Maria, Tinan Iesu

Iroun Gaye Strathearn

Te Atiotiete Burobeetia ibukin Koroboki Aika Tabu ake Rimoa, Brigham Young Iuniwetiri

Karakin Maria bon te kauring ae aki babane taina ni boon ao ana kakabwaia te riki bwa ana reirei Iesu.

Maria, tinan Iesu, bon temanna mai ibuakoia aine ake a maneweaki ni koroboki aika tabu ao bon tii maiuna ao ana mwakuri ae taetae ni burabetiaki taekana tienture imwain bungiakina (taraa 1 Nibwaai 11:15, 18; Motiaea 3:8; Aramwa 7:10).¹ Taan Korokaraki n Te Nu Tetemanti n ana boki Mataio, Mareko, Ruka, ao Ioane a katauraoa te kabwarabwara ae kimototo ni maiuin ao ana mwakuri ibukina bwa aia katuruturu e oinaki iaon te Tia Kamaiu. Ma Kiritian ake ngkoa a angan Maria arana ae theotokos, “ae karika ke tinan te Atua”² bwa te kauring n te mwakoro ae kakawaki bwa tabena nakon ana kainibaire te Tama.

Unimwaane Bruce R. McConkie (1915–85) man te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman e a tia ni korea ae kangai: “Ti kona n taetae n rangi ni kamoamoaa neiere e a tia ni kakabwaiaaki iroun te Uea i aoia aine nako? Bon tii temanna te Kristo, ao bon tii temanna Maria. Aomata n tatabemaniia bon tooka ao a kakannato n [te maiu imwain te maiu aei], ao a bon kaman rineaki nakon te mwakuri are e na karaoia teuanne ke neienne. Ti kona ni kakoaua bwa te Tama e a bon rinea te kabanea ni korakora n aine ae te tamnei n riki bwa tinan Natina, n ai aron ae e rinea te mwaane ae te tamnei ae ai arona n riki bwa te Tia Kamaiu. … Ti riai … n tabekaarake Maria ma te karinerine ae riai ni karineaki iai.”³

Ana koroboki Ruka ni karakinan te Katanoata nakon Maria bwa e na riki bwa tinan te Tia Kamaiu (taraa Ruka 1:26–56) e anganira te winto are mai iai ti na kakatonga riki ibukin te ataeinaine ae onoti aei. Rinanon ana reitaki ma Kabiriera ao Eritabeta, ti noora te ataeinaine ae kataia n oota ao ni mataata ni weteana ae onoti mai iroun te Atua. Kakawakin te wewete anne e kona n rawawata iaon temanna ae nang ataei, ma n akea te baenikai e kaboraoa nanona ma nanon te Tama. Karakinana e kauringiira bwa te Atua e ataia ni kabane natina ao E weteia mwaane ao aine aika aki korakora bwa a na mwakuri ni kawai aika korakora ni buoka katean Abanueana. E riki bwa ana moan reirei Iesu, ao ngaia are e riki bwa te banna ibukia ni kabane ake a rineia bwa a na Iriria.

Natareta: Mweengan Maria

Te kananokawaki bwa, akea rongorongon ana karo Maria ae taekinna te Nu Tetemanti, bungiana, ke tao rongorongon maiuina i Natareta. Ruka e kabotaua Natareta bwa te polis, are e kona n rairaki bwa te kaawa ae bubura ke te taaun, ma tiaki te tabo ae taraaki bwa iai kakawakina. I tinanikun te Nu Tetemanti, e aki mwaneweaki Natareta n taian koroboki ni karokoa rabanen te kauoua n tienture IK.

Ti ataia bwa Natareta e mena n te tabuki i Kariraia ae i nano are e nooraki mai iai te tabo ae manguroro ni mena i nano ae arana te Manono ae Jezreel, 65 te maaire (105 te kiromiita) i meangin Ierutarem. Te kamatebwai ni kateia ao aroia aomata ngkoa e taekinna bwa Natareta n te Moan Tienture kanga bon te kaembwa nakon ae te kaawa ae bubura ke te taaun, ae karako ma katautauan mwaitia aomatana ae nakon 400–500.⁴ Ma irarikin akana tabeua akanne, angiin te aomata ni kabuta Kariraia a kataia ni maiu bwa taan mwakuri, taan tararuaia maan, taan akawa, ao n ribana te aba bwa aonga ni karekea te amwarake ibukia aia utu ao ni kabwaka roon rabwataia. Akea oon te kaawa; akea ae kakoaua bwa iai kawaina aika raraoi ke kateitei aika bubura, ke tao e kabonganai baika a bobuaka n aron te mabora, tamnei ae karaoaki man te kiraati, korobanna ae te frescos n taian kateitei, ke tao iai inanon auti baika a kaoaki mai tinanikun te aba aika bwai n amwarake aika karaoaki man bwai aika kakawaki.⁵ Auti aika uoua aika auti man te kauoua n tienture aika a tia n anaaki mai aan tano a nooaki bwa te maeka ae teuana te auti ae iai uoua ruuna, te rau taubukina , ao te tabo ae onoti ae uarereke.⁶ Aron te taunimate ao tabeua mwakoron nnen te aroka ae karoaki man te atibu a kaotia bwa taan maeka bon tenaan Iutaia ao tiaki Tientaire.

E ngae ngke akea mai ibuakon kukune aikai aika a kona n kainetaki nakon Maria ma ana utu, ma a anganira teutana bwa tera aron maiuna i Natareta: te ataeinaine ae mangori ae maeka n te kaawa i buki, ae raroanako ma ana tienta te aro i Ierutarem ma ana tembora, ibonga aika rietaata, ao te kaubwai. E ngae ngke bon te teinaine ae uarereke, E bon mwammwakuri irarikin tinana ao tabeman ainen te kaawa, ni karaoi kunnikai, ni kuuka, n riko aia, ao n itiran man te tabo n ran ke mwaniban te kaawa, ao n mwakuri n taabo n aroka—ni kabane ni buoka kamaiuan ana utu n te bong teuana ma teuana.

Wetean Maria

Karakinan Maria n ana boki Ruka e waaki mani kaotin te anera ae Kabiriera, te anera naba are e a tia ni kaoti nakon Takaria n te tembora (taraa Ruka 1:11, 19, 26). Ngke e kaoti Kabiriera, Maria bon te ataeinaine ae uarereke are e kainrouaki bwa e na marea Iotebwa (taraa Ruka 1:27). E ngae ngke tiaki ataia bwa te rorora Maria n te tai anne, taai ake ngkoa ao e bon kona ni baireaki te mare imwain ae a ikawai. Kaotin Kabiriera ao ana katanoata bwa Maria e bon “moa n akoaki,” bwa “E mena te Atua iroum,” ao E “kakabwaiaki ibuakoia aine,” ao ni kaineti ma ana rairairi Iotebwa Timiti n Ruka 1:28, E bon “rineaki” (taraa naba Aramwa 7:10) tao e karekea te aki koaua ao te namakin ae renganaki n te mangaongao ao te maaku iroun Maria. Ti bon kona n katamneia bwa tera iango ake a biri n ana iango n te tai anne, ma a kona n raonaki ma titiraki n aron, “Bukin tera te Atua e taraai bwa N na ‘kakabwaiaki ibuakoia aine’?” “Bukin tera I ‘moa n akoaki iroun te Atua’ ao tera ae nanonaki n anne?” “Bukin tera te Atua e kanakoa Kabiriera nakoiu ao tiaki ataeinaine ake tabeman ake i Natareta, ke i Ierutarem?” Eang, e roko man ana auti Tawita (taraa Ruka 1:32: I-ROM 1:3), ma anne e uarereke nanona i aan ana tararua Rome. E ngae n anne, bon te teinaine ae uarereke man te utu ae mangori, ae maeka n te kaawa ae aki kakawaki. N aron are e na titiraki Natanaera rimwi, “E kona n riki te bwai ae raoiroi mai Natareta?” (Ioane 1:47).

E aki kaekai titiraki aikai Kabiriera ake a roko n ana iango ao i nanon Maria. Ma e reitinako ma ana rongorongo: e na bungia te nati te mwane, ma tiaki tii te nati. Natina e na aranaki bwa “Natin Teuare Moan te Rietaata” ao e na karekea “ana kaintokanuea tamana are Tawita” (taraa Ruka 1:32–33). N taekana teuana, Kabiriera e tuanga Maria bwa natina e na riki bwa Natin te Atua ao te Mesia ae beritanaki. Ngkana e mengo ao e maaku Maria i mwain te katanoata aei, ti bon kona ni katamneia arona ae mengo riki imwin anne.

Ti na iangoa teuana te reirei ae mwakoron karakinan Maria aei e reireiniira ibukin te riki bwa ana reirei Iesu. Ana babaire te Atua ibukin Maria bon tiaki te bwai ae e a tia ni bubuti ibukina mai imwaina! Kabiriera e a tia ni kaoti nakon Takaria ibukina bwa ngaia ma Eritabeta a tia n tataro ibukin te ataei ae kakai, ma e roko nakon Maria n aaro aika a rang kakaokoro: tiaki bwa e na kakoroa nanon te bubuti, ma e na katanoata nanon te Atua ibukina. Ma ana mare ae e a kan roko, tao e iangoa Maria karekean natina n taai aika a na roko. Ma e ngae ngke iai naon baika a kantaningaki ibukin te Tia Kamaiu irouia Iutaia n te moan tienture, tao e na tia ni iango Maria ngkai ngaia, te ataeinaine ae mangori mai Natareta, e na riki bwa tinan te Mesia? Tao e aki. Te bwai ae kakawaki bwa taian wewete nakon te riki bwa ana reirei Iesu e kainnanoa te bitaki nakon oin bairean maiura.

Ruka e katurua ana rekooti iaon ana katanoata Kabiriera ao i mwina Eritabeta. Ma iai teniua te tai ngke e kaoti ana iango ao ana namakin Maria.

Mary seeing the angel Gabriel — Te anera ae Kabiriera e kaoti nakon Maria ma te rongorongo ae kamimi bwa e “kakabwaia ibuakoia aine“ ao bwa e na bungia Natin te Atua.

Te Titiraki mai Karawa

Te Moan bon ana titiraki nakon Kabiriera, “E na iranaki te baenne, ngkai akea buu?” (Ruka 1:34). N te bwai ae e riki, a na titiraki bon te titiraki ae nakoraoi. E kauringiia taan wareka ana titiraki Takaria, “N na ata anne n tera? [i.e., bwa Eritabeta e na bungia natina te mwane]” (te kibu 18). Ma ngkana ana titiraki e kaota te nanokokoraki n ana kaeka Kabiriera nakon te tataro are e anga Takaria nakon te Atua, Ana titiraki Maria e ukora te kamataata n taekan Nanon te Atua ibukina. Ana bon rio taian titiraki ngkana ana kakao te Atua e kakaewenakoia ana reirei bwa a na karaoa te rikirake ao ni mwaing man mweengaraoia, ao titiraki mai i karawa e karekea te kaotioti.

Ana kaeka Kabiriera nakon ana titiraki Maria a roko n teniua mwakoro:

Te Moan, e tuanga Maria, “Ane E na roko i aom te Tamnei” (te kibu 35). Te Tamnei ae Raoiroi bon te mwaaka are e kakorakoraia ana reirei Iesu ni weteaia n roro nako. “Uringnga bwa te mwakuri aei bon tiaki am mwakuri ke au mwakuri n ti ngaira,” e reirei Beretitenti Thomas S. Monson (1927–2018). “Bon ana mwakuri te Uea, ao ngkana ti mwakuri n ana mwakuri te Uea, Ti kabaeaki nakon ana ibuobuoki te Uea. Uringnga bwa ane e weteia te Uea, e konabwai imatan te Uea.”⁷ Imwina Kabiriera e angan Maria rongorongo aika a kaineti nakoina: “Ao ane e na rabuniko mwakan Teuare Moan te Rietata:⁸ ma ngaia ae, are E na bungiaki E na atongaki bwa Raoiroi, ae Natin te Atua” (te kibu 35).
Te Kauoua, Kabiriera e tuanga Maria taekan Eritabeta, temanna ae e rinanon baika a kuri titebo, e ngae ngke aki titebo raoi, te bikoukou ae kakai (taraa te kibu 36). Bikoukoun Eritabeta bon te kanikina nakon Maria bwa tiaki tii ngaia, bwa iai riki temanna te aomata ae e ataa te bwai are e rinanona.
Te Kateniua, Kabiriera e taekinna ma te aki nanokokoraki, “Bwa akea te taeka teuana mairoun te Atua ae na aki mwaaka” (te kibu 37). Te Atua e karaoa ae aki kona ni karaoaki ngke e kariki Eritabeta.⁹ Ana katanoata Kabiriera bon te kauring nakoia ana reirei Iesu bwa n roro nako n te tai are ti kaeka ana kakao te Atua, a kona n riki taian kakai.

Tatauraoin Nanon ana Reirei Iesu

Ana kauoua ni kaeka Maria n te karaki e kaota te katooto ae itiaki, n au iango, te motinnano ao aron tein ana reirei Iesu: “Nora ana toro te Atua; e na karaoaki nako iu n ai aron am taeka” (Ruka 1:38). “Te Toro” e kaotia bwa e rineia Maria bwa e na kariaia te wewete are e anganna te Atua. Te taeka aio bon ana taeka Maria are e na manga taekinna Natina i Ketetemwane, “Akea au taeka, ma e na, tauaki am taeka” (Ruka 22:42). E ngae ngke e taraa ni mataata bwa ni mwakoron mwanangana aei, e tuai kona n oota ni bwaai ake a kainnanoaki mai irouna—E taetae ni burabeti Timeon i mwina nakoina bwa “e na ewara tamneim te kabaang” (Ruka 2:35)—e ngae n anne, E rineia Maria bwa e na waaki nako ma te onimaki.

“Ao e nako te anera mai rouna” (Ruka 1:38). Ngke e maawa Kabiriera, E tiku n tii ngaia Maria. E ngae ngke teuana te bwai karaoakin katanoata irouia taan irira Iesu n ai arona ni menan te tia uarongorongo mai ieta, tera ae e na karaoia ngkai ai akea te anera? E na kanga arona ni kabwarabwaraa are e rinanona nakoia ana karo? nakon Iotebwa? Tera ae e na riki nakoina ngkana e aki kakoauaki irouia n raonaki ma kain Natareta? Nikiran maiuna i Natareta e na kona ni kaangaanga ibukina.

Ngaia are e uringa te kauoua ni mwakoro n ana kaeka Kabiriera nakon ana titiraki ao mwanangana nakoni mweengan Eritabeta. Ni kaokia riki, Ana karaki ni kaukuki Ruka a irekereke. N te tai are Maria e kamaura Eritabeta, “e ewe te merimeri i nanon birotona; ao e kaonaki Eritabeta n te Tamnei ae Raoiroi: Ao e taetae n te bwana ae korakora, ao e kangai, Moan te kabwaia ngkoe i buakoia aine, ao e a kabwaia uaan birotom” (Ruka 1:41–42). Ana taeka ni kamauri ae roko man te tamnei e kamatoa are e a tia n taekinna Kabiriera ibukin kakabwaian Maria i buakoia aine. E reke iroun Maria ana kauoua ni kakoaua ibukin weteana, ma e ti roko i mwin are e kariaia te wewete ma nanona.

Rongorongon Maria ao Eritabeta bon te kauring n uoua mwakoro aika korakora ni maiuia taan irira Iesu n taai aikai. Bon te kauring ni kakawakin te uaia n ibuobuoki n te Botaki n Aine ni katobibia te aonaaba: aine n roroia nako ao ni mwakoron maiuia aika kaokoro n uaia n kateimatoaia ao ni boutokaia imarenaia n tain te kainnano. Bon te kauring naba bwa te Atua e aki mwanuokinia naake E a tia n weteia n aia tai ni kainnano ma n angin te tai ao E kaeka ni buokia rinanoia naake e a tia naba ni Weteia.

Tangini Maria

Ana kabanea n taeka Maria e ataaki bwa Tangina ao bon kaotan kimwareireina ngke e ongo ana katanoata Eritabeta. E kaota ana namakin ni baika a tia n riki ni maiuna ao n kaota ootana ae boou n nnena n ana babaire te Atua. Ae Moanibwai ao ae moan te kakawaki bwa e na kakaonimaki, e neboa, ao e kimwareirei iroun te Atua, are ana tia Kamaiu (taraa Ruka 1:46–47). E nooria n are e rinanona ana nanoanga te Atua ae reitinako, ibukina bwa E rinea temanna ae “mangori” n ai arona (taraa kiibu 48–50) ao ibukina naba bwa E rineia bwa e na riki bwa mwakoron kakoroan nanon te berita nakon Aberaam (taraa kiibu 54–55).

“Ao e maeka Maria iroun [Eritabeta] tao teniua namwakaina, ao e a manga okira ana auti” (kibu 56). Maria e a tauraoi riki ngkai ni kakoroa nanon weteana mai i eta.

Ana Katooto Maria Ibukira

Ana reirei Iesu Ngkai a raroa mani karakinan Maria n te Katei ao n 2000 te ririki. E ngae n anne, ana karaki bon te kauring ae akea tokina ni baika a kainnanoaki n te riki bwa ana reirei Iesu. E kataningaia te Atua bwa taan Iririia a na waaki rake nakon kakao are E angania. Beretitenti Russell M. Nelson e kauringiira bwa “E a tia n taainako te Atua n tuangiia natina aika a beritanaki ni karaoi bwaai aika a kaangaanga.”¹⁰ E aki kaokoro Maria, ao ai arona naba ma ngaira. Kakaewenakoara bon karekean te onimaki bwa ti na anga nanora nakon Nanona, ni kariaia Ana wewete ma te onimaki bwa Tamneina e na buokira n Ara mwakuri. Bonnie H. Cordon, te Beretitenti n te Botaki n Ataeinaine, e kauringira naba bwa “ti kona n karaoi baika a matoa,” ao imwina e reitia n taku, “ma ti kona naba ni karaoi ma te kimwareirei.”¹¹

Ngkai taan iriira Iesu n taai aikai, e na tera ngaira Tangira? Ti na kanga ni kaota ara kimwareirei iroun te Atua? Ti na kanga ni kaota korakoran Ana nanoanga inanon maiura? Ti na kanga ni kakaei kawai n rungaa katabeara ni kakoroa nanon te berita nakon Aberaam n taai aikai? Aikai tao tabeua mani kawai ake ti kona n reirei man karakinan Maria ae ootara n te riki bwa ana reirei Iesu.