2019
Bukin tera I aki Maaka te Maroro ni Kamarurungan te Iango
Tianuare 2019


Ti aika a maiu man te Iti

Bukin tera I aki Maaka te Maroro ni Kamarurungan te Iango

E maeka te tia koro karaki i Virginia, USA.

Karekean te ibuobuoki are I kainnanoia bon tiaki te kanikina ae mamaara ke te kabwaka.

“Ko riai n nako ni maroro ma te kauntira ibukin kamarurungan te iango.”

Te reirei aei I aki kantaningaia. I a tibwa tuanga raraou ae onimakinna korakain au iango ni karinakin te burokuram iaon te akauti ae rang kinaaki, kateimatoan au reitaki, ao kareke tangira ngkai Ia tibwa oki ni mitinare. I tuai man iangoa te iango iaon te kamarurung, ao I namakinna bwa te maroro ma te kauntira bon ti ibukiia aomata ake iai aia kaangaanga ae bubura ke a mamaara ni kaitarai kaangaanga ibon irouia. Raraou iai bwaai aika a tamaroa aika e taekin ngke e kawara te kauntira, ngaia are Ia moanna n iangoia.

N te tai ae tawe ao kakain nanou e moanna n roko ni korakorana. Imwiin te aki mamatu n iangoan te raraoma, I baireia bwa Nna bairea au tai ni kawariia. I bon nako n nano bwa tera ae a na kona n taekinna aomata ke n iangoia ngkana a ataia bwa N nang nakon te kautira, ma n te tai anne kakain nanou e a roota au konabwai ni kamwakuri, ngaia are I a nako.

Te Tokanikai iaon Kakain te Nano

N rokou, te kauntira e titirakinai titiraki aika a buokai ni karekei kaekaaia ibon irou. Te kauntira e aki anganai katokan au kaangaanga ae beebete. E aki naba aranai bwa te aomata ae aoraki ana iango—e a tia n nooria aomata aika a mwaiti aika titebo aia kangaanga ma ngai. N arona tabeua, kanga ai aron te namakin ni kawaran te taokita. E rang mwaatai ni kamatebwain te kaangaanga ao iai rabakauna n reireinai arou n totoko ao ni katoka te kakai n nano.

Ni kairaki ma kaotinano tabeua, te kauntira e tuangai bwa N na korea au namakin ao au iango n au tienoo. Aio bon te ibuobuoki ae korakora bwa N na tokanikai iaon te kakai n nano. I reitanako naba au kamarurung, kabanea au tai ma raraou ao au utu, kang amwarake aika a baeranti (ke I a rang marurung n aia aron te mwaane ae ataein te reirei are e kona n kuuka i bon irouna), kamatebwai koroboki aika a tabu, iriira te taromauri, ao n tatataro.

Imwiin kaitiboou ma te kauntira tabeua te tai, uoua bwaai aika I bitaki iai: Te moan, E a reke ae boou, iango aika kamarurung iaon kakai n nano, bon ngai, ao aomata tabeman, ao te kauoua, I namakinna ae kaanga iai au bwai ni mwakuri aika a ibuobuoki ake I kona ni kabonganai n taai aika a na roko iaon bwaai aika a kona ni kauekea te kakai n nano. I kamarurungaki raoi n te kakai n nano, ma I namakinna ae kaanga I kona ni kaitara riki n ae tamaroa ngkana e a manga riki riki. Man te tai anne, I tuai manga oki nakon te kauntira, ma ngkana I manga kainnanoia, I aki raraoma ni karekean te ibuobuoki—I a tia n reiakinna bwa akea bukina ae riai bwa kona korakai inanon te kainabwabu ke ni mama ni kakaea te ibuobuoki ae mwaatai ibukin kaangaanga ni kamarurungan te iango.

Katokan te Anua e Aki Raoiroi

Te kananokaawaki, e mwaiti te anua ae aki raoiroi ibukin bwainaorakian aorakin te iango, ma anne e riki ibukina bwa tabeman aki ota bwa te maroro ma te burobetia n aorakin te iango e kakaawaki n akea okorona ma karekean bwainaoraki ibukin aorakin te rabwata n aekaia nako. Unimwaane Jeffrey R. Holland man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e taku: “Ngkana iai aorakin am abentekiti, te Atua e kantaningaia bwa kona ukoukora te kakabwaia n te nakoanibonga ao karekea te bwainaoraki ae tauraoi are te kabanea n tamaroa. Ai aron naba te So too with emotional disorders. Tamara are i Karawa e kantaningaira bwa tina kabonganai ni kabane bwaintangira aika a tamaroa ake E a tia ni katauraoi n te kabanea ni bong ae mimitong aei.”1

Kainnanon marurungin te Iango bon kaangaanga naba aika a raba. E aki beebete maroroakinana n aron reken te kabuebue ke mwaoton te rii. Ma a bon tabangaki. Te Bootaki ni Kamarurung n te Aonaaba e katautaua bwa mwaitiia aomata ake a reke irouia kaangaanga n aorakin te iango akea bwainaoraki ae a karekei: imarenan 35 ao 50 te betienti n aba aika a tia n rikirake ao 76 nakon 85 te betienti n aba ake a tibwa tabe n rikirake.2

Karekean te ibuobuoki are ko kainnanoia bon tiaki te kanikina n te mamaara ke te kabwaka. Tamara are i Karawa e tangiriira bwa ti na marurung, n ara iango ao n rabwatara, ao e a tia n anganiira “bwaintangira aika a kamimi” aika a bati bwa e na buokiira ni kaitarai kaangaanga n te maiu aei n ara iango ao ara namakin, n ikotaki:

Marurungin te Iango

Kataneiai

Rao ao utu

Maiuakinan te Euangkerio

Karekea te motirawa ae tau

Mataniwi n te Ekaretia

Buokiia tabeman

Te burobetia n aorakin te iango

Kang amwarake aika a baeranti

Ti aki kona n tainako n tokanikai iaon kaangaanga iaon aorakin te iango n te maiu aei, ao a bon aki beebete, ao kaanga akea te kawai ae beebete are e kona ni mwakuri ibukiia aomata ni kabane n aroia nako. Ma ngkai ti karaoa ara kabanea n tamaroa ni buokiira ni kabonganai ana bwai ni mwakuri Tamara are i Karawa are e a tia n anganiira, te Tia Kamaiu e na buokiira ni kabebeteira (taraa Motiaea 24:15), ao ti na bon kakabwaiaki ma te korakora ao te onimaki n ara mwakuri.

Bwaai aika a na Taraaki

  1. Jeffrey R. Holland, “Like a Broken Vessel,” Riaona, Nob. 2013, 41.

  2. K. Demyttenaere ao tabeman, “Prevalence, Severity, and Unmet Need for Treatment of Mental Disorders in the World Health Organization World Mental Health Surveys,” The Journal of the American Medical Association, vol. 291, no. 21 [Tuun 2004], 2581–2590.