Te Kakai ae Koaua
E maeka te tia korokaraki i Utah, USA.
E kakoauaki ana kairoro te Uea tiaki ti ni marurungin Paola ma rairakin tamana naba nakon te euangkerio.
Kamataata n te tamnei iroun Keith Larson
Tera ae riki nakon Paola Yáñez, a taku ana taokita, bon kakain te bwai n aoraki. Te Quito, Ecuador, te kairake e waekoa n tamaroa marurungina, ana karo e anganna teuana ana kirine, te korokoro iaon ana kirine e nakoraoi, ao ni manga karekea ana tai ni maiu te kauatai.
Ma Marco Yáñez, ana karo, e taku bwa tera are e riki nakoina bon ti tebo kamimiina. E kunea te euangkerio, ao te bitaki are e karikia ni maiuna e anganna naba ana tai te kauatai.
N te tai ae kimototo n ataein Paola e rootaki ni manekan ana kirine, ma te bwai n aoraki e a tia ni buokia ni kamaiua. Ngke 15 ana ririki, e ngae n anne, taraan aorakina e a kakaiaki. Teuana ana kirine e aki raoiroi, ao are teuana e a moanna n rootaki. Ni mwakurian kanakoan buakakan ao rakan ranin rabwatana, Paola e a kekerikaaki marurungina. E kariaiakaki n nima ti te mangko n ran n te bongina, ao e rangin n totokoaki ana kakamwakuri naba teutana bukina bwa a tia n rootaki maamaana, ana banibwabwai, ao buroona.
E bon kaangaanga uotakina nakon te United States ke Cuba ibukin te korokoro ni kamwaing—e na bon kakaea ae na anganna ana kirine i Ecuador. Te tutuo e kaotaki bwa ana karo e aki kona n riki bwa te touna. Tinana e konaa, ma taokita a kunea bwa te dialysis e a tia ni kitana ana rewero te antibwaeotiki man rietaata iroun Paola ngaia are e tukaki te korokoro ni kamwaing. Paola e tataro bwa e na kona n teimatoa ni maiu ao n aki mate.
N te tai aei, inanon Tuun 1988, mitinare mairouia Aika Itiaki ni Boong Aika Kaitira a karebwerebwe iaon aia mataroa ana utu Yáñez. Tinan Paola, Carmen, e uringnga bwa e kariniia man n atongi taeka ake a na un iai. Ngke a tuangnga bwa iai te rongorongo ae na kona ni buokia, e un man taku, “Kam na kanga ni buokai ngkai natiu te aine e rangin mamaara? I aki kakoaua bwa iai te Atua!”
N aki ongea taraan ana kakaaitara Carmen, mitinare a reitinako ni kakawara te utu. N te moan Marco e namakinna bwa e rangi n irekereke ma te tabeainga iroun natina te aine ni kan ongora irouia mitinare. Ma n tokina e ongora, bukina bwa e rangin ni kan ataia. E kunea bwa a anganna te kaeka nakon ana titiraki n taekan kakawakin bukin te maiu.
Marco e aki kakoaua te Atua irouna. I bon irouna, te Atua bon korakoran te aonaaba ke te aomata ae korakora, man raroa n aki irekereke ma aomata. Ma ngke e a roko ni korakoran aron aorakin natina te aine, e tataro, ni bubutia te Atua bwa e na kamaiua natina ke e na anaia. E tataro, “Ngkana bon iai Ngkoe, taiaoka kaotiko nakoiu. Taiaoka anganai maiun natiu te aine.”
Imwiin ana tataro, Marco e namakinna bwa e na bitaki aron marurungin Paola. E butiia taokita bwa ana tuoia ao natina te aine riki. A tuangnga bwa te tutuo e kabanetai, ma a kukurei ni karaoia.
A kunea bwa Marco bon te tia anga nano ae tau—ao bwa aron marurungin Paola e rikirake n raoiroi n tau n te aro are e kona ni karaoaki te korokoro ni kamwaing!.
Te bong imwain te korokoro, Marco ao Paola a kariaia ana kakabwaia te nakoanibonga mairouiia mitinare.
Ngaiia Marco ao Paola a kantaninga kamarurungaia inanon te onaoraki ibukin tabeua te tai imwin aia korokoro. Ma Marco e otinako nimwaua te bong imwina, ao Paola, are e kantaningaaki n tiku ibukin uoua te namwakaina, e nako imwin ti 13 te bong. Marco e kaota waekoan marurungiia imwin te kakabwaia n te nakoanibonga, ao e ataia bwa e na uota te rongorongo ni koaua nakoia mitinare.
Marco ao Carmen Yáñez a bwabetitoaki n Tebetembwa 11, 1988. Paola, are e a tia n ongo te reirei irouia mitinare imwain ana korokoro, ao tarina ae karimwiina, Patricia, a kaai ni bwabetitoaki n Nobembwa 3. Man te tai anne tamaia e tia ni karekea te Nakoanibonga ae te Aron ao e a kona ni bwabetitoiia.
Tari Yáñez e kakoaua bwa te Uea e kaeka ana tataro ao e kariaia bwa e na riki bwa ana touna n te aro are e na onea buroona. “Ngke arona bwa a tia ni korokoro iaon buu n onean mwiu, I kakoaua bwa N na bon maiu n aron are mai imwaina,” e taku. Bon tiaki te maiu are e kamoamoa iai—te moi manging, moko, ao te kemboro. E tokanikai iaon kaririana, e taku, ibukin kaeka aika e karekei nakon ana tataro. Ma e rangi ni kaangaanga; e kakoaua bwa bon tii te Atua are e kona ni buokia ni bitia.
Tari Yáñez e taku ngkai bwa e a matoa ana koaua n Tuan te Itiaki ao tuan te Kabwianibwai. Ngke a reireinna mitinare, e kaukuuka ana bitineti itiua te bong n te wiiki ni konaa ni kabooa ana bwai n aoraki Paola U.S. $1,000 ni katoa namwakaina. Tuan te Kabwianibwai “e bon matoatoa kariaiakana irou,” e taku, ma e iangoia ni kawakina te bong ae Tabati ao ni kataa te berita ni Maraki 3:10 man kabwakaan te kabwianibwai. Ngke e kaina ana titoa n te Tabati, e taku, “koraki ake a bobobwai n te Tabati a bobwai n te Kaonobong—ao a bobwai riki ni mwaiti.” N te bong aei e a mwaiti riki ana kareke mane nakon are ngke e kamwakuria ana bitineti itiua te bong n te wiiki.
Ngke e tanrikaaki Marco Yáñez, e mimii n te bitaki are irouna. E kinaa bwa ana bubuti ibukin maiun natina te aine e uota te utu ae bwanin nakon te karinan n tamnei are e aki kakoaua bwa e na kona n riki.