siaosi mo Hine Seisi ʻo Nuʻu Silá naʻe tonu pē misiona ne ui kinaua ki aí; pea naʻá na ʻohovale mo fiefia he tokoni lelei hona talēniti fakangāué mo fakafāmilí ki heʻena ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá ʻi Pāpua Niu Kiní.

Ne hoko foki ʻa ʻEletā Seisi ko ha tangata tufunga ʻo ne lava ke tokoni ʻi hono siviʻi mo fokotuʻutuʻu e ngaahi ngāue hangē ko hono fokotuʻu ha ngaahi vaitupú. Ne ngāue ʻa Sisitā Seisi he taʻu ʻe 18 ʻi hono tokangaʻi e ngāue fakaʻōfisí. ʻOkú ne pehē, “Naʻe ʻaonga moʻoni ʻeku taukei fakangāué mo e komipiutá.” Ne fakatahaʻi ʻe Sisitā mo ʻEletā Seisi ʻena taukeí ke fakalele ha polokalama ako fakangāue, ʻo tokoni ke ako ʻe he kakai fakalotofonuá e ngaahi taukei hangē ko hono ngāue ʻaki fakapotopoto e taimí, fokotuʻutuʻu ha meʻá, tuʻunga fakatakimuʻá, haisiní, mo e fetuʻutakí.

Ne fakaʻaongaʻi fakataha ʻe ʻEletā mo Sisitā Seisi e poto naʻá na maʻu mei hona fatongia faka-Siasí kae—tautefito—mei heʻena hoko ko e mātuʻá. ʻI he ngāue ʻa ʻEletā mo Sisitā Seisi ke tufa e nāunau akó mo fakaleleiʻi hono tokangaʻi e fānau īkí, ne tokoni ʻena taukei fakaemātuʻá ke fakahoungaʻi e ngaahi faingataʻa ʻoku fehangahangai mo e ngaahi fāmilí mo e ʻapiako fakalotofonuá.

Aleaʻi e Ngaahi Meʻa Fakapaʻangá

“Talanoa mo ho kāingá mo hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló. ʻI he mahino ko ia ho tūkunga fakatuʻasinó ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻe lava pē ke ke maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻo e ngāue fakafaifekau taimi kakató.”5

ʻEletā Robert D. Hales ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻOku manavasiʻi ha ngaahi mātuʻa tokolahi ʻoku ʻikai ke nau maʻu ha paʻanga feʻunga ke ngāue fakafaifekaú. ʻOku nau fakakaukau ki he meʻa te nau moʻui aí, meʻa fakafaitoʻó, mo e fakamole ki he falé mo fifili pe ʻe lava fēfē hano fakapaʻanga kotoa kinautolu. ʻOku ʻiloʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e ngaahi hohaʻa ko ʻení pea fai ha ngaahi liliu ki he tuʻutuʻuní ke tokoni ʻi hono fakamaʻamaʻa e kavengá (vakai ki he fakamatala he tafaʻaki toʻohemá). ʻOku fie maʻu e tui, palani fakalelei mo ha feilaulau ki hono aleaʻi e meʻa fakapaʻangá.

Ne fehangahangai ʻa Lēnati mo Viela Siesango ʻo Simipāpueí mo ha ngaahi faingataʻa neongo e palani leleí. Ne talu ʻena mali mo ʻena teuteu ke ngāue fakafaifekau, pea naʻá na ʻilo ʻe lava ke tokoniʻi kinaua mei heʻena vāhenga mālōloó mo e paʻanga talifakí ki heʻena ʻuluaki ngāue faifekau ʻi he Temipale Siohanasipeeki Saute ʻAfiliká. Ka naʻe fakaʻau ke kovi ange e tuʻunga fakaʻekonōmiká he lolotonga ʻena ngāué, pea holo lahi ʻena paʻanga talifakí.

Ne tokoni e fāmilí ʻo lava ke kei hoko atu e ngāue fakafaifekau ʻa ʻEletā mo Sisitā Siesangó. Naʻe fakafiemālie e ngaahi tāpuaki ʻo e feilaulau ko iá: naʻe lele lelei e pisinisi hona fohá, ne hiki hake e tuʻunga hona ʻofefiné he ngāué, pea ako ʻena fānaú ke ngāue fakataha ʻo tokoniʻi ʻenau ongomātuʻá.

Ne fakamoʻoni ha kau faifekau matuʻotuʻa tokolahi ki he lahi ange e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ngāue tokoní he fakamole ʻoku faí. Naʻe fakamatalaʻi nounou ʻe ʻEletā Pita Sekilī ko ha faifekau mei Kānata ne ngāue mo hono uaifi ko Kelí ʻi he ʻōfisi ʻo e ʻĒlia Hongo Kongó ʻa e ongo ʻoku maʻu ʻe he niʻihi tokolahi: “Kuo tuku ʻeku ngāue paʻangá ka u fai ha ngāue ʻoku maʻu ai ha tāpuaki.”

Ikunaʻi e Ngaahi Fakafeʻātungiá ʻaki Hono Langaki e Tuí

“ʻOku manavasiʻi ha Kāingalotu tokolahi naʻa ʻoku ʻikai ke nau feʻunga mo e ngāue fakafaifekaú. Ka ki ha taha ʻoku loto ke ngāue faifekaú, kuo ʻosi fai ʻe he ʻEikí ʻa e fakahinohino ko ʻení: ‘Pea ʻoku fakafeʻunga ia ki he ngāué ʻi he tui, mo e ʻamanaki lelei, mo e manavaʻofa, mo e ʻofa, pea mo e mata ʻoku sio-tāfataha pē ki he fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá.’”6

ʻEletā Russell M. Nelson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

Naʻe fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Heili ha founga faingofua ʻe fā ke feau ʻaki e ngaahi faingataʻa ki he ngāue ʻa e kau faifekau matuʻotuʻá: “Ke mou loto-tui; he ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e feituʻu ʻoku fie maʻu ai kimoutolú.”7 ʻOku ikunaʻi ʻe he tuí e ilifiá, fakamālohia e fāmilí, tokoni ki he faifekau matuʻotuʻá ke ne ʻilo e faingamālie totonu ke ngāue tokoni aí, mo tokoni ke fai ha fakafiemālie he meʻa fakapaʻangá.

Ko ha faʻahinga tui pehē ne maʻu ʻe Sitenilaua Heipolo ko ha kiʻi finemui mei Pōlani he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. ʻI he konga ki mui ʻo ʻene moʻuí, ne tākiekina ia heʻene tuí ke ne tali e ongoongolelei ne toe fakafoki maí pea ʻi heʻene fuʻu lahí naʻá ne ngāue ko ha faifekau ʻi ʻIutā ʻi he hisitōlia fakafāmilí.

Ne ako ʻa Sisitā Heipolo mei heʻene ngāue tokoní ha kiʻi fakapulipuli: “ʻOku ʻai ʻe he ngāue faifekaú e kakaí ke nau kei talavou.” ʻOkú ne malimali mo pehē, “ʻOkú ke ako ke houngaʻia ʻi he taimi ʻokú ke fakangaloʻi ai hoʻo ngaahi faingataʻá. ʻOkú ke ako ke hoko lahi ange ʻo hangē ko Kalaisí ʻi hoʻo tokoniʻi e niʻihi kehé, he ko e teuteu ʻeni ki he nofo mo e Tamai Hēvaní. ʻOku lava ʻe he ngāue faifekaú ʻo liliu e moʻui ʻa ha tokotaha matuʻotuʻa.”

ʻOku moʻoni ia, pea pehē ki he moʻui ʻa kinautolu ʻoku nau ngāue loto-fakatōkilalo ki aí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Robert D. Hales, “Kau Faifekau Malí: Ko ha Ui ki he Ngāué,” Liahona, Siulai 2001, 28–31.

  2. Robert D. Hales, Liahona, Siulai 2001, 29.

  3. Jeffrey R. Holland, “ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní,” Liahona, Nōv. 2011, 46.

  4. Richard G. Scott, “Ko e Taimi ʻEni ke Ngāue Fakafaifekau Aí!” Liahona, Mē 2006, 89.

  5. Robert D. Hales, “Kau Faifekau Malí: Ngaahi Tāpuaki mei he Feilaulaú mo e Tokoní,” Liahona, Mē 2005, 40.

  6. Russell M. Nelson, “Kau Faifekau Toulekeleká pea mo e Ongoongoleleí,” Liahona, Nōv. 2004, 81.

  7. Robert D. Hales, Liahona, Siulai 2001, 31.

ʻOku tuku ʻa Sanitā mo Saunitala Luangahu, ʻa ia ne hiki ki Kalefōnia ʻi USA, ki Lāosi—ko e fonua ne fanauʻi mo ʻohake ai kinauá pea ʻokú na lolotonga ngāue fakafaifekau ai.

Ne ngāue ʻa Sonitulā Sōnasi mo e kau fafine he ʻOtu Motu Māsoló (toʻohemá, mo e husepāniti ko Naletoní).

Ko Maʻata Mātini (taupotu ki toʻomataʻú) ne ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he senitā maʻuʻanga tokoni ki he ngāué ʻi Puepilā ʻi Mekisikou.

Ne ngāue fakafaifekau tuʻo ua ʻa Leimoni mo Kueni Pitaseni ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi Haʻamoá.

Ne ngāue ʻa Siaosi mo Hine Seisi ko ha ongo talēkita ʻi he ngāue tokoni ʻofa fakaetangatá ʻi Pāpua Niu Kini.

Ne ngāue ʻa Pita mo Keli Sekilī ʻi he ʻōfisi ʻo e ʻĒlia Hongo Kongó.

Ne ngāue ʻa Lēnati mo Vela Siesango ʻi he Temipale Siohanasipeeki Saute ʻAfiliká (toʻomataʻú).

ʻOku tokoni ʻa Sitenilaua Heipolo ki he kau pataloni he Laipeli ʻo e Hisitōlia Fakafāmili ʻi Sōleki Siti ʻi ʻIutā.

Tā ʻo e Temipale Siohanasipeeki Saute ʻAfiliká tā ʻe Craig Dimond © IRI

Toʻohema ʻi ʻolungá: Tokoni ʻa e Kau Faifekau Matuʻotuʻa ngāue ʻi Sōleki Siti, ʻIutaá ki he kau kumi hūfanga mei he ngaahi fonua kehekehe, ʻave kinautolu ki honau ngaahi ʻapi ʻo kau ai e fāmili Nipuapa ʻo Luanitā, ʻa ia ne nau toki sila ʻi he temipalé.

ʻi ʻOlungá: Faitā ʻa Robert Casey

Paaki