Ti aika a maiu man te Iti

14 Kawai Ni Kaokan Marurungin te Iango Nakon Arona

Iroun Heather J. Johnson

E maeka te tia koro karaki i Idaho, USA.

Ngkana ko a namakina te kua n am namakin, iai tabeua kawai ni kamarurung are kona manga namakina te marurung iai ae 100 te betienti.

Te maiu e kona n rang kakua n tabetai, ma ngkana ti toronibwai n ara namakin, ti kona ni kaitarai kainnanon ara namakn ao n rinanon kakukurei ao karawawata n te maiu. Aio e aki nanonaki bwa ti aki kona ni kainnanoa te ibuobuoki. Ma, arora n toronibwai n ara namakin bon ataakina ngkana ti kona n rinanon kairoro n te namakin ibon iroura ao n ataia bwa nningai ae tin akona iai ni karekea te ibuobuoki mairouia tabeman.

Ngkai ti areiakina arora nakon namakin n te kawai ae kamarurung, ti na kona riki ni katauraoira ao n tatauraoi riki ni beku n abanuean te Atua. Aikai tabeua iango ake a kona n ibuobuoki ngkai ti ukeukera aron te riki n toronibwai n ara namakin.*

1. Karaoi aika a beebetet: tataro, kamatebwai koroboki aika a tabu, iriira te taromauri, ao mwakuri n ibuobuoki. Kabotoa am iango iaon te kakaitau.

2. Tararua raoi marurungin rabwatam. Tararuaia bwa ko amwarake n ae baeranti, e tau motirawam, ao bwaina te kamarurung. Marurungin rabwatara e roota marurungin ara iango.

3. Kawakina am tienoro. Mwakoron naba te riki n toronibwai n te namakin bon ataakin am namakin. Kawakinan te tienoo bon te kawai ae tamaroa ibukin karaoan am namakin.

4. Kaota am namakin ni koaua nakoia raoraom ke am utu. Maroroakinan am namakin ma aomata tabeman bon te kawai ni kamarurung are e kona ni buokiko ni kawakina marurungin am iango bwa e na baeranti.

5. Tataro ibukin buokam ao tiaki katokana. Iangoia ni bitii taeka n aron aei “Taiaoka, Tamara are i Karawa, kabaeranta au namakin” nakon tabeua n aekan “Taiaoka, Tamara are i Karawa, kaotia nakoiu te bwai ae I riai n reiakinna ni karaoia ibon irou bwa N na kabaeranta au namakin.”

6. Ukeukera maium ae baeranti. Tuoa am tai ao marurungim ake ko kabanea ibukiia am utu, ibukim, n ibuobuoki, n am mwakuri, ao am kaakibotu. Ngkana e anaa am tai te itera teuana mairouia tabeman, kona bae n aki kona ni matu, marurung, ao ni kabua am taratara. Aio nanona e a boo am tai ni kotea te tai ni moanna mai moana ao ni karekea maium ae baeranti.

7. Tai tataninga. Katukan bwaai e kona ni karekea te bwarannano. Korokoroi mwakuri aika a bubura ni kauarerekei. Waaki, kakauringko ibon iroum, “Te bwai ngkai ae N na karaoia ______” ke “N na tii karaoa aei tabeua te miniti ao imwiina Ia motirawa naba ngkana I tangiria.”

8. Katea i matam te tokanikai. Te tabeaianga e kona n riki bwa kabwakan marurungin te iango. N onean mwiin kaokiokan te bwai ae e kona ni bure karaoana ke te raraoma ae reitinako iaon “ngkana arona bwa,” n am iango kataneia kaotinakoa te iango ae tamaroa ao karaoi babaire are e na koro bukina iai. Ngkana e aki nakoraoi n aron are ko kantaningaia, iangoia bwa tera arom are ko reiakinna man am kabwaka ao waaki nako.

9. Tara te bwai are ko karaoia ae eti, ao totokoa te iango ni kabotauko ma tabeman. Aomata ake a rang mwaiti aia iango aika a kona ni karaoi ibukiia e kona n aki aki rang n taotao iaon mamaaraia ao aia kabwaka. Ngkanne, n onean mwiin te rikirake, a kona n namakina te bwarannano. Korei rinanin kakaawakim, tarena, taneiai, ao am tarena. Baireia bwa kona kanga ni kabonganai korakora akanne ma te iangoraoi n te wiiki aei.

10. Tai raraoma ni bwaai ake akea am kona iai n tataui. Bwaai aika a ririki ngkoa, inaomataia tabeman, kanoan te bong, am aki konabwai, ke anuam ke anuaia aomata ake ko aki taui mwiia. Kabotoa am iango iaon bwaai ake ko kona ni karaoi, n aron anuam, am itera inanon te reitaki, am rinerine ae ngkai, ao kateim.

11. Butimwaai koaua iaon bwaai tabeua ake a kakaraoaki aika a kabotu. Tiaki bwaai ni kabane n te mai aika a kakaawaki ao ni kaunga. Totokoi waaki aika a rang riao, bwaai aika a na toka nanom iai, ke uneaki ngkana ko rinanon te botu. N onean mwiina, kakaitau ao kukurei n tamaroan bwaai ake a katomimiiko, ao taratarai kawai ake kona katamaroai ao ibuobuoki.

12. Tai kaungako bwa e na karikirakea unim. Aomata a tara ni kakai un ngkana a rineia n taraia tabeman bwa (1) kakamaaku, (2) inanonano, or (3) aki karinerine. N onean mwiina, taraia ngkana ko kona n iangoa kabwarabwaraakin anuaia n irekereke ma te aro. Te katoto, tao a kua, aki ata aorakim, raraoma, ke iangoia bwa a kataia n ibuobuoki. Karaoa te rinerine ae e na aki kauna riki nanom.

13. Totokoa te bukibuki ni kabuakaka ke bukinaia tabeman ke bon ngkoe. N onean mwiina, kakaea bwa e nako mai ia te kaangaanga ao tuanga temanna bwa e na ibuobuoki ni katokana, n aki taraia bwa antai ae bukinaki iai.

14. Kakauongo nakon te Tamnei, tiaki bwaai aika buakaka mai iroum ke temanna. Ngkana iai n am iango bwaai aika kamamarako, bwainingare, kaun, kaenaena aika kaun, ngurengure, moti buaka, ke tataebuaka, bwaai akanne tiaki mairoun te Uea. Tai kariaia bwa kona iangoi bwaai akanne. Anenei kuna n taromauri, taekinna man am ururing te kibu ni koroboki aika a tabu, ke tataro bwa e na kaoa te Tamnei ni kaokia.

• Man “Resources for Managing Emotional Demands,” Adjusting to Missionary Life (2013), 29–34; “Becoming Emotionally Self-Reliant,” Self-Reliance Blog, Feb. 21, 2017, srs.lds.org.

Tera ae Ko Kona ni Karaoia

Kataia karaoa teuana ke uoua man iango aikai nakon wiiki aika a na roko. Iangoi kawai riki tabeua ake ko kona ni kataia ni buokiko iai n riki n toronibwai n te namakin.

Ukoukori aika Mwaiti Riki

Nakon tabeua rongorongo iaon aron kaitaraan kairoro n te namakin ake a ririki n te maiu n aia itera kairaki n ikawai n Tianuare 2019 Riaona.

LDS.org offers more insight and resources on becoming emotionally self-reliant.

Heather J. Johnson bon te tia koro karaki ao te eteta. E tatangiria n tikii iaon te ran n takakaron te winta iaon maunga. E tatangira te rabakau ni koroboki ni Buritan ao e tatangira kabonganaan “y’all” n ana maroro ni katoabong.